Odlukom zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića o dodjeli prostora Zagrebačkog plesnog centra (ZPC) na korištenje i upravljanje Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM), donesenom sredinom travnja 2016, “ukida se središnje mjesto za suvremenu plesnu umjetnost u Hrvatskoj i uništava plesna scena”, upozorili su tada Udruga plesnih umjetnika Hrvatske (UPUH) i Udruga profesionalnih plesnih umjetnika PULS.

Usprkos kapitalnoj javnoj investiciji i zahtjevu plesne zajednice za osnivanjem javne ustanove, od svečanog otvorenja zgrade u listopadu 2009. do danas nije riješen njezin pravni status. Nakon izgradnje prostora 2009. Grad je prostor ZPC-a bez javnog natječaja dao na upravljanje udruzi Hrvatski institut za pokret i ples (HIPP), a sada je, smatraju plesači, na isti netransparentan način prostor dodijelio ZKM-u. Odluka je donesena bez suglasnosti plesne zajednice, struke i šire umjetničke, kulturne i akademske zajednice.

Krajem srpnja Plenum Zagrebačkog plesnog centra (PZPC) poslao je poziv predsjedniku zagrebačke Gradske skupštine da u dnevni red iduće sjednice uvrsti raspravu o prijedlogu osnivanja samostalne javne ustanove za ples, u javno-civilnom partnerstvu. Time bi se, smatrali su, spriječilo nasilno i netransparentno dodjeljivanje ovog javnog resursa i prostora za ples odnosno osigurala dugoročna zaštita od komercijalizacije i privatizacije. 

Krajem studenog, u Noći kazališta, Plenum se otvorenim pismom ponovno obratio zagrebačkom gradonačelniku, ističući da nije imao interesa sastati se s njima od proljeća, onemogućivši time struci i javnosti sudjelovanje u procesu ustrojavanja Zagrebačkog plesnog centra. Isključivanjem javnosti i struke iz procesa odlučivanja o javnom dobru, “što Zagrebački plesni centar jest, otvorili ste prostor opravdane sumnje u dugoročne namjere gradskih vlasti u interesu javnosti te u budući transparentan i legalističan tretman gradske uprave prema ovom resursu”, istaknuli su tada. 

Na pitanja o načinima na koje se dugoročno namjerava osigurati autonomnost djelatnika i programa Zagrebačkog plesnog centra unutar Zagrebačkog kazališta mladih, uključenje plesne struke u upravljanje ZPC-om, neovisna evaluacija i nadzor umjetničkog voditelja i cjelokupnog rada centra, te informirati javnost o svim segmentima novog ustroja Zagrebačkog plesnog centra – odgovor gradske uprave nije nikada stigao. 

No, zato je 19. prosinca Nina Ožegović razgovarala s ravnateljicom Zagrebačkog kazališta mladih Snježanom Abramović Milković koja je istaknula da će ZPC biti namijenjen isključivo plesnim programima te i dalje u vlasništvu Grada Zagreba koji će zaposliti pet djelatnika isključivo za potrebe ZPC-a, pokrivati materijalne troškove rada i investirati u popravak zgrade. Ističući da je potpisala interni dokument, uz prihvaćanje Kazališnog vijeća, da će se ZPC koristiti isključivo za suvremeni ples, Abramović Milković ipak nije dala naslutiti što bi plesna zajednica mogla očekivati u slučaju promjene vodstva ZKM-a, odnosno dolaskom na njegovo čelo nekoga čiji senzibilitet prema plesnoj umjetnosti neće biti presudan. 

Za 20. prosinca najavljeno je izglasavanje gradskog proračuna. Tematska sjednica Odbora za kulturu na kojoj se trebalo raspravljati o budućnosti Zagrebačkog plesnog centra otkazana je, pa su Plenum Zagrebačkog plesnog centra i Udruga plesnih umjetnika Hrvatske uputili poziv zastupnicama i zastupnicima Gradske skupštine da zaustave proces devastacije kapitalnog resursa za suvremenu plesnu umjetnost u Zagrebu, da otvore javnu raspravu, te da osiguraju sredstva za osnivanje prve samostalne ustanove za ples u javno-civilnom partnerstvu u proračunu za 2017. godinu.

Prijedlog zagrebačkog proračun za 2017. veći je za 200 milijuna kuna u odnosu na prijedlog koji je odbijen pri prvom čitanju na sjednici Gradske skupštine 1. prosinca. Na prvi prijedlog proračuna podneseno je ukupno 14 amandmana, a za razliku od izglasavanja državnog proračuna kada je odbijeno svih 132 amandmana, pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić istaknuo je da su prihvaćeni amandmani u vrijednosti od 200 milijuna kuna, dok je odbijeno oko 5,6 milijuna kuna. U konačnom prijedlogu proračuna prihvaćeni su gotovo svi amandmani HDZ-a, dio amandmana SDP-a, gradskog zastupnika Darka Katuše te Savjeta mladih.

Plenum ZPC-a i UPUH istaknuli su da je Gradska skupština na prijedlog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport krajem prošle godine osnovala Centar za kulturu Histrionski dom u javno-civilnom partnerstvu Grada Zagreb i Kazališne družina Histrioni, uloživši u ovu umjetničku organizaciju 1 200 000 kuna. Upitavši zašto se jednoj međunarodno priznatoj umjetničkoj grani ne omogući isto, istaknuli su zahtjev da se ispita kome se i zašto pogoduje, te da se razjasni situacija partikularnih interesa koji suvremenoj plesnoj umjetnosti, plesnoj zajednici i publici oduzimaju autonomiju i pravo na samoupravljanje kapitalnim resursom za rad. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Plenum Zagrebačkog plesnog centra (PZPC) poslao je poziv predsjedniku zagrebačke Gradske skupštine da u dnevni red iduće sjednice Gradske skupštine, koja će održati 21. srpnja, uvrsti točku dnevnog reda na kojoj će se raspravljati o prijedlogu osnivanja samostalne javne ustanove za ples u javno-civilnom partnerstvu. Tražili su također dozvolu da se tom prigodom obrate zastupnicima.

PZPC apelira na gradske vijećnike da žurno pokrenu proces osnivanja Zagrebačkog plesnog centra (ZPC) kao samostalne javne ustanove u javno-civilnom partnerstvu na adresi Ilica 10, i time spriječe nasilno i netransparentno dodjeljivanje ovog javnog resursa i prostora za ples Zagrebačkom kazalištu mladih odnosno dugoročno zaštite ovo javno dobro od komercijalizacije i privatizacije. Ističu kako bi ta ustanova trebala funkcionirati uz aktivnu participaciju struke i zainteresiranog građanstva, uz vlastite zaposlene, programsku politiku i godišnji programski budžet te za koju će suosnivač Grad Zagreb redovito osiguravati sredstva za hladni pogon, održavanje i opremanje objekta, plaće zaposlenika i program.

Podsjetimo, gradonačelnik je u travnju ove godine bez suglasnosti struke zgradu Zagrebačkog plesnog centra dodijelo na upravljanje Zagrebačkom kazalištu mladih. Plesni su se umjetnici tada organizirali u Plenum te zbog te gradonačelnikove odluke prosvjedovali. 

Odlukom Gradske skupštine Grada Zagreba u zgradu Zagrebačkog plesnog centra od 2005. do 2009. godine utrošeno je 36 milijuna kuna javnog novca. Ta sredstva planski su utrošena u obnovu i opremanje prostora Zagrebačkog plesnog centra namjenski za plesnu umjetnost. Usprkos kapitalnoj javnoj investiciji i zahtjevu plesne zajednice za osnivanjem javne ustanove na koju se čekalo desetljećima, od svečanog otvorenja zgrade u listopadu 2009. do danas nije riješen njezin pravni status. Nakon izgradnje prostora 2009. Grad je prostor ZPC-a bez javnog natječaja dao na upravljanje udruzi Hrvatski institut za pokret i ples (HIPP), a sada je, smatraju plesači, na isti netransparentan način prostor dodijelio ZKM-u. Odlukom o pripajanju ZKM-u plesna umjetnost gubi ravnopravan status među drugim umjetničkim granama te je plesnoj zajednici potpuno onemogućeno pravo glasa o tome tko će i kako upravljati ZPC-om.

Zahtjev za osnivanjem javne ustanove za ples do sada su podržale mnoge obrazovne, akademske, strukovne i umjetničke institucije i građanske inicijative (Škola suvremenog plesa Ane Maletić u Zagrebu, Osnovna škola za klasični balet i suvremeni ples pri OŠ Vežica u Rijeci, Odsjek plesa Akademije dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Udruga plesnih umjetnika Hrvatske, Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, ansambl Zagrebačkog kazališta mladih, Akademska solidarnost i dr.), a online peticiju za autonomiju Zagrebačkog plesnog centra potpisalo je više od 2500 građana.

Prijedlog Gradskoj skupštini Grada Zagreba o osnivanju samostalne javne ustanove za ples u javno-civilnom partnerstvu pročitajte ovdje.