O značaju projekta za publiku i filmaše, posebno one mlađe genreacije te budućnosti platforme, ali i kinoprikazivaštva razgovarali smo s voditeljicom projekta croatian.film, Marijom Ćurić.

KP: Platforma croatian.film zamišljena je kao nadgradnja ZFF-ovog dugogodišnjeg programa Kockice na kojima se promovirao studentski film i etablirali mnogi mladi filmaši i filmašice. Što za njih znači nova platforma, kakve su dosadašnje reakcije?

Platforma croatian.film upravo je to, razvoj i nadogradnja Kockica. Nakon desetak godina programa koji je iz godine u godinu postajao sve posjećeniji te postao relevantna platforma za prikazivanje radova naših mladih filmaša, a i nakon godina stalnih pitanja “A gdje da sad pogledamo te filmove?”, rodila se ideja za croatian.film. Naravno, platforma je tu za sve gledatelje i gledateljice jer svima želimo omogućiti kvalitetan pregled i uvid u domaću kratkometražnu produkciju u bilo kojem trenutku i bilo gdje. No, mladim filmašima ona će koristiti i u profesionalnom smislu. S platformom croatian.film dobili su mjesto gdje mogu besplatno promovirati svoj rad, ali i mjesto gdje mogu pogledati, proučiti i naučiti iz tuđih radova.

Platforma djeluje i kao svojevrstan arhiv, lako se dolazi do informacija o produkcijama, popisa ekipe koja je radila film, popisa festivala koji imaju kratkometražni program i sl. Kroz naš dio s novostima, kolumnama te intervjuima mogu doći do aktualnih informacija vezanih uz kratki film, susresti se s originalnim pregledom kratkometražne produkcije te doći do mišljenja iskusnih filmskih profesionalaca o kratkom filmu. U rubrici Filmaš mjeseca jedno od stalnih pitanja je “Koji su vaši savjeti za mlade filmske profesionalce koji pripremaju svoj prvi kratkometražni film?”. Mislim da mladi filmaši mogu puno pozitivnoga i korisnoga izvući iz platforme, dosadašnje reakcije to potvrđuju, a trudit ćemo se da i u budućnosti ostane tako.

KP: Kako je izgledao proces prikupljanja građe, koje je razdoblje obuhvaćeno i na čemu se temelji selekcija?

Proces prikupljanja građe, kao i  proces “građenja” same platforme trajao je otprilike godinu i pol dana. Proces je bio dugotrajan i iscrpljujuć, no zbog velikog zadovoljstva finalnim produktom sada na to razdoblje gledamo s osmijehom. Imali smo veliku pomoć prijatelja, partnera i produkcija koji su od početka vjerovali u projekt te nam ustupili sve potrebne podatke i bili spremni pomoći oko svega. Neizmjerno smo im zahvalni na tome. Baza trenutno broji 122 filma većinom iz novije produkcije, a nama je velika želja da je proširimo na arhivske filmove. To je jedan od ciljeva na kojem radimo svaki dan te se nadamo da će u skorijoj budućnosti biti i ostvaren.

Selekcija kao takva je bila jednostavna, javljali smo se produkcijama čije kratke filmove smo pronašli u bazama Hrvatskog audiovizualnog centra, bazama nekih festivala i prema našim saznanjima. Naravno, kriteriji za prijavu filma na platformu postoje i oni su većinom tehničke prirode te se mogu naći na web stranici. Cilj nam je da baza filmova i podataka bude bogata, relevantna i kvalitetna. Zbog ove želje na platformi smo omogućili i opciju za online slanje prijavnice kako bi privukli redatelje i produkcije da jednostavno pošalju svoje filmove.

KP: Koji su planovi za budućnost, u kojem smjeru želite razvijati platformu?

Naš konstantni cilj, koji je okosnica našeg rada, jest stalno širiti bazu filmova i podataka na platformi relevantnim i kvalitetnim sadržajem. Kao što sam napomenula ranije, velika želja nam je da bazu proširimo i s izborom arhivskih filmova. Smatramo da bi bilo izvrsno kada bi filmska publika lako mogla doći do kratkometražnih dijela naših kultnih redatelja, znamo da za tim postoji veliki interes. Zanimljiva nam je situacija u kojoj gledatelj jednim klikom može prijeći s nove produkcije na staru te može usporediti, analizirati što se promijenilo, što je prije bilo bolje ili lošije… Svakodnevno radimo i na našem dijelu s novostima, težimo ka tome da platforma bude mjesto gdje će gledatelji doći pronaći sve aktualnosti vezane uz film, kako kratki tako i dugi. Dugoročni cilj je proširiti bazu i na dugometražni film, kako bi platforma postala centralno online mjesto hrvatske kinematografije. Time bismo zaokružili cijelu ovu priču te se nadamo skoroj realizaciji svih planova.

KP: Domaći film, i kratki i dugometražni, koji izlazi iz okvira mainstreama javnosti je dosad bio dostupan uglavnom na festivalima i rijetkim specijaliziranim programima u nezavisnim kinima. Ipak, posljednjih godina nestaju takva mjesta i takvi programi. Kako mislite da će se to odraziti na domaću produkciju, je li budućnost online?

Upravo zbog činjenice da je taj tip domaćeg filma ograničen na festivale i programe u nezavisnim kinima nastala je ideja da napravimo platformu koja će produžiti život domaćem filmu i spasiti ga od zaborava. Ipak, mi se nadamo i vjerujemo da je trenutna situacija nestajanja nezavisnih kina prolazna i da će se uskoro ponovo početi cijeniti i ulagati u mjesta nezavisne kulture. Mene osobno takva situacija pogađa na više razina, smatram da su mjesta nezavisne kulture nužna za svaki grad i za stanovništvo grada koje traži i želi zadovoljiti svoje kulturne potrebe. Domaća produkcija zbog ovakve situacije pati jer teško pronalazi mjesta za prikazivanje svojeg rada, za širenjem publike…

U jednu ruku se slažem s izjavom da je budućnost online, usudila bih se reći i da već živimo u toj budućnosti u ovom trenu. Tehnologija konstantno napreduje, mlađe generacije kulturne sadržaje većinom konzumiraju online, svijet se mijenja i trebamo mu se prilagoditi. Prednost online platformi je velika, sadržaj je stalno dostupan i veseli me činjenica da se sada kratki film može pogledati i u tramvaju na putu do posla. Putem online platformi je lako pratiti sve aktualnosti, lako je doći do informacija i kontakata te je olakšana mogućnost spajanja s drugim filmskim profesionalcima. No, online platforme nemaju to zadovoljstvo zajedničkog uživanja filma. Nadam se da će naša budućnost imati oboje.

Pokret otoka – platforma za održiv i odgovoran razvoj hrvatskih otoka, najavljuje događaj pod nazivom Pokret Pokreta kojim će se, kroz brodsko putovanje preko četiri srednjodalmatinska otoka, 22. i 23. listopada predstaviti dosadašnji i budući rad ove otočne inicijative. Pokret Pokreta na dvodnevnom će putujućem otočnom forumu, od Šolte preko Brača, Hvara, Visa i Splita, okupiti više od 50 sudionika koji će kroz vođeno druženje i djelovanje progovoriti o mogućnostima stvaranja boljeg života na hrvatskim otocima.

Pokret otoka neformalna je inicijativa nastala kao odgovor na potrebu aktivnih pojedinaca/otočana i njihovih organizacija za umrežavanjem i suradnjom u nastojanjima da podignu kvalitetu života na otocima, te kao lokalni odgovor na globalno osvještavanje potrebe za odgovornim i održivim upravljanjem prirodnim i ljudskim resursima. Nastao u listopadu 2015. godine, Pokret otoka je i kao neformalna inicijativa u posljednjih godinu dana uspio okupiti i povezati niz hrvatskih otoka, otočana i raznih otočnih, nacionalnih kao i međunarodnih organizacija. Međuotočna i međusektorska mreža koju Pokret otoka želi razviti u prvom bi razdoblju djelovanja virtualno doskočila problemu fizičke udaljenosti i nepovezanosti među otocima te radila na povezivanju i jačanju kapaciteta svih onih koji žele preuzeti odgovornost za razvoj otoka koji zadovoljava potrebe današnjice, a pritom ne ugrožava resurse za buduće generacije. Pokret otoka želi pokazati kako otoci i otočno stanovništvo imaju potencijal da sami budu generatori pozitivnih promjena: takvi otočani već i postoje, a ovo će dvodnevno povezivanje otoka biti prilika za njihovo upoznavanje i pridruživanje platformi.

Kako bi se potaknulo na drugačije razmišljanje, Pokret Pokreta će kao alat koristiti forum teatar kojim će se izravnim uključivanjem sudionika i stanovnika posjećenih otoka raditi na artikuliranju otpora i generiranju ideja za pozitivne promjene u otočnom i širem otočnom okruženju. Slijedit će ga Putujući atelje potreba u kojem će otočani uz pomoć brojnih umjetnika na kreativan način izraziti potrebe u lokalnoj zajednici, ali i upozoriti na nemar svih odgovornih prema jednom od najvećih hrvatskih prirodnih bogatstva – otoku. Ovo će događanje ujedno najaviti multimedijsku međuotočnu izložbu i predstavljanje aktivnih otočnih kulturno umjetničkih organizacija s ciljem poticanja otočana na kulturno-umjetničko izražavanje i društveno djelovanje, osobito zimi kada, s odlaskom turista, odlazi i sav društveni i kulturni sadržaj s otoka. Program će uključivati multimedijalno predstavljanje organizacija, javnu raspravu na temu kulture na otocima, predstavu u produkciji kazališta Besa te prigodan glazbeni program. Manifestacija će se održati u Gradu Hvaru od 4. do 6. studenog 2016. pod nazivom Serum – antihibernacijsko cjepivo, doza I.

Brod koji povezuje otoke i multimedijalna međutotočna izložba žele tako simbolički, u ‘malom formatu’, približiti misiju koja stoji iza inicijative Pokret otoka: zajedno, kroz međusobno umrežavanje, učenje i suradnju možemo postići puno više na putu odgovornog razvoja prirodnih i ljudskih potencijala koje kriju hrvatski otoci.

Organizatori ovog događaja su inicijativa Pokret otoka, umjetnička organizacija BESA (otok Vis) i Savez PlatFORma (otok Hvar), uz partnere udrugu Buđenje (otok Šolta), tvrtke Best of Brač (otok Brač) i Moreplovac (Split), te financijsku podršku Saveza udruga Clubture (Zagreb), Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zaklade Kultura nova, Nacionalne zaklada za razvoj civilnog društva i Grada Zagreba.

Sve dodatne informacije potražite na službenoj web i Facebook stranici Pokreta otoka.

U Zagrebu se od 31. ožujka do 2. travnja održava Treća konferencija o dobroj ekonomiji u organizaciji Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG) i Platforme za dobru ekonomiju. Prvog dana konferencije održana je otvorena rasprava o društvenom poduzetništvu (DP), poduzetništvu s etičkim integritetom koje se provodi s ciljem maksimiziranja društvenog, a ne privatnog profita. Povezuje poduzetničku praksu poslovnog svijeta i vrijednosti društvene odgovornosti, zaštite okoliša i mjerenja socioekonomskog učinka, uz inovativno kombiniranje postojećih resursa.

Katarina Ivanković Knežević iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava (MRMS) govorila je o prije gotovo godinu dana usvojenoj Strategiji razvoja DP-a čija je primarna zadaća bila uspostava zakonodavnog i institucionalnog okvira, Akcijskom planu Strategije te otvaranju posebnog Odjela za razvoj društvenog poduzetništva pri MRMS-u. No, pitanja konkretne provedbe Strategije, praćenja društvenog poduzetništva, poreznih olakšica i pristupa njima, još uvijek nisu u procesu rješavanja. Razvoj DP-a u najvećoj će se mjeri financirati iz Europskog socijalnog fonda, u omjeru 85 posto ESF – 15 posto državni proračun, te je Knežević ponovno najavila raspisivanje velike potpore za DP u iznosu od 3,4 milijuna eura. S obzirom da financiranje DP-a sadrži natruhe državnih potpora (ukratko, sadrži ih sve što u sebi ima poduzetništvo), a na što Europska komisija neće gledati blagonaklono, te što još uvijek ne postoji evidencija postojećih društvenih poduzeća, u tijeku su dogovori s Ministarstvom financija o skupu izuzeća od državnih potpora. Razgovori s Ministarstvom financija trebali bi biti gotovi sljedeći tjedan, najavila je Knežević, te bi se nakon javne rasprave u trajanju od petnaest dana raspisao natječaj za potpore DP-u – krajem travnja ili početkom svibnja. Na njega bi se mogla prijaviti postojeća društvena poduzeća te pravne ili fizičke osobe koje žele razviti segment DP-a unutar svojih djelatnosti. Primarni je cilj natječaja zapošljavanje. 

Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj (CEDRA HR) je mreža centara podrške za postojeće i potencijalne društvene poduzetnike, osnovana 2012. kao udruga sa sjedištem u Zagrebu. Trenutačno povezuje 40-ak stručnjaka u šest regionalnih centara podrške (Čakovec, Dubrovnik, Osijek, Rijeka, Split, Zagreb), a pruža usluge informiranja, edukacije, savjetovanja, povezivanja i umrežavanja ljudi, organizacija, institucija i zajednica. Njihova je predstavnica Sonja Vuković rekla da joj se činilo da je donošenje Strategije bio veliki korak, s obzirom da je model DP-a u Hrvatskoj tek u nastajanju, no da je joj se sada, kada Strategiju treba realizirati, čini da smo opet na novom početku. Smatra da ne smijemo upasti u zamku da se oslonimo samo na Strategiju već da moramo dalje razvijati nove modele. 

Na tribini se govorilo o poticanju učeničkog zadrugarstva i studentskog poduzetništva te je spomenuta prva i za sada jedina zadruga studenata, Fabric8 co-op. Jedna je govornica rekla da društveno odgovorno poslovanje treba povezati s obrazovanjem, konkretno građanskim odgojem, jer ne smijemo dopustiti da našu budućnost vežemo samo uz projektne prijedloge. Drugi je govornik ustvrdio da od reforme obrazovanja ne može biti ništa ako ne povežemo učeničke zadruge i strukovne škole sa srodnim fakultetima i širim društvenim potrebama – nezaposlenim i ranjivim skupinama, zapuštenim gospodarstvima osiromašenih obitelji. Spomenuto je da možda nije potrebno osmišljavati nove projekte i razvijati nove ideje već transformirati postojeće – u manjim lokalnim sredinama postoji mnogo poduzetnika koji već posluju društveno odgovorno, a da to i ne znaju. 

Društveno poduzeće, prema autoru pojma Freeru Spreckleyu, poduzeće je u vlasništvu svojih zaposlenika ili članova lokalne zajednice, vođeno podjednako društvenim kao i komercijalnim ciljevima, koji njime upravljaju zajednički na demokratskim načelima. Na tribini je predstavljeno nekoliko primjera dobre prakse koji su ukazali na brojne modele i mogućnosti koji proizlaze iz dobre ekonomije. Ana Teskera i Maja Šepetavec u Zadru pokreću prvu zadružnu pivovaru u Hrvatskoj pod nazivom Brlog. Ispočetka su pivo kuhale kod kuće ili na balkonu, a uskoro su počele kružiti pozitivne glasine o njihovom proizvodu i sve se više ljudi javljalo koji su ga željeli degustirati, pa kupiti. Paralelno su upisale Crowdfunding akademiju i stvorile svoj recept za pivo pod nazivom Plavuša. Putem crowdfunding kampanje koja traje još dva dana namjeravaju prikupiti 13000 dolara, a proizvodit će isključivo zanatske pive. Njihova zadruga broji trinaest članova, a kampanju su pokrenuli radi nabave posljednjih elementa nužnih za proizvodnju: dva fermentora, boca, etiketa i gajba. 

Zinka Mujkić predstavila je kulinarsko-vrtnu-jezičnu zadrugu Okus doma, nastalu kao projekt bilježenja recepata i azilantskih odnosno izbjegličkih priča. Kao rezultat višegodišnjeg istraživanja, u siječnju ove godine objavljena je kuharica istog naziva, koja osim recepata donosi i kratke zabilješke o podrijetlu pojedine hrane i začina, te njihovog puta do naših stolova, ali i životne priče izbjeglica koji su podijelili svoja sjećanja na mirise, okuse i hranu doma koji su bili prisiljeni napustiti. Međusobnom suradnjom, kuhanjem i interakcijom izbjeglice i migranti imaju priliku postati dijelom lokalne kulture, ali i osamostaliti se na tržištu rada. Kako bi opremili kuhinju i nabavili osnovna sredstva potrebna za pokretanje posla, pokrenuli su crowfunding kampanju kojom su tri dana prije isteka roka uspjeli prikupiti novac potreban za pokretanje cateringa specijaliziranog za afričke, arapske i bliskoistočne okuse. Kao i kampanja pivovare Brlog, i ovaj crowdfunding spada u kategoriju temeljenu na nagradama.

U kontekstu povezivanja društvenog poduzetništva, koje se bavi prevencijom ili ublažavanjem posljedica siromaštva, socijalne isključenosti i zagađenja, s drugim društvenim pokretima koji smjeraju izgradnji održivog i otvorenog društva, Janja Sesar iz Saveza udruga Operacija Grad predstavila je kampanju Saveza i platforme Upgrade pod nazivom Zagreb – Otvoreni grad. Ona podrazumijeva zajedničko djelovanje solidarne ekonomije i održivog razvoja, izgradnju interkulturalnog dijaloga, socijalno poduzetništvo, socijalnu uključenost, kulturu i umjetnost te gospodarski razvitak grada. Konkretno, radi se o ideji osnivanja društveno-kulturnog centra po modelu civilno-javnog partnerstva između organizacija civilnog društva i Grada, a kultura ovdje djeluje kao agens gradnje partnerstava i otvaranja dijaloga. Sesar je prisutne društvene poduzetnike pozvala da se uključe u kampanju za community centar koji bi omogućio prostor u kojem bi zajednički mogli razvijati i ponuditi inovativne modele rješenja problema zajednice.

Ana Raguž, suosnivačica i koordinatorica događaja u Impact Hub-u Zagreb, za kraj je predstavila priču o spontanom projektu koji je nastao temeljem ideje prijateljice i kolegice Dragane Tomić Filipović, i same društvene poduzetnice. Radi se o društvenoj igri na ploči o društvenom poduzetništvu – bez budžeta i planiranog tijeka primili su se izrade prije desetak mjeseci i nakon nekoliko testiranja shvatili da je igra odličan edukacijski alat. Njena je svrha educirati o DP-u, ali i širem kontekstu dobre ekonomije. Igra je u finalnoj fazi, a s obzirom da se takve igre najčešće vežu uz popularni Monopoly, njihova je ideja nazvati ga Tripoly, prema 3P: planet, people, profit. 

Bit je dobre ekonomije, pa tako i društvenog poduzetništva, da ne inzistira samo na jednom ispravnom modelu, već da poštuje lokalne specifičnosti i društveni kontekst. Moderator tribine, Dražen Šimleša iz ZMAG-a, u tom je kontekstu ukazao na potrebu bavljenja bilo kojom skupinom – mladima, studentima, poduzetnicima, osobama u nepovoljnom položaju – jer jedno ne isključuje drugo, a sve zajedno doprinosi razvoju društvene odgovornosti i povećanju socioekonomskog učinka DP-a.

Ususret konferenciji, ZMAG je objavio novi izvještaj pod nazivom Dobra ekonomija u dobrim pričama koji donosi jedanaest inspirativnih priča iz Hrvatske, “priča koje svaki dan žive dobru ekonomiju”. Predstavljeni su socijalna zadruga Relax, Banka vremena, Hedona d.o.o., O La La, Udruga Kamensko, Učenička zadruga Šparooga, Udruga IKS, Impact Hub Zagreb, Udruga Sunce, ITAS Prvomajska d.d. te Zajednički pašnjaci. Izvještaj je dostupan na istaknutoj poveznici.

Program Treće konferencije o dobroj ekonomiji potražite ovdje.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.