<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>pobune u sloveniji &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/pobune_u_sloveniji/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 01 Feb 2017 16:47:51 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>pobune u sloveniji &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>O permanentnom izvanrednom stanju</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/tribina/o-permanentnom-izvanrednom-stanju/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 01 Feb 2017 16:47:51 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[klub mama]]></category>
		<category><![CDATA[mirovni inštitut]]></category>
		<category><![CDATA[mirovni studiji]]></category>
		<category><![CDATA[net.kulturni klub mama]]></category>
		<category><![CDATA[pobune u sloveniji]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=o-permanentnom-izvanrednom-stanju</guid>

					<description><![CDATA[Što su Sloveniji donijele pobune 2012-2013 i što iz toga regija može naučiti, saznajte na tribini organiziranoj u suradnji s Mirovnim studijima.
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Sloveniju je 2012. i 2013. godine potresao niz prosvjeda, najmoćnijih i najbrojnijih od njezine samostalnosti. Ti prosvjedi na različite su načine artikulirali nezadovoljstvo političkom (kriza predstavničke liberalne demokracije), ekonomskom (kriza kapitalizma odnosno neoliberalizma) i socijalnom (porušeni društveni konsenzus) sferom.&nbsp;</p>
<p>Pobune, kako su prosvjede nazivali sami sudionici, započele su kao spontani izrazi bijesa u tranzicijom opustošenom Mariboru. Kao posljedica sistemskog i sistematičnog onemogućavanja političke participacije i agresivnog produbljivanja ekonomske i socijalne nejednakosti, brzo su se raširile po cijeloj Sloveniji. Unatoč tome, o &#8220;pobunjenicima&#8221; ne možemo i ne želimo govoriti kao o homogenoj cjelini. U pobunama su nastupale različite, međusobno i potpuno suprotne inicijative, organizacije i pojedinci s različitim interesima, vizijama i strategijama za njihovo ostvarivanje.</p>
<p>Jasno je da se radilo o lokalnoj manifestaciji globalne pojave koja se širi po cijelom svijetu kao fenomen &#8220;globalnog permanentnog rata&#8221; (<strong>N. Chomsky</strong>) odnosno &#8220;permanentnog izvanrednog stanja&#8221; (<strong>G. Agamben</strong>). Kao odgovor se generalno nude dvije vrste (političkog) djelovanja. Jedan je unutar postojećeg sistema parlamentarne liberalne demokracije, to jest unutar &#8220;mogućeg&#8221; i pretpostavlja ustanovljenje novih &#8220;lijevih&#8221; stranaka koje bi sistem mijenjale iznutra. Drugi, koji pod geslom &#8220;Nitko nas ne predstavlja!&#8221; zastupaju autonomni, samoorganizirani, radikalni kolektivi, tražeći drugačije oblike političkog djelovanja, i tako djeluju na području &#8220;nemogućeg&#8221;, odnosno na iznalaženju načina da &#8220;nemoguće postane moguće&#8221;.&nbsp;</p>
<p>Na tribini &#8220;Što su Sloveniji donijele pobune 2012-2013 i što iz toga možemo naučiti u regiji?&#8221; u srijedu, <strong>22. veljače, u 18 sati u klubu MaMa</strong>, sudjeluju istraživačice i istraživači Mirovnog inštituta (<strong>Mojca Pajnik, Lana Zdravković, Iztok Šori, Marko Ribač</strong>), Fakulteta za družbene vede (<strong>Simona Zavratnik</strong>) i Fakulteta za humanistične študije (<strong>Peter Sekloča</strong>) koji su se posljednjih nekoliko godina posvetili istraživanju političkih posljedica pobuna u Sloveniji 2012-2013.&nbsp;</p>
<p>Razlozi i motivi za pobunu, zahtjevi i način kako su se ti zahtjevi oblikovali, razumijevanje međusobne suradnje, uloge civilnog društva, politike i političkog djelovanja centralne su teme istraživanja, a njegovi nalazi više su nego relevantni u današnjem kontekstu. O rezultatima istraživanja i njihovim političkim implikacijama govorit će istraživači i istraživačice na tribini realiziranoj u suradnji s <strong>Mirovnim studijima</strong>. Tribinu moderira <strong>Mario Kikaš</strong>.</p>
<p>Temat &#8220;Družbena gibanja in alternativna politika: vstaje v Sloveniji 2012-2013&#8221; s tekstovima ovih autora objavljen je u reviji Družboslovne razprave (XXXII / 82), 2016 i besplatno je dostupan <a href="http://druzboslovne-razprave.org/stevilka/2016/82/" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
