Cilj pilot programa KRIK je financijski i stručno podržati inicijative koje povezuju umjetnost ili kreativno izražavanje sa zaštitom mentalnog zdravlja na individualnoj i kolektivnoj razini kroz umjetničke produkcije, kreativne i terapijske aktivnosti, diskurzivne i iskustvene edukacijske sadržaje, medijske produkcije i druge osnažujuće, interaktivne formate osobnog te društvenog razvoja.

Ukupno raspoloživi iznos programa za dodjelu donacija je 100.000,00 HRK, a cilj javnog poziva je dodijeliti maksimalno 10 donacija u prosječnom pojedinačnom iznosu od 10.000 HRK. Uz fleksibilnu financijsku donaciju koju svaki odabrani projekt može usmjeriti na svoje prioritetne potrebe, program će osigurati i ciljanu stručnu podršku putem individualnih savjetovanja, kao i kroz dva obavezna edukativna susreta (proljeće i jesen 2022.) Foruma KRIK-a, kojeg čine svi Korisnici programa te suradnički stručni krug iz sfere umjetnosti, psihoterapije i civilnog društva.

Na javni poziv pilot programa KRIK mogu se prijaviti sve zainteresirane fizičke i pravne osobe iz sva tri sektora pri čemu prijave moraju zadovoljiti sljedeće uvjete prihvatljivosti:

– moraju imati u fokusu zaštitu mentalnog zdravlja – od prevencije do oporavka – putem kreativnog izražavanja odnosno umjetničke intervencije,
– mogu već biti u provedbi ili u nastajanju s jasnim planom aktivnosti trajanja ne duže od kraja 2022.,
– moraju imati neprofitnu svrhu, bez obzira na izvore financiranja prijavnica mora sadržavati sve tražene informacije.

Posebno se pozivaju samostalni umjetnici/ice i umjetničke organizacije, psiholozi/ginje, psihoterapeuti/kinje te terapijski programi u zajednici, građanske inicijative i udruge kao i akademski i studentski projekti usmjereni na samopomoć i oporavak te neformalne skupine i inicijative da razmotre prijavu na javni poziv kao izvor podrške u inovacijama zaštite mentalnog zdravlja.

Javni poziv za prijave otvoren je do 10. veljače u ponoć.

Prijavni obrazac nalazi se ovdje, a detalje poziva potražite na linku.

Rezultati selekcijskog postupka bit će javno objavljeni najkasnije 15. ožujka 2022. godine. Očekivani početak realizacije ugovorenih donacija je 01. travnja 2022. godine, a krajnji rok za njihov završetak je 31. prosinca 2022. godine.

Ovaj se novi program partnerske podrške pokreće u okviru programa “Kultura zajednici“ Zaklade SOLIDARNA zahvaljujući donacijama Atlantic grupe, Montessori grupe UK i Ginger Sushija te pojedinačnih donacija građana i građanki.

Nadežda Čačinovič u svom je izlaganju istaknula kako je P.E.N. oduvijek bio aktivistička organizacija, u smislu da su poznati pisci, esejisti i pjesnici nastojali iskoristiti težinu svoga imena da djeluju u međunarodnoj zajednici. Kasnije se P.E.N. razvio u organizaciju koja konkretnim istraživanjima, od slučaja do slučaja, pokušava djelovati ondje gdje se djelovati može. Ponekad se radi o blogerima, novinarima ili piscima koji nisu učinili velike prijestupe, već su barem donekle pokušali proširiti prostore slobode u svojim zemljama. Također je istaknula da bismo trebali napokon početi malo obraćati pažnju na ono što se događa u međunarodnoj zajednici, da nismo više toliko okupirani sami sobom, tj. onim što se događa u Hrvatskoj. Pomoći se može raznim akcijama međunarodne solidarnosti, tihom diplomacijom, pisanjem zatvorenicima, no i njihovim vladama i raznim zajedničkim akcijama.

Govoreći o susretu u Oslu na kojem je bilo mnogo pisaca koji su bili i zatvarani, Tomica Bajsić je naglasio kako je tim ljudima izrazito pomogla i važna bila podrška koju su dobivali od ljudi izvana. Zatvor dokida stvarnost, zamišljanje vanjskoga svijeta, stoga je izrazito važno da vas nešto podsjeti da postoji život i van zidova zatvora. Uz razne primjere kažnjavanih blogera, pisaca, pjesnika i novinara, kojih uistinu ima puno, spomenuo je i slučaj Ayotzinape u Meksiku – 43 studenta koji su prije više od godinu dana nestali, sumnja se pri brutalnom ubojstvu koje je orkestrirala lokalna policija. Tijela četrdeset trojice još uvijek nisu pronađena. 

Primijetio je da su neki slučajevi pritvorenih i zatvorenih tako apsurdni da zvuče kao crtice iz Harmsova doba, primjerice, knjižničarka uhićena jer je dopustila pristup zabranjenim ukrajinskim knjigama. Jednako zabrinjavajuće apsurdan je i primjer dvoje iranskih pjesnika, Fateme Ekhtesari i Medhija Moosavija koji su osuđeni na zatvorske kazne zbog sudjelovanja na literarnoj radionici. Dodatno su osuđeni na 99 udaraca bičem.

Rasprava koja se razvila ukazala je ne samo na zanimljivost ove teme, već i da nasušno nedostaje ovakvih događanja. Raspravljalo se i o slučaju Charlie Hebdo, je li podržavanje redakcije toga časopisa poslije napada obrana slobode govora, je li redakcija ipak pretjerala vrijeđajući sentimente određene vjerske skupine. Na pitanje iz publike koje se referiralo na taj slučaj, Nadežda Čačinovič odgovorila je kako treba razlikovati kolektivnu i osobnu odnosno privatnu odgovornost, te naglasila dugu tradiciju satire u Francuskoj, koja je tek izvađena iz konteksta poprimila uvredljiv karakter za određenu skupinu.

Interesantan je i spomenuti primjer njemačkog P.E.N. centra koji je nedavno prosvjedovao i pisao rezolucije protiv Amazona, budući da taj monopolist uzrokuje probleme drugim izdavačima u SAD-u i Njemačkoj, te plasira samo one autore i nakladničke kuće s kojima se slaže i koje preferira. “Prosvjed” je rezultirao tek mlakom rezolucijom, no ostaje nadati se da će se pisci jednom solidarizirati i prosvjedovati protiv Amazona zbog njegova tretmana radnika, kako plavih, tako i bijelih ovratnika. Možda će se tada adresirati i pitanje koje je suptilno postavio netko na tribini – gdje je gore: ondje gdje pisci umiru u zatvorima ili tamo gdje umiru od gladi?

Kolektivna ostavka Vlade Tuzlanskog kantona koja je uslijedila poslije eskalacije nasilja prazan je politički čin s obzirom na to da fragmentirane institucije vlasti u ovoj državi ionako ne služe građanima i radnicima, nego isključivo kapitalu, stranačkoj monopolizaciji političkog prostora i održavanju dvadesetogodišnjeg statusa quo. Međutim taj je čin stvorio prostor da se politički artikulira alternativa postojećem modelu etnobirokracije i njenim učincima pogubnima za ekonomsku i socijalnu sliku društva. Proglas radnika i građana kojim se zahtijeva revizija privatizacije i financiranja institucija vlasti, ali i suradnja između snaga reda i mira, civilne zaštite i građana prvi je pokušaj političke organizacije odozdo u povijesti “demokratske” Bosne i Hercegovine. Od tog trenutka nema povratka natrag – nakon toliko godina obespravljeni je narod pokazao da se dejtonska demokracija i prateći ekonomski model mogu i moraju dovesti u pitanje.

Ovim putem izražavamo solidarnost i podršku nastojanjima naroda Bosne i Hercegovine u promjeni postojeće vlasti i demokratizaciji države koja je do sada funkcionirala kao loš projekt međunarodne zajednice i domaće nacionalističke političke elite. Nadamo se da će se iz prosvjeda artikulirati zahtjevi za stvaranjem alternative postojećim oblicima vlasti i nacionalnim podjelama, čija je jedina funkcija bila bezočna pljačka vlastitog naroda, potpuna privatizacijska devastacija u socijalizmu industrijalizirane zemlje te uspostava nacije kao jedine djelatne političke kategorije. Solidarnost naroda Bosne i Hercegovine preduvjet je svakoj progresivnoj promjeni postojećeg modela upravljanja državom i privredom”, tekst je pisma podrške koje je inicirao BRID – Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, a koje su potpisale 34 organizacije civilnog društva.

Izvor: BRID / Fotografija: Kontrapress

Osvrt na 11. Istanbulsko bijenale – Zasigurno najveći uspjeh u svom dosadašnjem radu kustoski kolektiv WHW je postigao kuriranjem 11. Istanbulskog bijenala.