Riječ je o nastavku izvedenog rada naslovljenog Bez imena, kojem umjetnik pridružuje dva nova. Tematski, ova se izložba bavi osjećajem boli i njenu prisvajanju, odnosno “samospoznajom posredovanom gubitkom”. Ova je bol potaknuta osobnim i općeljudskim porazom, odnosno svjedočenjem genocidu u Palestini i nemogućnosti da pojedinac artikulira nakupljene osjećaje.

Umjetnikovim riječima: “Godina za nama trailer je za kraj svijeta. Ne želimo gledati, ali film je već snimljen. Misao o otporu dovela me do pobune. Male, sasvim osobne, ali pobune protiv smrti. Smrti kao jedinog (?) posljednjeg (?) autoriteta. Odmjeravanje traje, a izložba je tek nemušt osmijeh preživjelog svijetu kojem ne pripada.”

Više detalja pronađite ovdje.

“Radovi Paska Burđeleza zadnjih se godina posebno usmjeravaju pitanju rada, uvijek snažno apelirajući na gledatelje, nerijetko (samo)kritički promatrajući vlastitu poziciju i ulogu umjetnosti u sistemu proizvodnje i reprodukcije. Dugogodišnji ciklus Djeluj lokalno, zagrijavaj globalno, u kojem je dosad realizirao niz akcija i site-specific instalacija, dobio je nastavak u formi izložbe Poštuj sezonca održane u jeku turističke sezone. Sad, na njezinom zalazu, izložba dobiva ekstenziju u formi razgovora koji će krenuti od specifičnosti rada u umjetnosti, njegove mistifikacije i potiskivanja u nevidljivost privatne sfere, da bismo preko (ne)mogućnosti umjetničkog organiziranja otvorili pitanje povezivanja s radničkim borbama izvan sfere umjetnosti. Namjera je u kratkom uvodnom izlaganju pokazati i neke primjere alata u borbi protiv izrabljivanja radnica u umjetnosti: smjernice o preporučenim honorarima (SPID), Kodeks prakse (Za K.R.U.H.), sindikalno udruživanje i kolektivno pregovaranje (ZASUK), te nakon toga otvoriti razgovor s prisutnima”, stoji u najavi.

Ideja ovog programa jest da autori sami odabiru drugog autora s kojim će sukreirati novi rad ili reinterpretirati neki već postojeći u prostorima istočno od Dubrovnika kao prostoru koji se doživljava i poima kao ruban, na samo kraju, završetku Hrvatske. Upravo je ta pozicija kraja – kao završetka, ruba, i kraja kao mjesta pripadanja, uzeta kao polazišna točka zajedničkog rada. Upravo je preispitivanje detalja pripadnosti ili ne-pripadnosti krajoliku, pojmova prijateljstva, domaćinstva, dobrodošlice, dolaska, odlaska i ostavljanja, povjerenja, davanja i primanja te razmjene koja se događa svakim posjetom nekom novom mjestu potakla ovaj zajednički pokušaj izmještanja i premještanja iz svih svojih pozicija.

Pasko Burđelez i Dina Rončević će u nedjelju 21. prosinca tijekom dana, negdje između Mrkana i Bobare, izvesti performans, a dokumentacija tog performansa će biti izložena u Galeriji Otok, od 19 sati. Lea Buratović i Ivana Delaš predstavit će se radovima nastalima za ovu priliku. 

Art radionica Lazareti iz Dubrovnika i Bokeljska inicijativa iz Kotora organizatori su festivala Kenova? koji će kroz zbližavanje umjetnika ova dva grada podsjetiti na 20 godina od početka napada na Dubrovnik koji su združenim snagama izveli JNA i crnogorski dobrovoljci.

Otvorenje će obilježiti izložba 20 godina poslije – suvremena dubrovačka scena u Kotoru u Palati Bizanti 8. listopada u 19.30 sati. Izložbu čine radovi etabliranih i novih umjetničkih imena suvremene dubrovačke scene kao što su: Slaven Tolj, Marko Ercegović, Maja Marković, Stjepan Grbić, Mario Cvjetković, Ana Opalić, Tina Gverović, Grupa ABS, Pasko Burđelez i drugi. Može se razgledati do 11. listopada.

Nakon otvaranja, večer će biti posvećena i velikom dubrovačkom pjesniku Milanu Milišiću, koji je nastradao 5. listopada 1991. godine tokom granatiranja grada. Izbor iz njegove poezije, koji je napravio Milišićev prijatelj, pisac Predrag Čudić, čitat će mladi kotorski glumci iz glumačke škole Petra Pejakovića.

Ideja Kenova? festivala jest da se ljudi, pogotovo mlađe generacije koji su geografski blizu, u dva grada koji dijele zajedničku prošlost i budućnost u europskim okvirima, upoznaju, pronađu zajednički jezik i nastave neposredno družiti izvan institucionalnih okvira. Riječ je o ljudima koji ne pristaju na ideju da se autentični nacionalni identiteti dokazuju samo isticanjem razlika među susjednim kulturama i zagovaraju normalnu aktivnu komunikaciju među akterima u kulturi, uvjereni da time obogaćuju vlastiti kulturni identitet te pomažu stvaranju uvjeta da ovaj prostor postane regija plodonosnog prožimanja, suradnje i tolerancije čime neutraliziraju opasnost ponavljanja sukoba.

Ove godine festival je simboličnog karaktera i bit će jednodnevni. Od sljedeće godine, festival će trajati četiri dana i bit će rotacijskog karaktera – u svibnju će se kotorska umjetnička scena predstaviti u Dubrovniku, a u listopadu Dubrovčani ponovo dolaze u Kotor.

 Izvor: Bokeljska inicijativa / Art radionica Lazareti

Art radionica Lazareti iz Dubrovnika i Bokeljska inicijativa iz Kotora organizatori su festivala Kenova? koji će kroz zbližavanje umjetnika ova dva grada podsjetiti na 20 godina od početka napada na Dubrovnik koji su združenim snagama izveli JNA i crnogorski dobrovoljci.

Otvorenje će obilježiti izložba 20 godina poslije – suvremena dubrovačka scena u Kotoru u Palati Bizanti 8. listopada u 19.30 sati. Izložbu čine radovi etabliranih i novih umjetničkih imena suvremene dubrovačke scene kao što su: Slaven Tolj, Marko Ercegović, Maja Marković, Stjepan Grbić, Mario Cvjetković, Ana Opalić, Tina Gverović, Grupa ABS, Pasko Burđelez i drugi. Može se razgledati do 11. listopada.

Nakon otvaranja, večer će biti posvećena i velikom dubrovačkom pjesniku Milanu Milišiću, koji je nastradao 5. listopada 1991. godine tokom granatiranja grada. Izbor iz njegove poezije, koji je napravio Milišićev prijatelj, pisac Predrag Čudić, čitat će mladi kotorski glumci iz glumačke škole Petra Pejakovića.

Ideja Kenova? festivala jest da se ljudi, pogotovo mlađe generacije koji su geografski blizu, u dva grada koji dijele zajedničku prošlost i budućnost u europskim okvirima, upoznaju, pronađu zajednički jezik i nastave neposredno družiti izvan institucionalnih okvira. Riječ je o ljudima koji ne pristaju na ideju da se autentični nacionalni identiteti dokazuju samo isticanjem razlika među susjednim kulturama i zagovaraju normalnu aktivnu komunikaciju među akterima u kulturi, uvjereni da time obogaćuju vlastiti kulturni identitet te pomažu stvaranju uvjeta da ovaj prostor postane regija plodonosnog prožimanja, suradnje i tolerancije čime neutraliziraju opasnost ponavljanja sukoba.

Ove godine festival je simboličnog karaktera i bit će jednodnevni. Od sljedeće godine, festival će trajati četiri dana i bit će rotacijskog karaktera – u svibnju će se kotorska umjetnička scena predstaviti u Dubrovniku, a u listopadu Dubrovčani ponovo dolaze u Kotor.

 Izvor: Bokeljska inicijativa / Art radionica Lazareti