<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>plaćeni rad &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/placeni_rad/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Tue, 20 Feb 2024 09:20:40 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>plaćeni rad &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Život ispod granice siromaštva</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/zivot-ispod-granice-siromastva/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Domladovac]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 13 Jun 2016 13:22:19 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_drustvo]]></category>
		<category><![CDATA[Actors’ Wellbeing Study]]></category>
		<category><![CDATA[Australija]]></category>
		<category><![CDATA[društvo]]></category>
		<category><![CDATA[plaćeni rad]]></category>
		<category><![CDATA[umjetnički rad]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=zivot-ispod-granice-siromastva</guid>

					<description><![CDATA["Umjetnici zaslužuju sigurne radne uvjete i plaće koje pokrivaju životne troškove", poručuju iz australske stranke Zelenih te najavljuju promjene zakona.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Martina Domladovac</p>
<p>Država se mora brinuti za umjetnike s niskim i nesigurnim primanjima koji bi trebali zarađivati plaću dovoljnu za životne potrebe i uplaćivati sredstva u mirovinski fond, <a href="http://www.smh.com.au/entertainment/art-and-design/arts-for-the-dole-greens-propose-living-wage-for-creatives-as-part-of-election-policy-20160607-gpddk6.html" target="_blank" rel="noopener">najavila je</a> a<span style="line-height: 20.8px;">ustralska stranka Zelenih u predizbornoj kampanji.&nbsp;</span>Potrebu za boljim&nbsp;pristupom umjetničkom radu iznio je <strong>Adam Bandt</strong>, glasnogovornik Zelenih rekavši da je &#8220;po svojoj prirodi rad umjetnika prilično neizvjestan i malo umjetnika može si priuštiti život samo od svoje umjetnosti.&nbsp;<span style="line-height: 20.8px;">Većina umjetnika živi iz dana u dan kroz najveći dio svojih radnih života, a</span><span style="line-height: 20.8px;">&nbsp;nedostatak sredstava prisiljeni su nadoknaditi drugim oblicima rada. Istovremeno, od njih se očekuje vještina u polju u kojem djeluju te stalan rad na svojim vještinama. Povećanja troškova stanovanja, uključujući gradska područja kojima umjetnici streme, još više otežavaju situaciju, a samo najuspješniji imaju dovoljna sredstva za umirovljenje&#8221;.</span></p>
<p>Nedavno istraživanje sindikata o dobrobiti australskih izvođača (<a href="http://equityfoundation.org.au/equity-news/the-australian-actors-wellbeing-study.html" target="_blank" rel="noopener">Actors’ Wellbeing Study</a>), pokazalo je da više od dvadeset posto umjetnika, čak i onih koji rade drugi posao da bi pokrili životne troškove, žive ispod granice siromaštva. Istraživanjem se željelo otkriti doživljavaju li izvođači veće negativne posljedice na psihičko, fizičko i emotivno zdravlje u usporedbi s ostatkom populacije, te utječu li radne prakse na zdravlje i dobrobit glumaca. Prema prvim rezultatima istraživanja visoka razina stresa za brojne izvođače posljedica je niskih primanja, a mnogi rade i druge poslove kako bi upotpunili osnovni prihod. Često uopće nisu plaćeni za svoj rad, na što pristaju kako bi povećali svoju vidljivost i usavršili vještine.</p>
<p>Prema novom prijedlogu, na temelju testova dohotka vršile bi se isplate za umjetnike koji rade za honorare, a preporučeno je i povećanje mirovina za koje se umjetnici mogu kvalificirati. Osim toga, zakonom se želi utjecati na isplaćivanje honorara za izlaganje radova u galerijama. Prema procjenama, cijena provedbe ovakve politike je dvadeset milijuna dolara godišnje, a Bandt kaže da je u odnosu na državni proračun to tek &#8220;kap u moru&#8221;. Vladina mogućnost pomoći umjetnicima trenutno je potpuno neiskorištena, unatoč činjenici da sektor umjetnosti daje toliko puno zauzvrat. Umjetnici zaslužuju priznanje i poštene uvjete rada, zaključuje Bandt.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Subverzije unutar subverzija</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/tema/subverzije-unutar-subverzija/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ante Jerić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 11 May 2010 13:49:38 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[akumulacija kapitala]]></category>
		<category><![CDATA[bogatstvo]]></category>
		<category><![CDATA[Bolivija]]></category>
		<category><![CDATA[država]]></category>
		<category><![CDATA[emancipacija]]></category>
		<category><![CDATA[Gaspar Miklos Tamas]]></category>
		<category><![CDATA[hegemonija]]></category>
		<category><![CDATA[imperijalizam]]></category>
		<category><![CDATA[kapitalizam]]></category>
		<category><![CDATA[komunizam]]></category>
		<category><![CDATA[Latinska Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[liberalna demokracija]]></category>
		<category><![CDATA[ljevica]]></category>
		<category><![CDATA[neoliberalizam]]></category>
		<category><![CDATA[nezaposlenost]]></category>
		<category><![CDATA[Nietzsche]]></category>
		<category><![CDATA[Oktobarska revolucija]]></category>
		<category><![CDATA[plaćeni rad]]></category>
		<category><![CDATA[politika]]></category>
		<category><![CDATA[predavanje]]></category>
		<category><![CDATA[proizvodnja]]></category>
		<category><![CDATA[radnički pokreti]]></category>
		<category><![CDATA[režim]]></category>
		<category><![CDATA[roba]]></category>
		<category><![CDATA[samir amin]]></category>
		<category><![CDATA[siromaštvo]]></category>
		<category><![CDATA[socijalizam]]></category>
		<category><![CDATA[subversive film festival]]></category>
		<category><![CDATA[subverzija]]></category>
		<category><![CDATA[tržište]]></category>
		<category><![CDATA[Venezuela]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=subverzije-unutar-subverzija</guid>

					<description><![CDATA[Jedno od predavanja u sklopu ovogodišnjeg izdanja <i>Subversive Film Festivala</i> koje se nije smjelo propustiti održao je Gaspar Miklos Tamas.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;"><strong>Gaspar Miklos Tamas</strong> je čovjek kojeg bi bilo krajnje nepošteno svesti na dvije titule i tri funkcije u uvodniku jednog preglednog teksta. Recimo na ovom mjestu samo da je od dojmljivih crtica iz njegove biografije još dojmljivije bilo njegovo izlaganje održano u četvrtak, 6. svibnja u kinu Europa u sklopu konferencije <em><a title="" href="http://www.subversivefilmfestival.com/subff2010/index.php?menu_id=30" target="_blank" rel="noopener">Kolaps neoliberalizma i ideja socijalizma danas</a></em>. Tema? Dominantan diskurs o državnom socijalizmu, kako primjećuje Tamas, osvajanje vlasti nad državom vidi kao instrument emancipacije većine svjetskog stanovništva koje u doba kasnog kapitalizma na različite načine ispašta zbog posljedica zbivanja na financijskim tržištima. Takva teza je krajnje problematična i poziva na temeljito preispitivanje uloge države. Upravo je to učinio Tamas u svom subverzivnom izlaganju.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">Radnički pokreti su, prema njegovim riječima, dosad kapitalizam u pravilu smatrali režimom. Režim je upravljanje državom u okviru nekog političkog poretka koji se može srušiti i zamijeniti nekim drugim. Tamas u a) metodama upravljanja viškom vrijednosti, b) hijerarhijskom poretku među socijalnim grupama, c) metodama osiguravanja unutrašnje kohezije poretka unutar države, d) zakonskom sustavu koji služi političkoj legitimaciji i e) djelovanju kulturalne hegemonije prepoznaje pet zajedničkih strukturalnih obilježja svakog režima. Distribucija moći se nakon dosadašnjih socijalističkih revolucija mijenjala unutar ovih kategorija. Ono što čini kapitalizam &#8211; proizvodnja roba, plaćeni rad, specifičan način novčanog posredovanja &#8211; ostalo je netaknuto. Zašto? Zato što kapitalizam, kako napominje Tamas, nije režim. Ili, nešto preciznije rečeno, nije samo režim. Ta činjenica mora biti početna točka za razmišljanje o osvajanju državne vlasti kao sredstva u borbi protiv neravnomjerne raspodjele bogatstva i utjecaja imperijalizma velikih sila koji se pojavljuju kao logične posljedice kapitalizma.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">Suvremene demokratske ljevice globalne probleme poput nezaposlenosti i siromaštva širokih slojeva stanovništva, svakojakih vrsta isključivosti i podređenosti, eksploatatorskog odnosa prema eko-sistemima možda s pravom smatraju učincima kapitalizma te ih žele riješiti putem preuzimanja državne vlasti. Tamas smatra da država ne može biti rješenje u borbi s kapitalizmom jer ona sama predstavlja utjelovljenje kapitalizma. Podsjetio je pritom na njeno formiranje koje se locira u vremenski interval koji korespondira s prijelazom iz feudalnog u kapitalistički društveni poredak na globalnom planu. Nedostatak svijesti o tome može rezultirati prilično katastrofičnim učincima što je pokazao razvoj sovjetskog društva nakon <em>Oktobarske revolucije</em>. Na tom tragu Tamas ostaje skeptičan glede narodnih demokracija u Latinskoj Americi koje epicentar imaju u Boliviji i Venezueli i njihovih recentnih pokušaja izgradnje društva putem nacionalizacija, obrazovanja širih društvenih slojeva, širokim sustavima socijalne potpore i čvrstom vlašću partijskih kadrova s isturenim karizmatičnim vođama po receptima i po modelu socijalne demokracije iz 1914. Što je u tome loše? Zapravo ništa. Pod uvjetom, naravno, da ne polažemo nade da će dosadašnji proces akumulacije kapitala i problemi povezani s njim jednostavno nestati.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">Tamas radničkom pokretu koji je vrhunac doživio u uspostavi socijalističkih društava priznaje konkretne uspjehe. Nekoliko je puta tijekom izlaganja apostrofirao povećanje stupnja socijalne mobilnosti nezamislive podjednako u <em>ancien régimeu <span class="Apple-style-span" style="font-style: normal;">i početnom stupnju europskih kapitalističkih društava. Naglasio je da su te uspjehe često bile prisiljene prisvojiti liberalne demokracije te je otišao tako daleko da je ustvrdio kako su tekovine socijalizma stvorile kapitalizam kakvog danas poznajemo. Unatoč svemu tome cijelim njegovim izlaganjem odjekivala je jedna rečenica: <em>Državni socijalizam nije nadilaženje kapitalizma!</em> A što je moguće nadilaženje kapitalizma po Tamasu? Komunizam. Društveni sustav koji potpuno ukida državu. Nakon socijalističkog iskustva u dvadesetom stoljeću na zastupnike te ideje danas, kaže Tamas, čak i dobronamjerni u najboljem slučaju gledaju više kao na naivce nego zločince. Neoliberalna ideologija je naturalizirana u tolikoj mjeri da pogled na društvo koji u temelju nema princip individualne ili nešto šire, ali ipak partikularne sebičnosti izgleda besmisleno. Tamas, koliko ga se moglo slijediti, smatra da komunizam nije utopija, nego &#8211; baš suprotno &#8211; mogućnost razornog potencijala što su dobro znali njegovi žestoki, ali inteligentni, protivnici kakav je bio <strong>Nietzsche</strong>. Ideja čije bi ostvarenje s državom ukinulo svaki oblik civilizacije koji poznajemo. Želimo li to?</span></em></div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">S donekle otvorenim pitanjem predavanje je privedeno kraju. Izostalo je naravoučenije. Publici nije izdeklamirano ništa slično manifestu. Za to je, naime, trebalo još par sati pričekati <strong>Samira Amina</strong>. Možda je upravo zato Tamasevo izlaganje izazivalo čuđenje i tako efektno potaknulo na razmišljanje o izboru između žižekovske i badiouovske pozicije glede participiranja u državnoj vlasti kao dvjema mogućnostima koje su suprostavljene dan ranije. Jaz stvoren između Tamasove karizme i Tamasove šutnje isprovocirao je unisono pitanje iz publike: <em>Kako ćemo dalje djelovati?</em> On je sa suptilnom ironijom i možda malo nasmiješene nade rekao jednu rečenicu. Rečenicu koja traži prilično patetični kontekst da bi bila shvaćena na pravi način. Rečenicu koja taj dan doista nije značila ništa, ali već sutradan mogla bi značiti sve:</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div>
<p style="text-align: justify;"><em>Djelujte subverzivno.</em></p>
<p style="text-align: justify;">
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
