Cvjetanović će, s voditeljem programa, Bojanom Dmitrovićem Krištofićem razgovarati o svom ranijem i sadašnjem fotografskom radu, te mogućnostima razvoja ovog medija u budućnosti. Riječ je o umjetniku koji je 80-ih godina 20. stoljeća, bio “jedan od prvih koji su neposredno prikazali sirovo naličje radničke utopije i ljude s margine društva; ali je usporedno s time, u serijama kao što su kultni Prizori bez značaja, u hrvatsku i jugoslavensku fotografiju unio novu dimenziju intimnosti”, ističe Krištofić.

Osim toga, kao suosnivač umjetničke radionice Petikat, Cvjetanović djeluje kao jedan od pokretača samostalnog nakladništva fotografskih knjiga na ovom području. Opisujući rad ovog umjetnika, Krištofić zaključuje: “Uvijek ‘na pravome mjestu’ za pravu fotografiju, Boris Cvjetanović umjetnički je svjedok ključnih društvenih promjena od 80-ih do danas, koje u svojoj fotografiji izražava nepretenciozno i duhovito, i potresno i dirljivo, sa smislom za detalj i priču kakav se rijetko viđa.”

Više detalja o programu pročitajte ovdje.

Grupa šestorice autora bila je neformalna grupa umjetnika koja je svoje već ionako kritički impregnirane akcije i radove dodatno radikalizirala postavljajući ih u nesvakidašnji izložbeno-izvedbeni kontekst. Iznenadne, uglavnom jednodnevne izložbe-akcije Grupe šestorice autora izvodile su se u gerilskom stilu uz taktiku neprestanog uznemiravanja.

Ova dvojezična knjiga fotografija, na hrvatskom i engleskom jeziku, uz uvodni tekst urednice Branke Stipančić dosnosi 199 crno-bijelih fotografija koje su braća Stilinović kao mladi umjetnici snimali na izložbama – akcijama Grupe šestorice autora, udruženja umjetnika Borisa Demura, Željka Jermana, Vladu Marteka, Fedora Vučemilovića i drugih.

Knjiga je dokumentarnog karaktera i osmišljena je s namjerom da ilustrira aktivistički karakter grupe, dočara atmosferu ambijenta u kojima su izlagali te prikaže ključne aktere u interakcij s njihovim umjetničkim radovima, promatračima, prolazncima i vremenskim kontekstom. Publikacija je nastala u izdanju umjetničke organizacije PETIKAT, a dizajn publikacije potpisuje Boris Greiner.

Branka Stipančić (Zagreb, 1953) povjesničarka je umjetnosti, nezavisna istraživačica, kustosica i urednica. Radila je kao kustosica u Galerijama grada Zagreba (danas Muzej suvremene umjetnosti) i direktorica u Soros centru za suvremenu umjetnost u Zagrebu. Područje njezina interesa obuhvaća suvremenu umjetnost te umjetnost 1960-ih i 1970-ih godina s naglaskom na neoavangarde i postkonceptualnu umjetnost u Hrvatskoj i Istočnoj Europi.

“Knjiga Osvojena područja – volumen 4 nastavlja seriju Osvojenih područja, započetu prvim volumenom 2010. godine, koji je predstavljao kompilaciju tekstova o događanjima na likovnoj sceni od 2005. do 2010., najčešće prvotno napisanih za emisiju Triptih na 3. programu hrvatskog radija, a potom vrlo često objavljivanih i u Zarezu.

Volumen 2  (2015.) predstavlja razdoblje od 2011. do 2014. 

Volumen 3, koji je imao i podnaslov Almanah 2015, međutim, izabire novi konceptualni okvir: nastoji predstaviti godišnji ciklus, polazi od predstavljanja i interpretacije pojedinih autorskih istupa, no također pokušava registrirati njihove eventualne međusobne povezanosti s obzirom na sadržajne ishodišne točke ili pak slične oblikovne mehanizme, bez obzira na pripadnost različitim izražajnim medijima, te na taj način zaokružiti portret određena perioda.

Volumen 4 slijedi taj koncept i predstavlja tekstove o događanjima na likovnoj sceni u ovoj, 2016. godini. Njegovo predstavljanje na samom kraju, 27.12. priziva pomisao da se i sam nastoji upisati u korpus dotična godišnjeg ciklusa. Što i nije daleko od istine.

Osim Osvojenih područja, na promociji će biti predstavljena i knjiga Spisi, autorski tekst dnevničko epistolarne prirode. Kao jedan dio svog sadržaja Spisi najavljuju i Volumen 4. To ne treba shvatiti pogrešno, u Spisima se, naime, ne predstavlja sadržaj Volumena 4, nego cjelokupan prostor iz kojeg Volumen 4 uzima sadržaj.

Pa se tako obrazlažu neke dimenzije koje ne samo da se tiču tog prostora, nego ga u bitnim dijelovima uokviruju. Primjerice, govori se o lokacijama na kojima se suvremena scena odvija, zatim se govori o tome što bi, po mišljenju autora, likovna kritika trebala biti, u jednom se poglavlju analizira način pisanja teksta, zatim se podastriru načela odabira materijala, predstavlja se unutarnja struktura pojedinih bitnih galerijskih prostora, portretiraju se neke manje ili više nepoznate dimenzije ponekih umjetnika, iz čega se izvlače subjektivni ‘paradigmatski’ zaključci”, ističe Greiner u najavi događanja.

Promocija Cvjetanovićeve knjige Grad održat će se u subotu, 11. lipnja u 20 sati u Galeriji Greta. Na promociji će govoriti Klaudio Štefančić, Goran Trbuljak i Boris Greiner uz projekcije fotografija iz knjige. Knjiga će se prodavati po promotivnoj cijeni od 50 kuna.

Redatelj, scnenarist, producent i montažer filma je Boris Greiner, a uloge tumače Leon Lučev, Vilim Matula, Krešimir Mikić, Pjer Meničanin, Nina Violić, Ivanka Mazurkijević i Đorđe Jandrić. Direktor fotografije je Boris Cvjetanović, scenograf je Hrvoje Đukez, a glazbu potpisuju Ante Perković i Dinko Tomaš. Film je nastao u okviru produkcijske kuće Petikat u koprodukciji s Produkcijom Živa.

Projekcija je zakazana za četvrtak, 17. listopada u 20 sati. 

O knjizi Tajni agent Gan Flint malo se zna. Ono što je dostupno jest podatak da se prema knjizi snima istoimeni “niskobudžetni dugometražni projekt koji spaja tri filmska žanra: dokumentarni – prikaz grada iz osobne perspektive njegova karakterističnog stanovnika; igrani – pripovjedačka se linija predstavlja fikcionalnim zapletom koja oblikom nalikuje ranim fazama pripreme kazališne predstave; i eksperimentalni – u pogledu montaže, to jest spajajući dva različita oblika u nov, alternativni oblik filmske cjeline”. Više potražite ovdje. 

Predstavljanje knjige će se održati u subotu, 29. prosinca, u 19 sati. 

Istodobno melankoličan i duboko humoran, relativno slobodne narativne strukture i snažne atmosfere, Sophia je brzo stekao širok krug poklonika koji i danas raste, a prije mjesec dana konačno je doživio i ponovno izdanje u sklopu Biblioteke Kvadrat Ogranka Matice hrvatske Bizovac, čiji je urednik Vjekoslav Đaniš. 

“Žeželjev Sophia jedan je od onih stripova koji se neprestano mijenjaju pred očima promatrača. Taman kad vam se učini da ste ga uhvatili za glavu i rep, prometne se u nešto drugo. Metamorfoza je njegov integralni dio, mehanizam na kojem počiva, na koji se oslanja i koji ni danas, skoro dvadeset godina nakon što je prvi put ugledao svjetlo dana, ne prestaje začuđivati. U ovih osamnaest godina razmaka, dašak je patine nalegao na njega, no umjesto da mu naškodi samo ga je poboljšao”, piše Matko Vladanović u pogovoru izdanju.

Povodom reizdanja o ovom albumu govorit će voditelj Galerije HDD Marko Golub i autor pogovora reizdanju Matko Vladanović. Stanislav Habjan i Danijel Žeželj uživo će u prostoru HDD galerije tiskati grafike vezane za Sophiju, a očekuje se i živa svirka. 

“Dobar dan. Ja sam se neki dan ljubila pred vašim izlogom. Ne znam jeste li vidjeli, no za kraj sam vam se i naklonila. Sjećate li me se?”, upitala je djevojka stojeći na pragu Dućana metafora. Stanislav Habjan, jedan od autora izložbe i domaćin prostora, sa smješkom je odgovorio: “Sjećam se dobro. Izvolite.” Djevojka je ušla u prostor galerije HDD-a. Iz mnoštva umjetničkih artikala odabrala je nekoliko za poklon dragoj osobi. “Znate, ubrzo se udajem. Sretna sam”, otkrila je. Obavila je kupnju, te od autora dobila i poklon. Neobično je bilo čuti kako se između umjetnika i posjetitelja ili ako baš hoćete kupca i trgovca, odvio takav intiman razgovor o osobnoj sreći. No, Dućan metafora nekonvencionalan je projekt koji spontano otvara nove odnose, poziva na interakciju i razmjenu. Ambijent najavljen kao “gostujuće domaćinstvo” Habjan i predstavlja kao svoj intimni prostor, vlastiti zaštitni ogrtač čiju toplinu nudi i posjetiteljima. Zamisao izložbe u ovom obliku začeta je u suradnji s festivalom Sa(n)jam knjige u Istri prošle godine, gdje je predstavljena i slikovnica s pričom o Dućanu metafora, koji otad raste i putuje, u svakom prostoru nudeći nešto novo i drugačije. Ujedno je to i svojevrsni “show room” umjetničke radionice Petikat kroz koju, uz suradnju s prijateljima i autorima bliska senzibiliteta, djeluju Stanislav Habjan i Danijel Žeželj. 

Petikat oblikuje i izdaje knjige, slikovnice, strip albume i grafičke novele, plakate i bilježnice – sve iz vlastite umjetničke pekare. Jedna od prošlih večeri u Dućanu metafora predstavila je i desetak kratkih autorskih filmova, eksperimentalnih, dokumentarnih i animiranih, u produkciji Petikata. Dizajniraju se i uporabni i neuporabni predmeti, vrlo osobiti darovi ili posvete, neobični proizvodi čije samo postojanje izaziva osmijeh. Događaju se i dugoročniji projekti; ljetos na otoku Pagu otvorili su galeriju pod nazivom Skale do Sunca, radionicu koja će se baviti “poviješću, prirodom i ljudima Stare Novalje”. 

Projekt Dućan metafora, kako u predgovoru kataloga izložbe navodi Marko Golub, višeslojan je i nemoguće ga je jednoznačno odrediti: istovremeno je i izložba i radionica i knjižara i pozornica i dućan. Kao riznica radionice Petikat, ujedinjuje i nadograđuje sve dosad stvoreno pod njenim okriljem. Veći dio izložaka može se kupiti ili razmjenjivati, a začin čine osobni predmeti koji artikle povezuju u priču. 

Kao svojevrsni katalog ili uputa za pravilnu uporabu, ambijentu služi na posebnom mjestu izložena slikovnica Dućan metafora, čija priča prati dva prijatelja: pisca koji odluči otvoriti dućan svojih stilskih figura te slikara koji će mu za tu ‘ozbiljno odličnu stvar’ naslikati primjeren natpis. Pjesničke se slike oživotvoruju, ambijent iz mašte prijatelji su doslovno učinili stvarnim. Stanislav Habjan je svestran, no ovdje je važno upravo to što je pisac. Slikar iz priče je Danijel Žeželj, danas svjetski poznat strip-autor, koji je još tijekom studija na zagrebačkoj likovnoj akademiji objavljivao stripove u Hrvatskoj i Italiji. Habjan je u to vrijeme, s izuzetkom svoje prve knjige priča, Nemoguće varijante, stvarao i radove potpisivao kao Kropilak, u partnerstvu s Borisom Greinerom. Od Posljednje izložbe kojom je njihov Mailart Office započeo svoje putovanje unatrag, prošlo je začas dvadeset najavljenih godina. Svibnja 2003. u posebnom separatu časopisa Quorum bio je objavljen i završni curriculum vitae Greinera & Kropilaka, vrlo obimnog i neobičnog literarno-likovnog opusa kojemu će prava stručna procjena tek uslijediti. 

Habjan, koji je nekada, oblikujući koverte za svoja pisma-priče, otkrivao “literarnost vizualnog u kontrastiranju fotografija, fotokopiranju do iznemoglosti, rastakanju štriha do apstrakcije i natrag”, susreće potom zapanjujuće blisku likovnost u prvim stripovima Danijela Žeželja: “Prvo sam ustvari vidio jedan plakat. Bio sam zadivljen. Morao sam mu prići sasvim blizu, nisam mogao shvatiti kako je napravljeno. Bilo je to kao nešto moje, samo savršeno. Kao da je s druge strane došlo, poznavajući nešto do čega ja nisam mogao. Ako je to crtež, mislio sam, tko ovako crta, taj može sve…”

Slijedom sudbinskih podudarnosti dolazi do prijateljstva, pa i Žeželjevo slikarstvo nalazi svoj odraz i mjesto u Habjanovim pjesničkim slikama. Izgrađen je zajednički umjetnički svijet i izričaj kojega je teško definirati, no lako prepoznati. U njega je utkan svjetonazor izrazitih osobnosti, isprva potpisivan kao Slipa konfidenca (Žeželj, Kropilak, Greiner), da bi 2001. bio registriran kao umjetnička radionica Petikat. 

Vlastita izdanja autori često predstavljaju performansima, nastupima uživo koji sjedinjuju likovnost, glazbu i književnost. U sklopu priče Dućana metafora Habjan je izgradio vlastiti lik temeljen na kadru iz slikovnice, prepoznatljiv po vilenjačkoj kapi spiralna uvoja. Lik ponekad iskoči iz fikcije i, recimo, zapleše uz obalu mora pa nastane fotografija koju snimi njegova kćer i koja, uz crtež Danijela Žeželja, postaje glavni vizual kataloga. Cijela je povijest autora i radionice Petikat utkana i u Dućan metafora. 

Ambijent je usidren u Boškovićevoj 18. Posjetitelju se nudi mogućnost samostalnog otkrivanja kako gore spomenutu povijest čitati. I domaćin prostora rado provodi znatiželjnike tim vremeplovom u kojem se budućnost događa upravo sada. Priča se neposredno nadograđuje, postajući novom kojoj posjetitelj i nesvjesno doprinosi. Na raspolaganju je i knjiga dojmova, ukoliko mu što padne na pamet napisati. Jedan takav zapis glasi: “Vaše su stvari sretne stvari. To je danas u umjetnosti rijetkost”, drugi kaže: “Hvala, prepoznali smo se ponovo u Ljudima.” Poruke prikupljene na dosadašnja tri sidrišta palube metafora (Pula, Lauba, Poreč) utkane su u aktualan katalog izložbe u HDD-u te uz kratak tekst kustosa Marka Goluba nude uvid u projekt i djelatnost autora i radionice Petikat. Koja je očito, bez obzira na vrlo različitu dob posjetitelja i prijatelja, istinsko i neosvojivo dječje igralište. Voli se dječje pismo, igra, bicikli, more, psi, biljke… I autori su još uvijek djeca, snažna i glasna djeca, etična u smislu odgovorna prema tragu kojega ostavljaju. Igrom slova etika je utkana i u sam naziv P-etika-t. 

Dućan metafora u HDD-u traje kao otvoreno mjesto susreta, otkrivanja i druženja istinskih životnih priča s pričama koje kriju izlošci. Doslovno svakodnevno oživotvoruju se ideje lijepih naslova: Čitati se mora, Odložene rakete, Van Harms, Strummertime… Večer pod nazivom O Barquinho (Brodić) donijela je susret vrsnih portugalskih glazbenika koji su pjesmu pod tim imenom izveli i prostora koji po mnogočemu podsjeća na južna mora i egzotične otoke. Performans Stanislava Habjana koji je uslijedio “nadomak svih svetaca” pod nazivom Farewell Bob, bio je petminutna izvedba Pjesme Bobu Dylanu – istovremeno apsurdan i dramatičan susret umjetničke posvete i intimnog oproštaja. 

Dućan je i pitalica: najizravnije na to upućuju upravo izlošci koji nisu na prodaju. S obzirom na snažnu etimološku vezu s nazivom projekta, jedan takav izložak vrijedi izdvojiti. Uokviren je, u najmanjem mogućem okviru, citat romantičarskog pjesnika Novalisa: “Čovjek=metafora”. Pitalica je, u tom slučaju, što bi bilo to istinsko ljudsko. S obzirom na svijet u kojem živimo, lako se to zaboravi. Poskliznete se recimo na novinsku vijest, žuti sadržaj crnih kronika. Ili naprosto sami sebe “zamračite”. Za pronalaženje izlaza iz tog mentalnog labirinta ponekad je potrebno pravo malo čudo. Dućan koji nudi poetski Kalendar čuda ujedno ih i izaziva. Tko želi uživo provjeriti kakva sve čuda autori Petikata stvaraju učiniti to može do 7. listopada. Za svaki slučaj: ukoliko se neko poskliznuo, hitno treba čudo, a nije u mogućnosti svratiti do Dućana, objavljujemo putokaz s Kalendara čuda za ovaj mjesec: “Samo se osvrni: sveprisutni svijet”.

Predmeti koji će biti izloženi u Dućanu metafora predstavljaju presjek najnovije produkcije Petikata koji čine Stanislav Habjan i Danijel Žeželj. Istodobno, predstavljaju i poetično okruženje u kojem se događa interakcija između autora i publike te u kojem se predmeti sami, kroz komunikaciju i razmjenu, značenjski transformiraju novim pričama. Projekt Dućan metafora izrastao je iz suradnje Petikata s pulskim festivalom Sa(n)jam knjige, počevši od dizajniranja specifičnih proizvoda tematski vezanih uz knjige i čitanje. Među artiklima ovoga dućana sada su slikovnice, grafičke mape, plakati i dizajnerski proizvodi koje autori ostvaruju zajedno, potom strip albumi i slike Danijela Žeželja te niz edicija i objekata u oblikovanju Stanislava Habjana kao što su “ponovno napisivi” književni klasici, pisaći stol za totalni nogomet, literarne instalacije, neobični upotrebni predmeti vezani uz pisanje i knjige, izumi i relikvije…

Dućan metafora u svakom se novom prostoru iznova transformira, gradeći svoj ambijent u dosluhu s adresom, ali zadržavajući osnovnu ideju broda usidrenog u luci na određeno vrijeme, čiji je dizajner Hrvoje Đukez. Dućan metafora u raznim je oblicima dosad predstavljen u Rovinju, Puli, Ljubljani, Zagrebu i Poreču. U HDD galeriju polako uplovljava tijekom vikenda, a moći ćete ga posjetiti do 6. studenog.

Izvor: Lauba