Poziv je otvoren za autore i autorice iz srednje i istočne Europe te južnog Kavkaza, a održat će se u Ljubljani, Pragu, Tallinnu i online u trajanju od dva do tri mjeseca tijekom druge polovice 2025. godine.

Sudionici i sudionice imat će priliku razvijati nove ili nadograđivati postojeće projekte uz kustosku, tehničku i istraživačku podršku, kao i povezivanje s međunarodnim stručnjacima i stručnjakinjama iz područja umjetnosti, tehnologije i društvene teorije. Poseban naglasak stavlja se na teme digitalnog suvereniteta, algoritamske moći i društvenih posljedica automatizacije. Prednost će imati projekti koji nastaju u dijalogu s lokalnim kontekstima odabranih rezidencija.

Svaka rezidencija osigurava financijsku i produkcijsku podršku, uključujući putne troškove, smještaj, mjesečni honorar (1000 eura neto) i budžet za produkciju radova (do 3000 eura). Završni projekti bit će predstavljeni u suradničkim institucijama, s mogućnošću sudjelovanja u završnoj izložbi u Galeriji Rudolfinum u Pragu.

Prijave se podnose na engleskom jeziku do 15. travnja 2025. u 15 sati putem online obrasca, a više informacija dostupno je na stranicama organizatora.

Izložba problemskog karaktera nastala je iz potrebe Silvestra Kolbasa da kritički razmotri utjecaj GDPR-a (General Data Protection Regulation) na svakodnevni život. Umjetnik je tijekom dužeg vremena prikupljao fotografije za dokumente koje su nemarom vlasnika postale predmeti odbačeni u javnom prostoru. Istovremeno tragajući za odgovorom na etičko pitanje o pravu korištenja tuđih fotografija u izložbenom prostoru, autor stvara privatnu arhivu nepoznatog, a svaku fotografiju tretira kao arheološki nalaz.

Izložba se sastoji od tri grupe tuđih snimaka – fotografija za dokumente nepoznatih osoba slučajno nađenih na različitim mjestima, njihovih uvećanja te povećanja iz razvijenog negativa, pronađenog pokraj kontejnera za smeće u jednoj zagrebačkoj četvrti.

Smještanjem u galerijski kontekst ovi predmeti postaju umjetnički artefakti koji izravno provociraju ideju o zaštiti osobnih podataka. Na taj način autor dovodi u pitanje pravila koja onemogućavaju fotografiranje drugih osoba bez njihova dopuštenja dok smo istovremeno svakodnevno izloženi kamerama u javnom prostoru.

Iako izložbom otvara brojna problemska pitanja, autor predstavlja motive koji odaju tek djelomične informacije o prikazanom, a samim time izaziva posjetitelje pitanjem – Što biste vi učinili da su vaše privatne fotografije izložene u prostoru galerije bez vašeg pristanka?

Izložba ostaje otvorena do 31. ožujka.