Gotovo se svi akteri u polju izvaninstitucionalne kulture u Hrvatskoj u manjoj ili većoj mjeri susreću s problemom nedostatka prostora za obavljanje svakodnevne djelatnosti i za prezentaciju svog rada. Radi ukazivanja na potrebe i koristi koje oživljavanje postojećih prostora s novom namjenom može donijeti životu lokalne zajednice, u Hrvatskoj je aktivno više zagovaračkih platformi i inicijativa. Ujedno, te inicijative promiču inovativne, sudioničke modele upravljanja tim prostorima, koji su temeljeni na međusektorskoj suradnji te civilno-javnom partnerstvu. 

“Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi” natječaj je proveden kroz Europski socijalni fond u području dobrog upravljanja, i temeljem kojeg je  omogućeno financiranje razvoja ili uspostave modela sudioničkog upravljanja u kulturi za 34 projekta iz cijele Hrvatske. U seriji intervjua donosimo kratak pregled aktivnosti koje se odvijaju ili će se odvijati diljem Republike Hrvatske, s ciljem razvoja novih suradničkih modela, jačanja kapaciteta organizacija civilnog društva, provedbe kulturnih i umjetničkih programa te razvoja suradnje i umrežavanja u području sudioničkog upravljanja u kulturi.

O projektu Kultura svima koji nastaje u partnerstvu pet organizacija i javne ustanove u kulturi, razgovaramo s Palmom Miličević iz udruge Građanski aktivizam.

KP: Koliko je razvijeno civilno društvo u Petrinji, s posebnim osvrtom na udruge i umjetničke organizacije u kulturi?

Upravo smo proveli anketu među sugrađanima u kojoj smo doznali da 73,6% Petrinjaca ne sudjeluje u radu udruga. Iz toga se može zaključiti da aktivno civilno društvo grada zapravo čini vrlo mali broj naših sugrađana. 

Petrinja se ponosi dugom tradicijom kulturnog stvaralaštva pa se često ističu stoljetna društva i udruge koje su pjesmom i plesom okupljale građane i predstavljale grad u vedrom duhu. Gradska limena glazba Petrinja jedna je od najstarijih u Europi, osnovana 1808. godine. Hrvatsko pjevačko društvo Slavulj djeluje u Petrinji od 1860. godine i kontinuirano doprinosi razvoju zbornog pjevanja u Hrvatskoj. Za te bi se dvije udruge moglo reći da su ključni nositelji petrinjske kulturne scene kroz dva stoljeća. Lokalne umjetnike okuplja udruga Petriart koja djeluje od 1975. Danas imamo i neke nove udruge u kulturi, prije svega zborove, imamo odličan plesni klub Petrinia koji osvaja svjetske nagrade, kao i brojne KUD-ove koji rade na očuvanju kulturne baštine. 

Kao problem udruge u kulturi ističu nedostatak prostora za rad i nedostatak financijskih sredstava. Zaposlenike Hrvatskog doma, ali i udruge koje stvaraju kulturne programe muči i nedovoljna zainteresiranost građana za njihove aktivnosti. Naravno, tu su i nerazvijeni organizacijski kapaciteti jer sve gradske udruge u kulturi rade na volonterskoj bazi. Mladi se žale da zajednica ne nudi suvremene kulturne programe primjerene njihovoj dobi, a prevelik naglasak stavlja na tradiciju.

KP: Možete li nam predstaviti vaš projekt izgradnje kapaciteta za civilno-javno partnerstvo? O kojem se prostoru radi? Kakav model upravljanja njime biste htjeli osnovati? Koje sadržaje uključuje, a koje korisnike?

Nositelj projekta Kultura svima je Pučko otvoreno učilište Hrvatski dom Petrinja, ustanova u kulturi čiji je osnivač i vlasnik Grad Petrinja. POU Hrvatski dom je nositelj gradskog kulturnog života u gradu, javna ustanova, svojevrstan kulturni centar grada i u njemu se provode gotovo sve kulturno-umjetničke aktivnosti. Prostorije Hrvatskog doma koriste brojne udruge i teško je dobiti slobodan termin, posebno u večernjim satima. 

Vrlo mali broj ljudi unutar javnog sektora donosi odluke o umjetnosti i kulturi, mada su one značajne za građane. POU Hrvatski dom je osnovan, financiran i upravljan od strane gradske uprave. S obzirom da nisu definirani uvjeti i kriteriji korištenja prostora, udruge su, kao i zaposlenici Hrvatskog doma često u nedoumici tko sve može koristiti te prostore i pod kojim uvjetima. Prije svega, često se postavljaju pitanja: Kome se korištenje prostorija treba naplatiti, a kome ne? Tko treba donijeti odluku o tome?

Lokalne udruge misle da kapacitet kulturne ustanove nije dovoljno iskorišten, na primjer, u jutarnjim i popodnevnim satima. Također je nedovoljno iskorišten prostor atrija unutar doma, a to je mjesto u koje Petrinjci zbilja vole dolaziti. Neiskorišteni prostorni resursi doma mogu biti mjesto u kojem će lokalne udruge organizirati dnevne aktivnosti za djecu i mlade, osobe starije životne dobi, nezaposlene osobe i sl.

U gradu nemamo stalno aktivno amatersko kazalište ili foto-video klub. Vrlo su rijetke kulturne aktivnosti koje uključuju djecu i ranjive skupine građana, posebno osobe s invaliditetom. Dakle, postoji potreba za novim kulturno-umjetničkim programima. Na koji način će se odrediti koji su programi zajednici najviše potrebni, tko će ih provoditi i s kim će surađivati? Sve su to izazovi s kojima se zajednica narednih godina mora suočiti.

Zato ćemo kroz niz radionica razviti upravljačke vještine zaposlenika i članova udruga kako bi mogle u suradnji s lokalnom samoupravom i POU Hrvatski dom programirati inovativne kulturne i društvene programe koji će uključiti sve skupine građana, s naglaskom na one najranjivije. Ti će programi biti odraz njihovih interesa i potreba lokalne zajednice. To podrazumijeva aktivno sudjelovanje građana u radu javne ustanove i sa sobom donosi osjećaj vlasništva nad javnim prostorom. Ako ljudi sudjeluju u planiranju, oni će biti više zainteresirani i za aktivnosti koje nastaju nakon toga. Učinit će sve što mogu da podrže aktivnosti koje su sami inicirali.

Partnerske organizacije u projektu su lokalne udruge Hrvatsko pjevačko društvo Slavulj Petrinja, Gradska limena glazba Petrinja, Udruga osoba s invaliditetom Sisačko – moslavačke županije, Društvo Naša djeca Petrinja i Građanski aktivizam Petrinja koju zastupam. Svi znamo da je u zajedničkom interesu razviti lokalni model suradničkog upravljanja prostornim resursima POU Hrvatski dom kako bi ga učinkovitije i djelotvornije koristili te kulturu približili svim građanima. U ovom projektu ćemo izgraditi kapacitete lokalnih dionika u kulturi i zajedno razmišljati o modelu sudioničkog upravljanja koji bi najbolje odgovorio na potrebe Petrinjaca. Dakle, u ovom trenutku mi još ne znamo kakav će to model biti.

Na početku projekta smo formirali fokus grupu od predstavnika udruga, gradske uprave i javnih ustanova u kulturi. Fokus grupa će razmišljati o modelu sudioničkog upravljanja i izraditi pravilnik i kriterije korištenja javnog prostora POU Hrvatski dom. Također će organizirati okrugli stol na kojem ćemo govoriti o međusektorskoj suradnji i razvoju kulture u gradu.

KP: Na koje biste prilike i poteškoće ukazali u procesu komunikacije o gore navedenim parametrima, konkretno s lokalnom upravom, drugim akterima u polju kulture, te građanima odnosno javnosti?

Projekt Kultura svima u zajednicu uvodi totalno novi pojam sudioničkog upravljanja u kulturi. Mnogima nije jasno o čemu se tu zapravo radi i zašto bi građani trebali biti uključeni u upravljanje javne ustanove u kulturi, kada postoje ljudi koji su plaćeni da to rade. Osobno bih voljela da se u provedbu puno intenzivnije uključila lokalna samouprava jer je nositelj projekta gradska ustanova koja se financira iz gradskog proračuna. Dakle, podložni su političkim utjecajima.

Međutim ovaj je projekt svima nama uključenim u projektne aktivnosti pokazao da je bolja suradnja moguća i potrebna, a to je važno za razvoj kulturne scene u gradu. Proveli smo analizu stanja i potreba u kulturi pa smo od 296 građana dobili korisne komentare i preporuke za razvoj novih kulturno-društvenih programa. Izgradit ćemo lokalne kapacitete dionika u kulturi. Nabavili smo i opremu potrebnu za nove programe u atriju. Na nama je da pokrenemo vjetrove promjena i donesemo svježinu na kulturnu scenu Petrinje. Uključivanje većeg broja ljudi u proces planiranja i upravljanja omogućuje pristup širem spektru perspektiva i ideja.