Savez udruga Klubtura raspisao je poziv za prijave na 1. krug razmjene suradničkih kulturno-umjetničkih aktivnosti u sklopu projekta DKC-HR: Mreža društveno-kulturnih centara, koji sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Poziv je otvoren građanima te svim organizacijama koje pripadaju području djelovanja Klubture, a obavezno je partnerstvo s minimalno jednim od voditelja postojećih društveno-kulturnih centara, ujedno i partnerima u projektu: Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, Platforma za Društveni centar Čakovec, Savez udruga KAoperativa, Platforma Doma mladih, Art radionica Lazareti, Savez udruga Molekula i Savez udruga Rojca. 

O svemu smo detaljnije porazgovarali s koordinatorom mreže Domagojem Šavorom.

KP: Što je DKC-HR?

DKC-HR projekt je koji od kraja 2018. provodi Savez udruga Klubtura s partnerima. Njime se na više razina želi osnažiti programsko i formalno umrežavanje platformi i ustanova koje na različite načine upravljaju postojećim društveno-kulturnim centrima u Hrvatskoj, konkretno u Zagrebu, Karlovcu, Čakovcu, Splitu, Dubrovniku, Rijeci i Puli. Društveno-kulturni centri obuhvaćaju inicijative za stvaranje suradničkih modela upravljanja u društvenokulturnom polju u svim navedenim sredinama, a koji su u različitim fazama upravljanja. Pored njih, postoje inicijative za razvijanje sličnih modela suradničkog upravljanja i u drugim dijelovima Hrvatske i razvojem ovoga projekta želi ih se uključiti u mrežu. U projektu provodimo edukacijsku komponentu za organizacije i ustanove, formaliziranje mreže DKC-a s postojećim platformama i nekoliko novih iz cijele Hrvatske, te razmjenu programa u kojoj je bitan faktor uključivanje građana.

KP: Zašto je bitno uključiti građane?

Građani bi trebali moći prepoznati te prostore kao svoje s obzirom da imaju postojeće resurse i načine uključivanja svojih korisnika u rad koji je specifičan i koji im je maksimalno prilagođen. Građanima želimo približiti i model upravljanja tim prostorima i sadržaje koji se u njima proizvode. DKC-i su u svojoj osnovi namijenjeni svim društvenim slojevima pa se može reći da, iako mogu djelovati u specifičnom kulturnom polju, ne bi smjeli biti isključivi prema ostalim društvenim segmentima. To su uglavnom oblici suvremene kulture i umjetnosti koji predstavljanju nove modele uključivanja građana u kreiranje programa, ali i sudjelovanje u upravljanju prostorima.

KP: Osim udrugama i inicijativama, DKC-HR otvoren je i pojedincima.

Točno, i to ga razlikuje od CT-HR, ključnog dugogodišnjeg programa mreže Clubture, utemeljenog na izravnoj suradnji između udruga, umjetničkih organizacija i neformalnih inicijativa u polju nezavisne kulture. One kroz platformu razmjenjuju sadržaje ili zajednički osmišljaju i provode nove partnerske projekte, tako doprinoseći kulturnom razvitku, decentralizaciji kulture i razvoju civilnog sektora u kulturi. Isto tako, CT-HR program omogućava dostupnost inventivnih i kvalitetnih kulturnih sadržaja u različitim dijelovima Hrvatske, u manjim i većim sredinama, za različite ciljane skupine.

DKC-HR je pilot platforma osmišljena kao dinamičan sadržaj koji će se kroz provedbu modificirati, prema interesima i mogućnostima prijavitelja i partnera. Koristi postojeću infrastrukturu CT-HR, između ostaloga pravila i procedure, način poziva i uključivanja članica u model suradničkog odabira projekata gdje skupština i prijavitelji zajednički ocjenjuju projekte i donose odluku o projektima koji će se provoditi. To je dobra i uspješna praksa koju Clubture provodi već 16 godina. 

KP: Koje su još posebnosti ovog javnog poziva?

Kao što sam već spomenuo, specifičnost poziva je da se na njega mogu javiti građani, umjetnici iz cijele Hrvatske te organizacije, čiji se projekti uklapaju u područje djelovanja Klubture. Oni se mogu javiti minimalno jednom voditelju spomenutih DKC-a i barem još jednom partneru i osmisliti projekt koji će se odviti u najmanje tri društveno-kulturna centra u Hrvatskoj. Događanja koje se mogu prijaviti mogu biti i kombinacija suradničkog projekta i turneje što se detaljnije može vidjeti u tekstu poziva. Provedba projekata odvijat će se do sredine 2020. godine, čime će prijavitelji imati veću slobodu planiranja svojih događanja. Svakako potičemo da se prijavljuju nove aktivnosti koje nisu toliko vezane uz postojeće u sklopu CT-HR.

U sklopu poziva događa se umrežavanje na više razina. Građani se upoznaju s radom DKC-a, a DKC-i s novim akterima iz lokalne i šire zajednice, i ostvaruju se partnerstva između samih DKC-a razmjenom programa. Društveno-kulturni centri ovdje prvi put surađuju na takav način. Istovremeno, voditelji sedam društveno-kulturnih centara pružaju pomoć prijaviteljima i prate njihovu provedbu, što je također novi moment – ne moraju samo hostati događanje već mogu biti podrška u tehničkom pogledu, ali i pogledu transfera znanja i praksi.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Pored širokog teorijskog obuhvata i analize koncepata, kao što su sudjelovanje u kulturi, decentralizacija, lokalni razvoj i sudioničko upravljanje u kulturi, zbornik je uključio i sedam studija slučajeva kojima je obuhvaćeno sedam različitih modela sudioničkoga upravljanja društveno-kulturnim centrima koji se razvijaju u različitim dijelovima Hrvatske: Društveno-kulturni centar Lazareti u Dubrovniku, Društveni centar Čakovec u Čakovcu, Društveno-kulturni centar u Karlovcu, Molekula u Rijeci, Društveni centar Rojc u Puli, Dom mladih u Splitu te Pogon-Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade u Zagrebu.

Nakon predstavljanja publikacije, Platforma za Društveni centar Čakovec u partnerstvu s Međimurskom županijom organizirat će konceptualno-muzički performans Eikonoisea u sklopu projekta “Nove prakse – suradničko upravljanje zgradom Scheier”.

Platforma za Društveni centar Čakovec, savez udruga okupljenih oko uspostave zajedničkog prostora boravka organizacija koje djeluju na području nezavisne kulture i umjetnosti, socijalnih usluga i društvenog poduzetništva, nakon godina zagovaranja i nekoliko pokušaja oživljavanja neiskorištenih (ili nedovoljno iskorištenih) javnih prostora, napokon je stigla korak bliže cilju. U utorak, 29.siječnja, održana je početna konferencija projekta Nove prakse – sudioničko upravljanje zgradom Scheier kojom je najavljeno otvaranje ovog vrijednog kulturnog resursa novim sadržajima i aktivnijem angažmanu lokalne zajednice u njihovom osmišljavanju. Riječ je o suradničkom projektu Platforme i Međimurske županije koji se odvija okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., a predstavlja nastavak rada na uspostavi modela kvalitetnijeg i djelotvornijeg korištenja javnih resursa, temi kojom se čakovečka scena, na ovaj ili onaj način, bavi već gotovo dva desetljeća.

Javno predstavljanje projekta uključilo je stoga i izložbu Od inicijative do novih praksi zgrade Scheier, koja prikazuje kontinuirani rad Platforme za Društveni centar Čakovec u nastojanju da sedamdesetak gradskih udruga i inicijativa dobije adekvatan prostor za organizaciju svojih programa i aktivnosti. Dugotrajan zagovarački proces uspostave jedinstvenog društveno-kulturnog centra koji bi zadovoljio raznolike potrebe organizacija civilnog društva dosad nije dobio svoju realizaciju, kako zbog nedostatka političke volje, tako i zbog kroničnog nedostatka prostornih resursa. Čakovec je, naime, jedan od rijetkih hrvatskih gradova s deficitom neiskorištenih javnih prostora u vlasništvu jedinice lokalne ili regionalne samouprave, koji su mahom pretvoreni u privatne prostore komercijalne namjene. Priliku za rješavanje svog “stambenog pitanja” organizacije iz polja nezavisne kulture i umjetnosti prepoznale su u neiskorištenom prostoru bivšeg vojnog kompleksa, čestici 1729/2, oko koje su uspostavile istoimenu neformalnu inicijativu, a potom i zagovaračku Platformu.

Ipak, nakon niza aktivnosti i napora u iznalasku rješenja koje bi povezivalo različite sadržaje – od kulture i umjetnosti, sportskih aktivnosti i organizacije slobodnog vremena, do socijalnih usluga i društveno-poduzetničkih djelatnosti – projekt jedinstvenog društvenog centra se nije uspio ostvariti. Međutim, Platforma nije odustala od borbe za prostorne resurse već prelazi na ideju razvoja tzv. polilokacijskog modela, koji uključuje razvoj centra na nekoliko različitih lokacija, od kojih bi svaka zadovoljavala neku od infrastrukturnih potreba čakovečke nezavisne scene. Kao jedna od lokacija takvog dislociranog Centra prepoznata je Scheierica, zgrada visoke spomeničke vrijednosti smještena u samom centru grada, koja je do Drugog svjetskog rata bila središte kulturnog i zabavnog života grada. Iako je zadržala svoju kulturnu namjenu, u Platformi ističu kako u posljednjem desetljeću, otkada se nalazi pod vlasništvom Međimurske županije, ne postoji razrađena strategija upravljanja te je zgrada većinu vremena prostorno i programski neiskorištena.

Nakon uspješnih pregovora, u rujnu 2017. godine potpisan je Sporazum o suupravljanju zgradom Scheier za razdoblje 2018.-2020., koji “predstavlja zajedničko i suradničko djelovanje i dijalog između organizacija javnog i civilnog sektora u svrhu kvalitetnijeg, djelotvornijeg i učinkovitijeg upravljanja i korištenja javnih resursa u odnosu na konvencionalne i tradicionalne prostore”. U tom je smislu i voditelj predstavljenog projekta Darko Ciglar naglasio njegovu važnost u daljnjem razvoju modela sudioničkog upravljanja javnim prostorima u kulturi. Prostor zgrade Scheier adaptacijom će se pretvoriti u prostor suradnje, zajedništva i novih ideja, no važan segment projekta čini i uključivanje zainteresiranih građana te aktera u kulturi i umjetnosti s ciljem pronalaska kvalitetnih programa koji bi se tamo odvijali. “Scheierica je zamišljena kao otvoreni prostor dostupan svima koji žele unaprijediti položaj nezavisne kulture i umjetnosti”, istaknuo je.

“Kroz dvadesetak različitih oblika višemjesečnih edukacija stručno će se pristupiti sudioničkom upravljanju u kulturi, istraživanjima trenutnog stanja i potreba u kulturi Međimurja, strateškom planiranju rada zgrade Scheier, ali uz to i javnim razgovorima, upitnicima i fokus grupama. Razvoj ovakvog inkluzivnog modela upravljanja zahtjeva uključivanje šire zajednice te ćemo zajedno s projektnim partnerom, Međimurskom županijom, pokušati uključiti sve zainteresirane skupine – od samih donosioca odluka, kulturnih institucija, pa do drugih nevladinih organizacija i građana Međimurja”, pojasnila je programska koordinatorica projekta Kristina Pongrac.

Ipak, zbog prostorne ograničenosti u zgradi Scheier moći će se realizirati samo dio programa i odgovoriti samo na dio mapiranih potreba organizacija civilnog društva, među kojima neke još uvijek djeluju u unajmljenim prostorima u privatnom vlasništvu. U skladu s idejom polilokacijskog društvenog centra, Platforma nastavlja sa zagovaranjem suupravljanja drugim javnim resursima, kao što su Kuća Ladislava Kralja Međimurca, Prostor (klub Centra za mlade Čakovec) i Impact Lab ACT Grupe (posljednja dva smještena u kompleksu bivše tvornice Stari hrast). Ne treba zanemariti ni činjenicu da Društveni centar u Čakovcu veliki naglasak stavlja na različite socijalne i društveno poduzetničke programe koji spajaju građanski aktivizam, odgovorno poslovanje, društvenu osviještenost i poduzetništvo što čini i potencijal za uspostavljanje određene samoodrživosti modela.

Predstavljeni projekt, kao i potpisani Sporazum o suupravljanju zgradom Scheier, ali i uključenost Društvenog centra u gradsku razvojnu strategiju, daju dovoljno razloga za zaključak da su godine zagovaranja napokon urodile djelomičnim plodom, te da je koncept sudioničkog upravljanja i uspostavljanje javno-civilnog partnerstva prepoznat kao vrijednost u upravljanju javnim resursima. Stoga možemo očekivati da puni razvoj Društvenog centra kao prostora socijalne razmjene i kulturne proizvodnje u Čakovcu tek slijedi.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Platforma za Društveni centar Čakovec već dvije godine aktivno radi na zagovaranju uspostave društveno-kulturnog centra, s ciljem oživljavanja niza niz javnih prostora u Međimurju koji godinama stoje neisko rišteni (ili nedovoljno iskorišteni) kroz organizaciju različitih društveno-kulturnih sadržaja.

Prostoripacija! je cjelodnevna manifestacija koja će kroz niz događanja otvoriti mogućnost za razmjenu stavova o javnim prostorima, potrebama, mogućnostima (su)upravljanja javnim prostorima u zajednici te programima koje bi takvi prostori trebali ponuditi građanima/kama.

Organizacije članice Platforme u centar Čakovca (zgrada Scheier) donose raznovrsni program koji uključuje izložbu fotografija koja problematizira korištenje javnih prostora u Međimurju, otvoreni atelje četvero mladih međimurskih likovnih umjetnika, promociju važnosti učenja kroz igru i inkluzije djece s teškoćama u razvoju u aktivnosti u zajednici, književne susrete i razmjenu knjigu/stripova/fanzina te besplatno fotografiranje za sve posjetitelje.

Program manifestacije potražite ovdje.

U organizaciji Platforme za Društveni centar Čakovec održan je niz aktivnosti kako bi se javnosti prezentirao projekt Društvenog centra Čakovec. Na Trgu Republike, 9. travnja održana je javna akcija Namjena Društvenog centra u Čakovcu – pitamo građane!. Stotinjak građana i građanki kroz plakate, makete, informativne letke i programske knjižice upoznalo se s dosadašnjim aktivnostima Platforme te planovima i konceptom Društvenog centra. Sami su građani na panoima iskoristili priliku sami dodatno definirati sadržaj Društvenog centra, sukladno identificiranim vlastitim potrebama i potrebama zajednice.

U ponedjeljak, 11. travnja, u Starom hrastu u Čakovcu, otvorena je izložba Nezavisni prostori – prostori nezavisnih koja tematizira i dokumentira razne hrvatske društvene centre, klubove i prostore u kojima od sredine devedesetih godina do danas djeluju organizacije nezavisne kulture i u kojima se nezavisna kulturna scena stvara i reproducira. Korištenjem tih prostora, kao i samom borbom za njihovo korištenje, kroz posljednjih se dvadeset godina u lokalnim sredinama diljem Hrvatske realiziraju vrijedni kulturno-umjetnički sadržaji, generiraju nova znanja, a sama zajednica se okuplja i osnažuje. Na izložbi su se posjetitelji mogli upoznati i s dokumentiranim procesima u gradu Čakovcu, na kojima su najviše radili Autonomni centar – ACT i Centar za mlade Čakovec. Autori izložbe su Dejan Dragosavac Ruta i Dunja Kučinac. Izložba je nastala u suradnji Saveza udruga Klubtura te udruga Kulturtreger i Kurziv – Platforme za pitanja kulture, medija i društva, koje vode Centar za dokumentiranje nezavisne kulture.

Nakon otvaranja izložbe, održana je tribina Namjena Društvenog centra u Čakovcu – pitamo građane! s ciljem dodatnog propitivanja svrhe i namjene Društvenog centra Čakovec. Koordinator projekta Teo Petričević ukratko je predstavio do sad mapirane potrebe i sadržaje Društvenog centra Čakovec, prikupljene kroz niz istraživanja, planiranja, diskusija i javnih akcija održanih proteklih godinu dana. Svi rezultati istraživanja i analiza dostupni su na web stranicama Platforme. Na tribini su uz predstavnike članica Platforme, župana Matije Posavca i predstavnika Grada Čakovca Ninoslava Šipoša sudjelovali i zainteresirani građani, a unatoč tome što su bili pozvani i svi članovi i članice Gradskog vijeća Grada Čakovca i Skupštine Međimurske županije, nitko se od njih nije odazvao.

Župan Posavac i pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje i europske fondove, Ninoslav Šipoš izrazili su svoju podršku projektu Društvenog centra. Posavac je pritom naglasio kako je u kontekstu brže realizacije tog projekta Međimurska županija spremna ustupiti ili darovati dio neizgrađenog zemljišta na prostoru bivše vojarne, no Županija nema interesa za ulaganje u neke druge prostore pogodne za realizaciju projekta niti ima namjeru ustupiti prostor stare vojarne (kč 1729/2) koja je element zagovaranja Platforme posljednje dvije godine, stoji u priopćenju.

U Čakovcu, za razliku od ostatka Hrvatske ne postoje neiskorišteni prostori u vlasništvu jedinice lokalne ili regionalne samouprave ili oni u državnom vlasništvu, osim čestice 1729/2. Prostori u privatnom vlasništvu, koji bi se mogli staviti u funkciju organizacija u kulturi, danas su uglavnom neiskorišteni zbog njihove visoke cijene ili neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Stoga je na tribini bilo diskutirano i o politokracijskom modelu razvoja projekta. U kontekstu nekoliko javnih prostora trenutno zatvorenih građanima (Muzej Međimurja, Centar za kulturu, Knjižnica Nikola Zrinski, zgrada Scheier i drugi), župan je predložio pismo namjere organizacija civilnog društva, društvenih i kulturnih aktivista i građana vlasnicima prostora/institucija za redefiniranje modela upravljanja kako bi se otvorio prostor zajedničkog suupravljanja politikom, programom i prostorima.

Platforma za Društveni centar Čakovac inicijativa je dvadesetak organizacija civilnog društva, društvenih i kulturnih aktivista i građana koja je formalizirala djelovanje Inicijative 1729/2 krajem kolovoza 2015. godine. Platforma potiče i zagovara demokratske i participativne prakse u oblikovanju javnih politika te sudjelovanje građana i organizacija civilnog društva u procesima donošenja odluka na lokalnoj razini. Platforma se zalaže za revitalizaciju bivše vojarne u Čakovcu, čime se pokrenulo niz javnih društveno-kulturnih događanja s ciljem oživljavanja i stavljanja u javnu funkciju drugih neiskorištenih prostora.

Izložba Nezavisni prostori – prostori nezavisnih hod je kroz društvene centre, klubove i prostore u kojima od sredine devedesetih godina do danas djeluju organizacije nezavisne kulture i u kojima se nezavisna kulturna scena stvara i reproducira. Korištenjem tih prostora, kao i samom borbom za njihovo korištenje, kroz posljednjih se dvadeset godina u lokalnim sredinama diljem Hrvatske realiziraju vrijedni kulturno- umjetnički sadržaji, generiraju nova znanja, a sama zajednica se okuplja i osnažuje. Povijest prostora nezavisne kulture stoga je istovremeno i povijest participativnosti, eksperimenta, društvene kritike, pregovora i inovacije. Izložba dokumentira jedan dio te povijesti, s naglaskom na njen otvoreni kraj i aktualne probleme nedostatka adekvatnih prostora s kojima su organizacije nezavisne kulture u pojedinim sredinama suočene.

Autori izložbe su Dejan Dragosavac Ruta i Dunja Kučinac. Izložba je nastala u suradnji Saveza udruga Klubtura te udruga Kulturtreger i Kurziv – Platforme za pitanja kulture, medija i društva, koje vode Centar za dokumentiranje nezavisne kulture. Na izložbi će se predstaviti poveznica s Društvenim centrom Čakovec kao javnim prostorom građana, dok će sama izložba, koju će predstaviti autorica Dunja Kučinac i Ana Abramović iz Saveza udruga Klubtura, biti uvod u tribinu Namjena Društvenog centra Čakovec – pitamo građane!, koja slijedi nakon otvorenja izložbe, u 18 sati u u multimedijskoj dvorani Autonomnog centra – ACT (Stari hrast, Dr. Ivana Novaka 38, 1. kat).

Tribina je pak nastavak akcije koja će se održati u subotu, 9. travnja na Trgu Republike u Čakovcu, a za cilj ima dodatno propitati svrhu i namjenu Društvenog centra Čakovec. Na tribini će predstavnici Grada Čakovca, Međimurske županije i Platforme za Društveni centar Čakovec prezentirati do sad mapirane potrebe i sadržaje te zajedno s građanima prodiskutirati finalne smjernice za razvoj Društvenog centra Čakovec. Na tribini se uz građane očekuje aktivno sudjelovanje članova i članica Gradskog vijeća Grada Čakovca i Skupštine Međimurske županije.

Platforma za Društveni centar Čakovec inicijativa je dvadesetak organizacija civilnog društva, društvenih i kulturnih aktivista/kinja i građana/ki, koja je formalizirala djelovanje Inicijative 1729/2 krajem kolovoza 2015. godine.

Platforma za Društveni centar Čakovec potiče i zagovara demokratske i participativne prakse u oblikovanju javnih politika i razvija uvjete za razvoj sudioničke demokracije i sudjelovanja građana te organizacija civilnog društva u procesima donošenja odluka na lokalnoj razini. Ujedno, Platforma se zalaže za revitalizaciju neiskorištenih javnih prostora, čime se pokrenulo niz javnih društveno-kulturnih događanja s ciljem oživljavanja prostora koji godinama stoji neiskorišten i stavljanja istoga u javnu funkciju.

Izložba ostaje otvorena do . travnja.

Platforma za Društveni centar Čakovec inicijativa je dvadesetak organizacija civilnog društva, društvenih i kulturnih aktivista i aktivistkinja i građana i građanki, koja je formalizirala djelovanje Inicijative 1729/2 krajem kolovoza 2015. godine, a cilj joj je poticati i zagovarati demokratske i participativne prakse u oblikovanju javnih politika i razvija uvjete za razvoj sudioničke demokracije i sudjelovanja građana te organizacija civilnog društva u procesima donošenja odluka na lokalnoj razini.

Također, Platforma se zalaže za revitalizaciju neiskorištenih javnih prostora na području bivše vojarne u Čakovcu, čime se pokrenulo niz javnih društveno-kulturnih događanja s ciljem oživljavanja prostora koji godinama stoji neiskorišten i stavljanja istoga u javnu funkciju. 

Ove će se jeseni u Čakovcu, Murskom Središću, Nedelišću, Koprivnici i Pleškovcu u organizaciji Platforme održati čak 56 programa: od radionica i predavanja preko okruglih stolova i koncerata do izložbi, performansa i drugih događanja. Svakako valja istaknuti obilježavanje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, diskusije posvećene financiranju programa i projekata od interesa za opće dobro i gradskom programu za mlade, razgovore posvećene antiratnom aktivizmu, radionicu fanzina, kao i izložbu posvećenu angažiranoj fotografiji i proširenoj stvarnosti. 

Svi događaji otvoreni su za javnost, a obavljen je i detaljan program aktivnosti u digitalnom formatu. Rad Platforme možete pratiti ovdje.