Fokus ovog izdanja festivala, u organizaciji udruge Zelena akcija, su rješenja na mnogostruke aktualne krize. Organizatorice ističu da je program koncipiran oko brojnosti odgovora na postojeće krize: “Od lokalnih, nacionalnih i globalnih do praktičnih, političkih i filozofskih”.

Festival će otvoriti “koncertni film” Rijeka, koji funkcionira kao “oda njihovoj divljini i veličanstvenosti” ističu organizatorice, a nastao je suradnjom redateljice Jennifer Peedom i Australskog komornog orkestra. Neizostavni segment festivala posvećen je modnoj industriji i pravnom sustavu, kojima se bave dokumentarci, Moda, iz početka i Na dobrobit svih.

Film Pokret radnika bezemljaša približit će publici jedan od najvećih latinoameričkih društvenih pokreta. U okviru programskog dijela o različitim vrstama aktivističkih praksi prikazat će se još filmovi Planet klaunova o klaunovima aktivistima koji putuju u mjesta pogođena bolestima, ratom i nedaćama i Veće od sebe samih, o mladim protagonistima koji otkrivaju svijet hrabrosti i predanosti.

Program festivala formalno je posvećen dvama tematskim blokovima, od kojih se jedan bavi autonomnim prostorima koji su često središta kulture i alternativne scene, a drugi istražuje suradnju s prirodnim elementima, a zatvorit će ga višestruko nagrađivan dokumentarac u režiji Shaunaka Sena, Sve što diše o dvojici braće koji su posvetili život spašavanju crne lunje, ptice grabljivice koja je ključna za ekosustav New Delhija.

Tijekom festivala održat će se i popratni programi u vidu koncerta etno benda Balkalar na dan otvorenja, tribina, dječjih programa, radionica, razmjene odjeće i partyjem iznenađenja.

Detaljni raspored i program možete pronaći ovdje i ovdje.

O novim pokretima – Ende Gelände i Fridays for Future – imali smo prilike slušati od njihovih predstavnica na spomenutoj tribini, a dobar uvod u raspravu bio je upravo film Ponosna zelena vatra (A Fierce Green Fire) Marka Kitchella iz 2012. godine. Film donosi arhivske snimke nekih od najvažnijih trenutaka u borbi za okoliš, metode koje su u tome korištene i portrete pojedinaca koji su u toj borbi nerijetko dali svoje živote. Film također daje presjek povijesti okolišnog aktivizma počevši s prvim nastojanjima za očuvanjem i konzervacijom životinjskih vrsta i netaknutih dijelova prirode. Drugi dio filma bavi se pojedinačnim, često zakašnjelim nastojanjima izoliranih grupa da spriječe zagađenje tla, vode i zraka u vrijeme kada na vlast u Americi dolazi administracija Ronalda Regana, a time i politike popuštanja okolišnih regulativa u korist profita kompanija. Istovremeno, rađaju se udruženja koja mirnim, a često i nasilnim akcijama pokušavaju spriječiti primjerice izlov kitova ili tuljana, skrećući pažnju na pojedinačne i vrlo lokalizirane borbe. Posljednji dio filma prikazuje kako je glad za profitom utjecala na zemlje takozvanog trećeg svijeta i zajednice, kao što su sakupljači gume u Amazonskoj prašumi, koje su počele pružati otpor uništenju njihovog okoliša i načina života u korist zamljoposjednika i profita od kojeg sami nikad ne bi imali koristi.

Sve veća svijest o tragičnim posljedicama klimatskih promjena na neki je način ujedinila sve ekološke grupacije s centralnom idejom da su i ljudi dio okoliša i da o njemu neizbježno ovise. Međusobna solidarnost aktivističkih grupa dovela je do globalnog pokreta koji danas zagovara ne samo zaustavljanje globalnog zatopljenja, onečišćenja i prekomjernog izlova životinjskih vrsta, nego i ideju “klimatske pravde”. Svijest da ne trpe svi jednake posljedice klimatskih promjena i da oskudica resursa izazvana promijenjenim ekološkim uvjetima koja neminovno dolazi neće sve pogoditi jednako i u isto vrijeme, sada je postala centralna os aktivističkog djelovanja.

I dok je u nekim dijelovima svijeta, kao što je primjerice Latinska Amerika, ekološki aktivizam i dalje pitanje života i smrti, najmasovniji i pokreti koji dobivaju najviše pažnje još uvijek su oni u Zapadnim zemljama. Za takvu vrstu djelovanja potrebno je slobodno vrijeme, financijska stabilnost i povjerenje da čak i u slučaju uhićenja pojedinac neće trpjeti posljedice gore od prekršajne prijave i poslije će se normalno moći vratiti na posao. Koliko su marginalizirane skupine ograničene u svom djelovanju postalo je bolno očito i kroz radikalne okolišne prosvjede gdje je jasno vidljivo kako je policija stroža prema primjerice, rasnim ili seksualnim manjinama ili ekonomski depriviranim građanima. Vrlo očit primjer nemogućnosti pobune su i osobe s izbjegličkim statusom koje ne mogu riskirati uhićenje i samim time ne mogu sudjelovati u građanskom neposluhu.

Ende Gelände u Njemačkoj i Extinction Rebellion u Velikoj Britaniji, primjeri su novih masovnih ekoloških pokreta koji na slične načine zagovaraju kraj fosilne ere i pozivaju na odlučne akcije u zaustavljanju klimatskih promjena, između ostalog i na napuštanje kapitalističke ekonomije. Predstavljajući se kako “investicijski rizik”, Ende Gelände masovnim prosvjedima tisuća ljudi pokušava otežati poslovanje ugljenokopa i učiniti ga neisplativim, dok je Extinction Rebellion socio-politički pokret kojim se zahtijeva potpuna redukcija stakleničkih plinova do 2025. godine. Koriste se nenasilnim prosvjedima, ali velik broj aktivista spreman je na uhićenje, pa čak i odlazak u zatvor. Pokret je nastao prošle godine u Velikoj Britaniji, ali sada se širi i na zemlje kao što su Irska, Australija, Njemačka, Švedska. Ipak, možda najviše pažnje još uvijek privlači pokret Fridays for Future, o kojem smo već pisali, a koji je spontano nastao učeničkim štrajkom i izlaskom na ulice po uzoru na petnaestogodišnju Gretu Thunberg. U Fridays for Future uključili su se i hrvatski srednjoškolci prosvjedima School Strike 4 Climate kojima su Vladi predali zahtjeve za radikalnijim obračunavanjem s klimatskim promjenama. Kao odgovor do sada su samo dobili mailove kamo su ti zahtjevi proslijeđeni i koji saborski odbori su ih zaprimili. Okolišni festival također je započeo intenzivniju suradnju s nekoliko srednjih škola te je blok svojih aktivnosti prepustio prezentaciji njihovih radova otvorivši time prostor većem angažmanu mladih u promišljanju budućeg aktivističkog djelovanja te sudjelovanja u kreiranju politika i donošenju odluka koje će upravo na njih najviše utjecati.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.