Početnica je namijenjena studenticama i studentima preddiplomskih i diplomskih studija povijesti umjetnosti, umjetničkih akademija, humanističkih, ali i drugih struka, koji su dosad imali malo ili nimalo iskustva s pisanjem u formi likovne kritike ili kratkog eseja.

Polaznici_e Početnice učit će kako pristupati suvremenim umjetničkim djelima interdisciplinarnog, multimedijskog i istraživačkog karaktera, kako ih gledati i čitati te, naposljetku, kako o njima pisati. Program Početnice sastojat će se od grupnih posjeta izložbama, razgovora s autorima_cama, kustosima_cama i voditeljima_cama izložbenih i umjetničkih prostora, rada na tekstovima uz podršku i vodstvo mentorica, grupnih konzultacija sudionika_ica i mentorica, čitanja i kritičkog komentiranja teorijskih tekstova, te druženja s umjetnicima iz Atelijera Žitnjak. Produkcijsku i uredničku podršku programu pruža redakcija studentskog portala Kulturflux, koji će objavljivati tekstove nastale tijekom Početnice, dok će na portalu Suvremena hrvatska fotografija biti objavljeni završni tekstovi polaznika.

Polaznici_e će Početnice, također, stjecati znanje o kritici kao književnom rodu u (post)digitalno doba, kada se ona istovremeno grana i razvija na internetu, u tisku, na radiju i televiziji. Dodatni segment Početnice bit će usmjeren na radio, te će obuhvaćati upoznavanje s pisanjem za medij radija, snimanjem zvuka, osnovama montaže i obrade zvuka, kao i radijskim govorom. Radijska praksa ostvarit će se u suradnji s Kulturizacijom, središnjom emisijom Kulturne redakcije Radio Studenta, a prilozi polaznika_ca Početnice bit će emitirani u sklopu redovnog programa emisije.

Poziv za sudjelovanje otvoren je do nedjelje, 15. listopada u ponoć. Polaznici_e će se odabrati na temelju životopisa, motivacijskog pisma te napisanog teksta o suvremenoj umjetnosti.

Točno trajanje i termini održavanja Početnice bit će dogovoreni sa sudionicima nakon provedbe poziva te odabira sudionika. Program Početnice likovne kritike u potpunosti je besplatan.

Prijava treba sadržavati:

• kratku biografiju (do 900 znakova s razmacima)
• motivacijski tekst duljine najviše jedne kartice (1800 znakova s razmacima)
• jedan primjer dosad napisanog (ne nužno i objavljenog) teksta ili dijela teksta na temu suvremene umjetnosti (do 3600 znakova sa razmacima)

Prijave se šalju na e-mail adresu, s naznakom “Za Početnicu 2023.” Prijave koje ne sadrže sve potrebno neće se razmatrati. Voditeljice Početnice likovne kritike 2023. su Franka Štrkalj i Petra Galović (Kulturna redakcija Radio Studenta) za radijski dio, te Tena Starčević (Ured za fotografiju) i Mirna Rul (Atelijeri Žitnjak) za pisani dio Početnice, uz uredničku podršku redakcije portala Kulturflux i Suvremena hrvatska fotografija (Ured za fotografiju).

Program počinje u četvrtak, 17. rujna u 19 sati kada će se održati prezentacija projekta i projekcija videa snimljenog 2014. godine Što je meni naša borba dala, a uvod u film dat će članovi grupe Direktna demokracija u školi Sanela Planinčević i Zdravko Popović.

U 20 sati održat će se okrugli stol Decentralizacija i participacija u Puli: jučer, danas, sutra kojim će moderirati Goran Matić, a njezin je cilj tematizirati stanje i perspektive demokracije u Puli, kao i (ne)mogućnosti participacije građana, odnosno sudjelovanja javnosti u raspravama i donošenju odluka te kreiranju gradskih politika, uz poseban osvrt na fukciju i potencijale mjesnih odbora i zborova građana.

Sudjelovanje na okruglom stolu su, osim članica i članova Grupe direktna demokracija u školi, potvrdili i nezavisni gradski vijećnik Bruno Nefat te predsjednik Mjesnog odbora Nova Veruda, a pozvani su i gradonačelnik Pule Boris Miletić, predsjednik Gradskog vijeća Robert Cvek te zamjenik gradonačelnika Fabrizio Radin, zadužen za rad mjesne samouprave.

Program će se nastaviti i u petak, 18. rujna u 10 sati u Dnevnom boravku DC-a Rojc kroz radionice direktne demokracije za više razrede osnovne škole i srednjoškolce. Radionice će voditi Sanela Planinčević i Zdravko Popović.

Početnica će u Dnevnom boravku DC-a Rojc ostati na raspolaganju korisnicima do 27. rujna 2015.

Građanski odgoj i obrazovanje uveden je 2012. godine kao eksperimentalni predmet u dvanaest osnovnih i srednjih škola s namjerom da se kao zaseban predmet uvede u školske programe od 2014. godine. Ipak, protekle se jeseni odustalo od prvotnog plana, a umjesto toga učenici su dobili međupredmetnu verziju kurikuluma. Tijekom eksperimentalne provedbe, Fade In je snimio reportažu u osnovnoj školi Ivana Gorana Kovačića u Dugoj Resi u kojoj smo mogli saznati da je određeni postotak tadašnjih srednjoškolaca uvjeren da je u Hrvatskoj na vlasti koalicija HDZ-SDP. Školska knjižničarka, ujedno i predavačica programa, bila je vidljivo iznenađena tim stavom koji je, naizgled, pokazao da učenici ne razumiju temeljne političke pojmove i procese. No, na taj bismo podatak mogli gledati i drugačije. Upravo nepoznavanje “pojmovlja i činjenica” u ovom slučaju navodi na obuhvatnije i temeljitije razumijevanje problema – problema partitokracije i vladavine podobnih.

Direktna demokracija u školi neformalna je grupa osnovana 2011. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a okuplja sudionike različitih stručnih i dobnih profila. Upravo problematiziranjem današnje prevladavajuće predstavničke demokracije odnosno partitokracije i stavljanjem u odnos s temeljnom definicijom demokracije – vladavine naroda, grupa otvara prostor preispitivanju aktualnih društveno-političkih pitanja usmjeravanjem na građansku inicijativu i angažman u zajednici. Članovi grupe dosad su diljem Hrvatske održali brojna predavanja i radionice za srednjoškolce, niz javnih tribina za građanstvo, seminare i treninge za nastavnike, radnike i članove nevladinih organizacija, a od 2012. godine grupa je dio inicijative za uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u škole.

Početkom 2014. godine grupa se priključuje projektu Početnica umjetnice Andreje Kulunčić, dijelu dugoročnog multidisciplinarnog istraživačkog projekta Kreativne strategije, pokrenutog s ciljem mapiranja i poticanja kreativnih strategija i konkretnih platformi za artikulaciju društvenih problema te pružanje podrške traženju njihovih rješenja na mikro i makro razinama. U projektu su djelovali i Novi sindikat, niz formalnih i neformalnih grupa poput BRID-a, Ženske Fronte, Fem Fronte, Prava na grad, ZMAG-a, a njihova je suradnja rezultirala, između ostalog, izložbom u Galeriji Nova od svibnja do srpnja prošle godine. 

Glavni suradnici u radu i razvoju Početnice u 2015. ostat će grupa Direktna demokracija u školi. Kao osnova nijhova zajedničkog rada poslužit će multimedijalna umjetničko-edukativna instalacija (toolkit, mobilijar) koja se sastoji od četiri prenosive modularne drvene kutije s tabletima i drvenim pločicama koji čine pojmovnik tema iz područja direktne demokracije, sindikalizma, feminizma, teologije oslobođenja, prava na grad, ekologije i angažirane umjetnosti. Mapa i arhiv dosadašnjih radničkih borbi i prateća literatura nalaze se i u virtualnoj verziji Početnice, otvorene za upisivanje i nadograđivanje. Stranica služi kao dio alata za (samo)organiziranje, kao mjesto informiranja o različitim grupama koje se (samo)organiziraju ili djeluju na principima solidarnosti, jednakosti i zajedništva, ali i kao mjesto okupljanja sličnih i srodnih organizacija te razmjene informacija.

U ovom se slučaju suvremena umjetnost predstavlja kao infrastruktura edukacije i pozitivnih promjena u percepciji kulturne produkcije kao mogućih alata društvenih promjena. Početnica kreće na put 5. veljače radionicom sa srednjoškolcima gimnazije Lucijan Vranjanin u Zagrebu, potom gostuje u ožujku u Čakovcu u Centru za mlade, u travnju i svibnju u Galeriji umjetnina Slavonskog Broda, u Dubrovniku u svibnju u prostorima Art radionice Lazareti, u rujnu je u Puli u prostorima Zadruge Praksa, u listopadu u sinjskoj Galeriji Sikirica, a u studenom ju možete pronaći u sklopu programa Vox Feminae Festivala. Svakako, putovanje Početnice u organizaciji udruge MAPA ne bi smjelo stati na tim gradovima – svi zainteresirani za gostovanje izložbe, predstavljanje instalacije, predavanje ili radionice mogu se javiti producentici i koordinatorici projekta Martini Kontošić ili grupi Direktna demokracija u školi. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.