Unatoč tome što u mnogim gradovima postoje napuštena zdanja vojne, kulturne ili industrijske baštine, procesi otvaranja, prenamjene i obnove tih prostora uglavnom su vrlo spori. Konverzija prostora dugotrajan je proces jer zahtijeva planiranje, što se u domaćoj kulturnoj politici na lokalnim razinama, ali i na nacionalnoj, rijetko događa, a javnost je iz tih procesa uglavnom isključena. Objekti su uglavnom u vlasništvu lokalnih zajednica dok je najveći broj slobodnih nekretnina onih bivše vojne namjene koje je raspadom Jugoslavije naslijedilo Ministarstvo obrane. Pritom je važna činjenica da je Republika Hrvatska peta u Europi, iza skandinavskih zemalja, po veličini imovine u državnom vlasništvu. 

MORH je neperspektivnu vojnu imovinu, čak 392 nekretnine, predao Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom, a DUUDI je još ranije najavio da se neperspektivne vojne nekretnine neće moći prepuštati organizacijama civilnog društva, već samo lokalnim upravama. No, Nacrt prijedloga još neobjavljene Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, dokumenta kojim se usmjerava prostorni razvoj cjelokupnog teritorija države do 2030. godine, prvi put prepoznaje koncept privremenog korištenja napuštenih i nekorištenih nekretnina kao legitimnu metodu aktiviranja dijelova gradova.

Mnogi europski gradovi imaju slične probleme, a privremeno korištenje već je uhodani način njihova rješavanja, zajedno s participativnim modelima upravljanja. Dobri primjeri prakse su, naprimjer, projekt privremene revitalizacije bivšeg industrijskog područja Zorrotzaurra i Ribere dela Deusta u Bilbau kroz kulturu i umjetnost ili Darwin Ecosysteme, centar smješten u bivšoj vojnoj zgradi u Bordeauxu, prenamijenjenoj u prostor za kulturu i poduzetništvo s ekološkim predznakom. Važan je segment prenamjene participacija građana, ne samo u odlučivanju o namjeni napuštenih i nekorištenih prostora, već i u fazi upravljanja tim javnim resursima.

New Ideas for Old Buildings projekt je koji zajedno provodi sedam malih i srednje velikih gradova od Baltika do Balkana koji su suočeni s opadanjem ekonomske i društvene participacije. Radi se o gradovima u Latviji, Njemačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori koji u suradnji s organizacijama civilnog društva žele pronaći efikasna i na demokratskim načelima ustrojena rješenja za revitalizaciju gradova i unapređenje kvalitete života. Projekt je fokusiran na pružanje podrške lokalnim vlastima radi povećanja javne participacije u korištenju i upravljanju javnom imovinom. Svaka prenamjena je kompliciranija od gradnje novih prostora, no reciklaža prostora svakako je jedan od humanijih i odgovornijih okolišnih koncepata.

Nositelj je projekta slovenska općina Ajdovščina, uspješan primjer prenamjene vojne baštine u multifunkcionalan centar namjenjen aktivnostima mladih, turizmu i lokalnim malim poduzetnicima, sveučilištu i gradskim uredima. Ostali partneri su organizacije civilnog društva Expeditio iz Kotora, Zelena Istra iz Pule, MikroArt odnosno Ministarstvo prostora iz Beograda, organizacija i društveni centar kitev iz Oberhausena, Urbani Institut iz Rige, Institut za prostorne politike iz Ljubljane te gradovi Maribor, Nikšić i Oberhausen. Projekt se sastoji od sedam događanja u šest zemalja. Nakon Ajdovščine, od 8. do 10. prosinca partneri organiziraju konferenciju u Nikšiću, gdje se u projekt uključuje i Art Radionica Lazareti iz Dubrovnika, a sljedeći na rasporedu su Beograd u veljači i Pula u travnju 2016.

Projekt je otvoren za uključivanje novih organizacija civilnog društva, gradova ili aktivnih građana.