<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>okoliš &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/okolis/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Mon, 26 Oct 2026 14:50:33 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>okoliš &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Festival fotografije Mute</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/natjecaj/poziv-na-sudjelovanje/festival-fotografije-mute/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 26 Oct 2026 14:50:28 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[fotografija]]></category>
		<category><![CDATA[međunarodni festival]]></category>
		<category><![CDATA[okoliš]]></category>
		<category><![CDATA[priroda]]></category>
		<category><![CDATA[suvremena fotografija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&#038;p=86421</guid>

					<description><![CDATA[Ovogodišnja tema poziva je odnos s prirodom, a radovi trebaju biti dokumentirani dječjim fotoaparatima s termalnim ispisom.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><em>Međunarodni festival fotografije Mute</em> (<em>International Mute Photo Festival</em> – IMPhF) 2027. raspisuje natječaj za radove dokuentirane dječjim fotoaparatima s termalnim printerom na temu <em>Priroda je pojela piksele</em> (<em>Nature ate the pixels</em>). Izložba će se održati u Karlovasiju na otoku Samosu (Grčka) u srpnju 2027. godine.</p>



<p class="wp-block-paragraph">IMPhF 2027. poziva fotografe da uspostave dijalog između čovječanstva i prirode. Festival će razmotriti fotografije koje prikazuju otporan suživot – trenutke u kojima se ljudska prisutnost stapa s krajolikom ili u kojima priroda trijumfalno ponovno zauzima svoj prostor.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Jedini dopušteni alat za snimanje na ovom natječaju jest dječji fotoaparat s termalnim ispisom s ciljem njegova preobražavanja u alat suvremenog umjetničkog stvaralaštva, slaveći nesavršenost, organske oblike i intimnost niske razlučivosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Tematske kategorije su:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>krajolik</li>



<li>simbioza</li>



<li>ponovno rođenje</li>



<li>budućnost</li>
</ul>



<p class="wp-block-paragraph">Natječaj je otvoren za fotografe svih razina (6–9 fotografija), kao i za djecu i mlade mlađe od 18 godina (5 fotografija). Žiri će odabrati 15 najboljih fotografskih serija u kategoriji odraslih te 5 najboljih serija u kategoriji djece i mladih.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Za odabrane projekte festival u potpunosti pokriva troškove produkcije i ispisa, uključujući izradu uvećanih ispisa na temelju dostavljenih digitalnih skenova. Autoru ili autorici čija se fotografska serija ocijeni najcjelovitijom, festival će pokriti troškove putovanja i smještaja, omogućujući im sudjelovanje na otvorenju izložbe.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Rok za prijavu je<strong> 30. travnja </strong>2027.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja pronađite <a href="https://drive.google.com/file/d/1h8TdcgL9GO-gKWc3VmX4saFE-FhQOSnd/view">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kasia Molga: Naftni zapleti</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/kasia-molga-naftni-zapleti/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 17 Oct 2025 13:07:59 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[drugo more]]></category>
		<category><![CDATA[galerija filodrammatica]]></category>
		<category><![CDATA[kasia molga]]></category>
		<category><![CDATA[more]]></category>
		<category><![CDATA[nafta]]></category>
		<category><![CDATA[okoliš]]></category>
		<category><![CDATA[s+t+arts]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=78912</guid>

					<description><![CDATA[U petak, 17. listopada, s početkom u 20 sati održat će se otvorenje izložbe Naftni zapleti poljsko-britanske umjetnice Kasije Molge u riječkoj Galeriji Filodrammatica. Uoči otvorenja održat će se razgovor s umjetnicom koji počinje u 19 sati. Umjetnički rad, punog naziva Petroentaglements: How to be present for Aqua-life, rezultat je Molgine umjetničke rezidencije u Rijeci,...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U petak, <strong>17. listopada</strong>, s početkom u 20 sati održat će se otvorenje izložbe <em>Naftni zapleti</em> poljsko-britanske umjetnice <strong>Kasije Molge</strong> u riječkoj <a href="https://www.facebook.com/galerijafilodrammatica?locale=hr_HR">Galeriji Filodrammatica</a>. Uoči otvorenja održat će se razgovor s umjetnicom koji počinje u 19 sati.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Umjetnički rad, punog naziva <em>Petroentaglements: How to be present for Aqua-life</em>, rezultat je Molgine umjetničke rezidencije u Rijeci, tijekom koje je istraživala kompleksne odnose između ljudi, živog morskog svijeta i petrokemijske industrije koja je na riječkom području prisutna od druge polovice 19. stoljeća.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Umjetnica je, uz pomoć suradnika iz Ronilačkog centra Marco Polo i Prirodoslovnog muzeja Rijeka, nastojala pronaći vidljive i nevidljive posljedice istjecanja nafte i drugih oblika industrijskog zagađenja na morske organizme. Osim ronjenja, lokacije s višom razinom onečišćenja istraživala je pomoću ROV-a, daljinski upravljanog podvodnog robota koji omogućuje sigurno promatranje i u najdubljim slojevima podmorja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Instalacija, koja će biti premjerno predstavljena riječkoj publici, kroz analogne holograme, video radove i crteže povezuje tehnologiju, biologiju i empatiju, istražujući kako tragovi nekada izrazito prisutne industrije i dalje nastavljaju oblikovati morski okoliš.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kasia Molga je multidisciplinarna umjetnica koja povezuje umjetnost, dizajn, tehnologiju i znanost kroz praksu ronjenja i promišljanje o morskim ekosustavima. Osnivačica je i direktorica Studio Molga Ltd, gdje, uz vlastitu umjetničku praksu, vodi tim kreativnih tehnologa i arhitekata koji provode društveno angažirane projekte i obrazovne programe</p>



<p class="wp-block-paragraph">Izložba se održava u sklopu projekta<em> S+T+ARTS4WaterII</em>, a može se posjetiti <strong>do 7. studenog</strong>. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja pronađite <a href="https://drugo-more.hr/kasia-molga/">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Suradnik_ca u odjelu za komunikaciju i zagovaranje</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/natjecaj/posao/suradnik_ca-u-odjelu-za-komunikaciju-i-zagovaranje/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 26 Jun 2025 12:32:23 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[aktivizam]]></category>
		<category><![CDATA[ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[okoliš]]></category>
		<category><![CDATA[Sunce]]></category>
		<category><![CDATA[zeleni telefon]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&#038;p=76369</guid>

					<description><![CDATA[Organizacija za zaštitu prirode Sunce traži osobu motiviranu za rad u timu, s istraživačkim iskustvom.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Jedna od vodećih organizacija za zaštitu prirode i okoliša u Hrvatskoj, <a href="https://sunce-st.org/">Sunce</a>, raspisuje nazječaj za radno mjesto stručnog suradnika_ce u odjelu za komunikaciju i zagovaranje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sunce je nevladina organizacija smještena u Splitu koja se zauzima za povećanje standarda i unapređenje sustava zaštite okoliša i prirode, potiče uključivanje i sudjelovanje javnosti te zagovara stvaranje odgovornog društva svjesnog povezanosti ljudi i prirode.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Radni odnos se zasniva puno radno vrijeme i na određeno vrijeme od godinu dana uz probni rok od šest mjeseci uz mogućnost produženja ugovora. Radno mjesto uključuje: vođenje projekta Zeleni telefon, koordinaciju rada Sunca u okviru Mreže Zelenih telefona RH, koordinaciju studenata_ica koji_e rade na projektu Zeleni telefon te sudjelovanje u rješavanju složenijih slučajeva po potrebi u suradnji s drugim odjelima Sunca, vanjskim suradnicima i odvjetničkim uredom.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Uvjeti za prijavu glase ovako:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>viša stručna sprema, stručni upravni studij ili visoka stručna sprema, Pravni fakultet</li>



<li>minimalno dvije godine iskustva u upravljanju projektima i/ili zagovaračkim i/ili pravnim poslovima;</li>



<li>znanje rada na računalu (Word, Excel, PowerPoint, snalaženje u različitim aplikacijama);</li>



<li>pisano i usmeno znanje hrvatskog i engleskog jezika</li>
</ul>



<p class="wp-block-paragraph">Izabrani kandidat_kinja radit će u dinamičnom, kreativnom i fleksibilnom radnom okruženju uz osobe s dugogodišnjim iskustvom u zagovaranju, provedbi istraživanja, edukaciji i informiranju javnosti te upravljanju projektima u zaštiti prirode i okoliša. Tijekom rada osoba će imati mogućnost usvajanja novih znanja i vještina iz širokog područja zaštite prirode i okoliša, kao i sudjelovanja javnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U prijavi je potrebno priložiti životopis i pismo motivacije, do maksimalno 800 riječi, koje sadržava opis dosadašnjeg iskustva, stečenih vještina i znanja povezanih s navedenim radnim mjestom, motiviranosti za rad na ovom radnom mjestu i osobna očekivanja od radnog mjesta i organizacije. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Puni tekst natječaja pročitajte <a href="https://sunce-st.org/vijesti/zaposljavamo-na-radno-mjesto-strucni-suradnik-ica-u-odjelu-za-komunikaciju-i-zagovaranje/">ovdje</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prijave se šalju <em>mailom</em> na adresu info@sunce-st.org do <strong>1. srpnja.</strong></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Održive politike na klimavim nogama</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/tema/odrzive-politike-na-klimavim-nogama/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 31 May 2025 15:37:13 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[baltičko more]]></category>
		<category><![CDATA[Come Together]]></category>
		<category><![CDATA[ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[održive politike]]></category>
		<category><![CDATA[okoliš]]></category>
		<category><![CDATA[zagađenje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=75583</guid>

					<description><![CDATA[Zagađenje mora, prehrambena politika i klimatska kriza dio su iste priče o tome kako način na koji proizvodimo hranu oblikuje naš okoliš, ekonomiju i živote.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Drevni švedski otok Öland naseljen je više od pet tisućljeća, a njegova arheološka nalazišta svjedoče o životu još iz prapovijesnog doba. Danas pod zaštitom UNESCO-a, Öland je zahvaljujući otočkim običajima sačuvao svoj prepoznatljiv poljoprivredni krajolik i tradiciju koja seže sve do željeznog doba. Nije stoga iznenađenje što je postao jedno od omiljenih švedskih turističkih odredišta koje posjetiteljima nudi sve od jahanja i razgledavanja starih drvenih mlinova do kupanja na predivnim pješčanim plažama.</p>



<p class="wp-block-paragraph">No upravo je ta posljednja mogućnost sve neizvjesnija – idilične obalne vode Ölanda povremeno prekriva &#8220;<a href="https://swedenherald.com/article/toxic-algae-bloom-expected-at-land">toksična kaša nalik na kremu od rabarbare</a>&#8220;, poznatija pod blažim imenom cvjetanje algi. Taj cvat je neugledan, neugodna mirisa i brzo potisne svaku želju za ulaskom u more. No problem nije samo estetski – morski biolozi upozoravaju da cvjetanje algi može sadržavati mikroorganizam poznat kao cijanobakterija, koja može biti otrovna, osobito za djecu i pse.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Cvjetanje algi može imati značajan utjecaj na lokalni turizam i gospodarstvo – i to ne samo na Ölandu. Istraživanja provedena u Švedskoj pokazuju da su lokalni ugostitelji na otoku Gotlandu imali pad broja rezervacija upravo zbog cvjetanja algi. Na samom Ölandu <a href="https://www.stockholmresilience.org/download/18.5004bd9712b572e3de6800016212/1459560208183/Ecosystem%20services%20provided%20by%20the%20Baltic%20Sea%20and%20Skagerrak.pdf">procijenjeno je</a> da su 2005. godine gubici u sektorima turizma i ribarstva iznosili oko 11 milijuna eura. Povremeno se jedinice lokalne samouprave pokušavaju organizirati i provesti akcije čišćenja, no i one znaju biti znatan trošak – općina Strömstad na obali Skagerraka procjenjuje godišnje troškove takvih zahvata na oko 70 tisuća eura. S druge strane Baltičkog mora, istraživači iz Litavskog instituta za istraživanje mora <a href="https://www.delfi.lt/projektai/pulsas/zaliasis-virsmas/mokslininkas-apie-kritine-baltijos-juros-bukle-jeigu-nieko-nedarysime-mums-tinkamos-maudytis-juros-neliks-120053098">upozoravaju</a> da će, ne poduzmemo li mjere, obalne vode uskoro postati potpuno neprikladne za kupanje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Postavlja se pitanje orotiv čega bismo to trebali djelovati, i na koji način? Više je čimbenika koji dovode do bujanja ljepljivih, smrdljivih algi na određenim područjima. Jedan od glavnih uzročnika u Baltičkom moru je proces ukrašen znanstvenim nazivom&nbsp;eutrofikacija, koji vjerojatno potječe od grčke riječi&nbsp;<em>eutrophos</em>, što znači &#8220;dobro hranjen&#8221;. Iako izvorni pojam zvuči bezazleno, eutrofikacija u današnjem kontekstu Baltičkog mora to nipošto nije – riječ je o pojavi u kojoj velike morske površine ostaju bez kisika, stvarajući takozvane &#8220;mrtve zone&#8221;.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Te mrtve zone nastaju kada višak hranjivih tvari iz poljoprivrede, poput nitrata i fosfora, dospije u more putem podzemnih voda, atmosfere, a ponajviše – rijeka. Ti elementi hrane određene vrste algi i bakterija koje na površini stvaraju sloj što blokira prodor svjetlosti u dublje slojeve mora, istovremeno hraneći bakterije koje troše kisik. Posljedica toga su morska područja u kojima gotovo da i nema kisika – ili ga uopće nema – pa u njima ne mogu opstati ni druge vrste koje ovise o kisiku.</p>



<figure class="wp-block-image"><img decoding="async" src="https://lh7-rt.googleusercontent.com/docsz/AD_4nXdhnWMIwulYMaW7aQqECoP2ikozQspVRAA3T4iQ5i0b4Hui_rc6stJbboGCGQgik6LkZRDb_-kTNikMaUFZJxPyNzn6TAypmG6Aq1yeYtXWb523BSIYuGjzdaGjMBDwvDT0JJVCoA?key=mmt7NDJE1ImSdbzq07da3miM" alt=""/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: Razvoj smanjenja razine kisika u Baltičkom moru. Izvor: Europska agencija za okoliš</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Nije čudi stoga što Baltički centar za more pri Sveučilištu u Stockholmu (BSC) eutrofikaciju naziva <a href="https://www.su.se/polopoly_fs/1.743081.1718225194!/menu/standard/file/key_measures_240612.pdf">najtežim ekološkim problemom</a> s kojim se to more danas suočava. Posljedice te pojave daleko nadilaze štetu nanesenu obalnim turističkim područjima – eutrofikacija negativno utječe ne samo na ljude, već i na čitav morski životinjski svijet. Riječ je o katastrofi izazvanoj ljudskim djelovanjem: znanstvene procjene pokazuju da je razina kisika u Baltičkom moru danas <a href="https://www.theguardian.com/environment/2018/jul/05/baltic-sea-oxygen-levels-at-1500-year-low-due-to-human-activity#:~:text=The%20coastal%20waters%20of%20the,thought%20to%20be%20to%20blame.">najniža u posljednjih 1500 godina</a>, ponajprije zbog otjecanja hranjivih tvari u more.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Problem je poznat već gotovo 50 godina. Naime, negativan utjecaj eutrofikacije, kao i ljudska odgovornost za njega, prepoznati su još početkom 1980-ih. Prema podacima Baltičke komisije za zaštitu morskog okoliša (HELCOM), međuvladine organizacije i ključne platforme za oblikovanje okolišnih politika vezanih uz zaštitu Baltičkog mora, pretjerani unos dušika i fosfora <a href="https://helcom.fi/wp-content/uploads/2023/06/HELCOM-Thematic-assessment-of-eutrophication-2016-2021.pdf">neprekidno je rastao</a> od 1950-ih do kasnih 1980-ih. Od tada su poduzete određene mjere i količina hranjivih tvari koje dospijevaju u more je smanjena.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Unos hranjivih tvari jest smanjen – no razina manjka kisika u moru <a href="https://stateofthebalticsea.helcom.fi">ostala je gotovo ista</a>. To je dijelom uvjetovano geografskim specifičnostima Baltičkog mora, uključujući iznimno sporu izmjenu morske vode, uzrokovanu uskim morskim prolazima koji ga povezuju s oceanom. Zbog tako tromog kruženja voda, danas <a href="https://www.su.se/stockholm-university-baltic-sea-centre/web-magazine-baltic-eye/eutrophication/why-isn-t-the-sea-recovering-1.606269">svjedočimo posljedicama</a> hranjivih tvari unesenih prije 30 godina. Za razliku od užurbanih pritisaka globaliziranih tržišta i pretjerane potrošnje, ritam mora je spor. U najboljem slučaju, uspjeli smo tek zaustaviti rapidno pogoršanje situacije.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Tuga, frustracija i nada vladale su na seminaru HELCOM-a &#8220;Održiva poljoprivreda za zdravo Baltičko more&#8221;, održanom prošle jeseni u Helsinkiju. Ova raspoloženja, premda naizgled proturječna, savršeno su se uklopila u raspravu o alarmantnom stanju mora, sporom ili nikakvom napretku, izostanku političke volje i predanosti provedbi postojećih okolišnih propisa, te sve izvjesnijem neispunjavanju ciljeva postavljenih za poboljšanje ekoloških pokazatelja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nije slučajno da je fokus seminara bio upravo na održivoj poljoprivredi. Iako uzroci razorne eutrofikacije Baltičkog mora nisu jednoznačni, glavni izvor prekomjernog unosa hranjivih tvari dobro je poznat: poljoprivredna djelatnost, a posebno intenzivna upotreba gnojiva, od kojih znatan dio završava u moru putem atmosfere, rijeka ili podzemnih voda. Upravo zato u najnovijem Akcijskom planu za Baltičko more – strateškom <a href="https://helcom.fi/wp-content/uploads/2024/10/LUOSTARINEN_Sustainable-agriculture_presentation_111024.pdf">programu mjera</a> HELCOM-a za postizanje dobrog stanja morskog okoliša – većina od ukupno 36 mjera usmjerenih na suzbijanje eutrofikacije odnosi se na poljoprivredu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zaštita Baltičkog mora i vodenih tokova koji u konačnici u njega utječu uređena je brojnim direktivama i propisima Europske unije. Od Okvirne direktive o vodama, Direktive o nitratima pa do Okvirne direktive o pomorskoj strategiji – sve one imaju za cilj očuvanje kvalitete podzemnih i površinskih voda, postizanje dobrog stanja vodnoga okoliša u Europi, posebice mora i oceana, te ograničavanje opterećenja dušikom uzrokovanog poljoprivrednom praksom.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ipak, navedene direktive nisu jedine politike koje utječu na potragu za složenim rješenjima jednostavnog cilja: smanjenja unosa i otjecanja dušika i fosfora. Europsku poljoprivrednu proizvodnju u velikoj mjeri oblikuje Zajednička poljoprivredna politika Europske unije, poznatija kao ZPP (<em>eng</em>. CAP). Riječ je o financijskom divu koji troši otprilike trećinu zajedničkog proračuna EU-a – primjerice, u razdoblju od 2021. do 2027. ukupni proračun iznosi 1,21 bilijun eura, od čega CAP obuhvaća 386,6 milijardi.</p>



<p class="wp-block-paragraph">To je ujedno i jedna od najdugovječnijih europskih politika. Uspostavljena je u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, obilježenog nestašicom i nesigurnošću. Shodno tome, njezin je naglasak bio na povećanju poljoprivredne produktivnosti, osiguravanju dostupnosti hrane i prehrambene sigurnosti, ali i omogućavanju pristojnih životnih uvjeta za poljoprivrednike. Od samih svojih početaka, ZPP je, nastojeći zajamčiti prehrambenu sigurnost, štitila poljoprivrednike od nestabilnosti izazvane propalim usjevima ili otvorenim tržištima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zajednička poljoprivredna politika – osobito sustavi subvencioniranja – često je bila predmet kontroverzi, ponajprije zbog onoga što okolišni stručnjaci vide kao poticanje stvaranja velikih poljoprivrednih gospodarstava i intenzivnih metoda uzgoja, usmjerenih više na količinu nego na kvalitetu hrane. Jedan od ključnih problema leži u načinu dodjele subvencija: one se raspoređuju prema broju hektara u vlasništvu poljoprivrednika, a ne prema usklađenosti s okolišnim ili klimatskim ciljevima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Raspodjela sredstava iz ZPP-a izrazito je neujednačena. Europska agencija za okoliš <a href="https://www.google.com/url?q=https://www.eea.europa.eu/publications/rethinking-agriculture&amp;sa=D&amp;source=docs&amp;ust=1748706549947210&amp;usg=AOvVaw2tJohvtn1Ub45avwmctdhs">procjenjuje</a> da je u razdoblju od 2014. do 2020. godine 20 % korisnika primilo čak 80 % izravnih plaćanja iz ZPP-a. Takva neravnoteža <a href="https://www.theguardian.com/world/2024/nov/02/revealed-the-growing-income-gap-between-europes-biggest-and-smallest-farms">produbljuje jaz</a> u prihodima između najvećih (i najbogatijih) i najmanjih poljoprivrednih gospodarstava, šaljući pritom poruku: ili se širi – ili odustani.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Iako velika poljoprivredna gospodarstva ne znače nužno i intenzivnu ili ekološki neodrživu proizvodnju, a postoje i poticaji za okolišno prihvatljive mjere, čini se da su one u velikoj mjeri neučinkovite. Kada je riječ o ekološkoj poljoprivredi, najnovija revizija Europskog revizorskog suda <a href="https://www.euronews.com/green/2024/09/23/auditors-find-eu-support-for-organic-farming-ineffective">otkrila je</a> prilično nezgodnu situaciju: države članice sredstva EU-a primjenjuju nedosljedno, a isplate su se nastavile čak i kada poljoprivrednici nisu poštovali osnovna načela ekološke proizvodnje, poput plodoreda ili standarda dobrobiti životinja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Oko 12 milijardi eura sredstava EU-a usmjerenih na potporu ekološkoj poljoprivredi u posljednjih deset godina nije dovelo do povećanja proizvodnje ekološki uzgojene hrane. Cilj da se do 2030. godine 25 % poljoprivrednog zemljišta obrađuje na ekološki način također je malo vjerojatno da će biti ostvaren. Trenutačno je jedina zemlja članica koja ispunjava taj cilj Austrija.</p>



<figure class="wp-block-image"><img decoding="async" src="https://lh7-rt.googleusercontent.com/docsz/AD_4nXeyVDMmR6O8J3305iCeH2zxehuiTTY0P_RI3A2roZUbnnEPwNcdtwTx49GhW-KxVHqAUWQJfUmO8HPZWeIV3m0ilqgh-460cOMj0CPhWfAH1KMEEYUBEH0BD4SZaW0kcETOW8an0g?key=mmt7NDJE1ImSdbzq07da3miM" alt=""/><figcaption class="wp-element-caption">Poljoprivredno zemljište u austrijskoj saveznoj pokrajini Gradišće, dobitnici nagrade za najbolju ekološku regiju Europe u 2023. FOTO: Agnė Rimkutė</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Europska unija je 2020. pokrenula ambicioznu inicijativu Europski zeleni plan, usmjerenu na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Ključni dio tog plana bila je strategija &#8220;Od polja do stola&#8221;, osmišljena kako bi se &#8220;smanjila ovisnost o pesticidima i antimikrobnim sredstvima, smanjila prekomjerna uporaba gnojiva, povećala ekološka proizvodnja, poboljšala dobrobit životinja i zaustavio gubitak bioraznolikosti&#8221;. No unutar četiri godine, ti su ciljevi nestali. Kako je do toga došlo?</p>



<p class="wp-block-paragraph">Jedan od problema jest bliskost velikih poljoprivrednih sindikata s dijelom političara unutar Europske unije. Jedan od najvećih europskih poljoprivrednih saveza, Copa-Cogeca, od samog se početka protivio reformama koje je predlagala strategija &#8220;Od polja do stola&#8221;. Copa-Cogeca, osnovana otprilike u isto vrijeme kad i ZPP, tvrdi da predstavlja svih 22 milijuna Europljana koji rade u poljoprivredi. No mnogi <a href="https://www.politico.eu/article/copa-cogeca-farmering-lobby-europe/">mali poljoprivrednici s tim se ne slažu</a> te sindikat doživljavaju kao glasnogovornika interesa industrijske, velike poljoprivrede. Neki smatraju da se dugoročna prehrambena sigurnost može osigurati jedino napuštanjem intenzivne poljoprivrede koja ovisi o gnojivima i pesticidima – upravo one vizije koju, po njihovu mišljenju, zagovara Copa-Cogeca.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Istraživanje koje je provela platforma za klimatsko novinarstvo DeSmog.org <a href="https://www.desmog.com/2023/10/04/revealed-meetings-blitz-between-big-ag-and-anti-green-lawmakers-in-europe/">dokumentiralo je</a> gust raspored sastanaka među brojnim dionicima pogođenima politikama Europskog zelenog plana: proizvođačima pesticida i gnojiva, poljoprivrednim sindikatima (najčešće Copa-Cogecom) te nekolicinom utjecajnih konzervativnih političara, svih članova Europske pučke stranke.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sve se to događalo prije velikih prosvjeda poljoprivrednika – od izbacivanja gnoja na ulicama Praga, blokada na poljsko-ukrajinskoj granici, pa do <a href="https://docs.google.com/document/d/1Sy0GhS44otGFViZ03bxUasYdvCOKinoDbVdGYiEeU8w/edit?tab=t.0">paljenja azbesta</a> uz nizozemske ceste. Dok su prosvjedi okupirali stanovnike europskih metropola i paralizirali ulice, 15 od ukupno 31 mjere predložene u okviru strategije &#8220;Od polja do stola&#8221; ostalo je <a href="https://www.euronews.com/my-europe/2024/02/19/over-half-of-von-der-leyens-food-policy-promises-werent-met-analysis-shows?utm_source=pocket_shared">mrtvo slovo na papiru</a>. Prijedlog Europske komisije o smanjenju upotrebe pesticida za 50 % do 2030. povučen je, a ambicija da se emisije koje nisu povezane s CO₂ smanje za najmanje 30 % do 2040. godine je napuštena.</p>


<div class="wp-block-image">
<figure class="aligncenter size-full is-resized"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1531" height="861" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2024/09/cometogetherblack-horizontal-edited.png" alt="" class="wp-image-67259" style="width:170px"/></figure>
</div>


<p class="has-cyan-bluish-gray-color has-text-color has-link-color wp-elements-1 wp-block-paragraph" style="font-size:16px"><em>Tekst je nastao u sklopu </em><a href="https://www.eurozine.com/come-together/"><em>projekta</em></a> <em>Come Together koji sufinancira Europska unija iz programa Kreativna Europa. Stavovi izraženi u tekstu ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu.</em><br></p>



<p class="wp-block-paragraph"></p>



<p class="wp-block-paragraph"></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ivana Tkalčić: Hvatanje vjetra</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/ivana-tkalcic-hvatanje-vjetra/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Helena Lepur]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 20 May 2025 11:10:44 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ekofeminizam]]></category>
		<category><![CDATA[etička odgovornost]]></category>
		<category><![CDATA[galerija VN]]></category>
		<category><![CDATA[ivana tkalčić]]></category>
		<category><![CDATA[okoliš]]></category>
		<category><![CDATA[postkolonijalizam]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=75211</guid>

					<description><![CDATA[Otvorenje izložbe Hvatanje vjetra umjetnice Ivane Tkalčić održat će se u četvrtak, 22. svibnja, u 19 sati u Galeriji VN. Izložba se nadovezuje na performans Hvatanje vjetra, u kojem umjetnica koristi reflektirajući materijal kako bi prikazala strujanja arktičkog vjetra u krajoliku Finnmarka. Na taj način, njezino tijelo postaje osjetilni instrument – površina doticaja s okolišem...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Otvorenje izložbe <em>Hvatanje vjetra</em> umjetnice <strong>Ivane Tkalčić</strong> održat će se u četvrtak, <strong>22. svibnja,</strong> u 19 sati u <a href="https://www.facebook.com/galerija.vn/?locale=hr_HR">Galeriji VN</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Izložba se nadovezuje na performans <em>Hvatanje vjetra</em>, u kojem umjetnica koristi reflektirajući materijal kako bi prikazala strujanja arktičkog vjetra u krajoliku Finnmarka. Na taj način, njezino tijelo postaje osjetilni instrument – površina doticaja s okolišem te instrument kroz koji se utjelovljuju i bilježe nevidljive sile prirode.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ovaj rad razvija ideje iz prethodnog projekta <em>Astronaut(i) bez svemirskog broda</em>, sagledavajući tehnološki optimizam i potrebu za regenerativnim odnosom prema planetu iz kritičke perspektive. <em>Hvatanje vjetra</em> utjelovljuje ekofeminističke i postkolonijalne pristupe, skrećući pažnju na osluškivanje prirodnih ritmova i etičku odgovornost prema Zemlji.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ivana Tkalčić&nbsp;(1987.) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti (MA) u Zagrebu i magistrirala ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (mag.oec.). Akademske godine 2014/2015 boravi na Akademiji likovnih umjetnosti u Münchenu. Finalistica je Erste fragmenata 12, dobitnica nagrade RCAA Young European Award i Rektorove nagrade za samostalni umjetnički rad. Sudjelovala je na brojnim projektima umjetničkih rezidencija u Austriji, Belgiji, Grčkoj, Norveškoj, Nizozemskoj, Italiji i Poljskoj.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Izložba je otvorena <strong>do 14. lipnja</strong>, a razgovor s umjetnicom možete poslušati <a href="https://kulturpunkt.hr/podcast/audio/audio-vodstvo-astronauti-bez-svemirskog-broda-hvatanje-vjetra-ivane-tkalcic/">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>S+T+ARTS AQUA MOTION</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/natjecaj/rezidencija/starts-aqua-motion/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 16 May 2025 13:50:06 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[interdisciplinarna umjetnost]]></category>
		<category><![CDATA[more]]></category>
		<category><![CDATA[okoliš]]></category>
		<category><![CDATA[s+t+arts]]></category>
		<category><![CDATA[umjetnička rezidencija]]></category>
		<category><![CDATA[vode]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&#038;p=75105</guid>

					<description><![CDATA[Otvorene su prijave za rezidencijalni program u okviru međunarodne mreže koja nudi stipendiju, savjetovanja i provedbu javnih događaja.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Platforma <a href="https://starts.eu/">S+T+ARTS</a> (Science Technology and Arts) organizira novo izdanje rezidencijalnog programa pod nazivom <em>S+T+ARTS AQUA MOTION</em>, koji je usmjeren na budućnost voda i mora u Europi. Tematski okvir polazi od rastuće klimatske krize, te umjetničko-istraživačkih odgovora koji se bave zagađenjem, bioraznolikošću, ekosustavima i nestašicom vode. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Program je namijenjen umjetnicima_cama i umjetničkim kolektivima koji se bave eksperimentalnim i interdisciplinarnim praksama, a izabrani kandidati_kinje započet će devetomjesečnu rezidenciju u listopadu. Platforma S+T+ARTS nudi do 40 000 eura budžeta umjetnicima_cama za pokrivanje troškova organizacije i sudjelovanja na izložbama.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Osim financijske, Platforma omogućava podršku u vidu povezivanja s domaćinskom institucijom i lokalnom grupom stručnjaka te pristupom S+T+ARTS mreži i događajima u njenoj organizaciji. Rezidenti_ce će dobiti priliku da svoje svoje radove prijave i potencijalno izlože na <a href="https://ars.electronica.art/festival/en/"><em>Ars Electronica</em></a> festivalu, Venecijanskom biennalu i pop-up manifestacijama u Briselu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prijava na rezidencijalni program uključuje <a href="https://starts.eu/opportunities/starts-aqua-motion-open-call-for-artistic-residencies/#What-do-we-offer">četiri koraka</a>. Ukratko, to su: ispunjavanje <em>online</em> obrasca, izjavu umjetnika_ce uz razradu ideje te životopis i raspis projektnog budžeta. Od izabranih kandidata_kinja se očekuje umjetnička produkcija u izabranom formatu, sudjelovanje i organizacija lokalnih radionica i/ili seminara, i sudjelovanje na lokalnim i internacionalnim događajima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja o koracima prijave i pozivu možete pronaći <a href="https://starts.eu/wp-content/uploads/STARTSAquaMotion-Call-for-Artistic-Residencies-Guidelines.pdf">ovdje</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prijave su otvorene do<strong> 13. lipnja</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Mirjana Vodopija: Vidjela sam šumu gdje ptice šute</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/mirjana-vodopija-vidjela-sam-sumu-gdje-ptice-sute/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 16 Dec 2024 14:26:51 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Galerija Prozori]]></category>
		<category><![CDATA[Mirjana Vodopija]]></category>
		<category><![CDATA[okoliš]]></category>
		<category><![CDATA[Petra Dolanjski Harni]]></category>
		<category><![CDATA[šume]]></category>
		<category><![CDATA[umjetnička instalacija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=70310</guid>

					<description><![CDATA[U utorak, 17. prosinca, održat će se otvorenje izložbe Vidjela sam šumu gdje ptice šute vizualne umjetnice Mirjane Vodopije. Rad ostaje postavljen u Galeriji Prozori do 6. siječnja. Izložba Vidjela sam šumu gdje ptice šute proizišla je iz Vodopijine ideje da prenese ambijent pogleda kroz prozore vlastitog stana u galerijski prostor. &#8220;Sastavljeni od ostataka starih...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U utorak, <strong>17. prosinca</strong>, održat će se otvorenje izložbe <em>Vidjela sam šumu gdje ptice šute</em> vizualne umjetnice <strong>Mirjane Vodopije.</strong> Rad ostaje postavljen u <a href="https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/mirjana-vodopija-vidjela-sam-sumu-gdje-ptice-sute/68669">Galeriji Prozori</a> <strong>do 6. siječnja</strong>. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Izložba<em> Vidjela sam šumu gdje ptice šute</em> proizišla je iz Vodopijine ideje da prenese ambijent pogleda kroz prozore vlastitog stana u galerijski prostor. &#8220;Sastavljeni od ostataka starih radova, odbačenog ili pronađenog materijala, dijelova prirode &#8211; kamenja, zemlje, suhoga granja, u vlastitoj fragmentarnosti postaju konstruirani ambijenti u čijem je središtu mrtva priroda. Zamrznuti uokvireni prizori fiksirani od daljnjeg raspada i loma, vlastitog prirodnog tijeka propadanja&#8221;, pojašnjava <strong>Petra Dolanjski Harni</strong> u popratnom tekstu. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Osim diorami, izložbu čine i fragmenti Vodopijinih tekstova, odnosno spontano sastavljene rečenice koje autorica spaja s crtačim mapama koje su postavljene u prostoru. Doživljaj svakodnevice naglašen je odabirom materijala pa tako autorica u navedenim mapama koristi kurkumu, flomastere, kavu, tintu iz štambilja koji, navodi Harni, u dodiru s vodom nalikuju akvarelu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja o izložbi možete pronaći <a href="https://www.facebook.com/events/2998622186962165?acontext=%7B%22event_action_history%22%3A[%7B%22surface%22%3A%22search%22%7D%2C%7B%22mechanism%22%3A%22attachment%22%2C%22surface%22%3A%22newsfeed%22%7D]%2C%22ref_notif_type%22%3Anull%7D">ovdje</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Mirjana Vodopija u svom se radu bavi pitanjima svijesti i percepcije svjetla, vremena i prostora, često prožimajući različite umjetničke discipline i medije: crteže, grafike, fotografije, objekte, instalacije, video instalacije i ambijente. Diplomirala je 1987. godine na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Od 1985. godine do danas ostvarila je 41 samostalnu izložbu i sudjelovala na preko 250 skupnih izložbi i kustoskih koncepcija, te tridesetak umjetničkih simpozija, rezidencijalnih projekata i stručnih usavršavanja u svijetu.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Teuta Gatolin: Krhke tvari</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/teuta-gatolin-krhke-tvari/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 03 Jun 2024 11:29:24 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[msu]]></category>
		<category><![CDATA[okoliš]]></category>
		<category><![CDATA[Priroda i društvo]]></category>
		<category><![CDATA[prostorna instalacija]]></category>
		<category><![CDATA[Teuta Gatolin]]></category>
		<category><![CDATA[vizualna umjetnost]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=65180</guid>

					<description><![CDATA[Izložba Krhke tvari vizualne umjetnice Teute Gatolin otvorena je 22. svibnja u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Gatolin se u svojoj umjentičkoj praksi bavi temama brige, ekološke održivosti, tehnologije i industrijskog naslijeđa integrirajući različite medije poput ručne izrade i umjetne inteligencije u svrhu ispitivanja odnosa &#8220;ljudskog&#8221; i &#8220;artificijelnog&#8221;. Izložbu Krhke tvari čini niz prostornih instalacija...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Izložba <em>Krhke tvari</em> vizualne umjetnice <strong>Teute Gatolin</strong> otvorena je <strong>22. svibnja</strong> u <a href="http://www.msu.hr/">Muzeju suvremene umjetnosti</a> u Zagrebu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Gatolin se u svojoj umjentičkoj praksi bavi temama brige, ekološke održivosti, tehnologije i industrijskog naslijeđa integrirajući različite medije poput ručne izrade i umjetne inteligencije u svrhu ispitivanja odnosa &#8220;ljudskog&#8221; i &#8220;artificijelnog&#8221;. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Izložbu <em>Krhke tvari</em> čini niz prostornih instalacija kojima umjetnica potiče posjetitelje na zamišljanje alternativnih budućnosti naglašavajući važnost brige za sadašnjost, a &#8220;interdisciplinarnim pristupom u istraživačkim procesima otvara prostor za promišljanje i preispitivanje vlastitog odnosa prema okolini – prirodi i društvu&#8221;.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Teuta Gatolin intermedijalna je umjetnica iz Zagreba. Teme njezina interesa su ekologija, nostalgija, tehnologija kao komplementarno-ljudska vrsta, te istraživanje raznih iluzija i lukavština. Procesualnost je obilježje njezinih radova, voli surađivati s drugima stoga se njeni radovi često nastavljaju kroz autorske kolaboracije. Studirala je na odsjeku Novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti, te na odsjeku Novinarstva na Fakultetu političkih znanosti, u Zagrebu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja o izložbi možete pronaći <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/teuta-gatolin-krhke-tvari/1469/hr.html">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Festival ponovne uporabe</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/festival/festival-ponovne-uporabe-2/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Paula Ćaćić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 27 May 2024 07:23:58 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[communities go circular]]></category>
		<category><![CDATA[festival ponovne uporabe]]></category>
		<category><![CDATA[održivost]]></category>
		<category><![CDATA[okoliš]]></category>
		<category><![CDATA[ponovna uporaba]]></category>
		<category><![CDATA[Zelena akcija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=64936</guid>

					<description><![CDATA[Povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, od 5. do 7. lipnja održava se drugi po redu Festival ponovne uporabe u organizaciji Zelene akcije. Festival počinje na Svjetski dan zaštite okoliša, 5. lipnja, a Zelena akcija ga organizira u sklopu projekta Communities go circular. Cilj je osvijestiti građane i građanke o važnosti ponovne uporabe koja štiti okoliš...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, od <strong>5.</strong> do <strong>7. lipnja</strong> održava se drugi po redu <em>Festival ponovne uporabe</em> u organizaciji <a href="https://www.zelena-akcija.hr/hr" data-type="link" data-id="https://www.zelena-akcija.hr/hr">Zelene akcije</a>. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Festival počinje na Svjetski dan zaštite okoliša, 5. lipnja, a Zelena akcija ga organizira u sklopu projekta <em>Communities go circular</em>. Cilj je osvijestiti građane i građanke o važnosti ponovne uporabe koja štiti okoliš i štedi novac.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Program festivala uključuje besplatno popravljanje manjih komada namještaja i elektroničkih aparata, bicikala i razmjenu odjeće i obuće. Također, svi zainteresirani će moći saznati više o problematici brze mode, razgledati izložbu kreativno iskorištenih odbačenih predmeta, upoznati se s lokalno proizvedenim rukotvorinama i naučiti izraditi voskomot tj. višekratnu foliju za pakiranje hrane.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Popravljanje, razmjena i druge aktivnosti ponovne uporabe i produljenja životnog vijeka proizvoda važan su element kružne ekonomije. Njen je cilj smanjenje nastanka otpada, borba protiv prekomjerne proizvodnje i konzumerizma i očuvanje ograničenih Zemljinih resursa.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">S obzirom na očekivani velik interes i ograničen broj mjesta, za određene aktivnosti potrebna je prijava na <em>e-mail</em> adresu: marko@zelena-akcija.hr. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Više pojedinosti o programu možete pronaći na <a href="https://www.zelena-akcija.hr/hr" data-type="link" data-id="https://www.zelena-akcija.hr/hr">službenoj stranici</a> Zelene akcije.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Digitalni oksimoron</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/digitalni-oksimoron/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 29 Mar 2024 10:03:44 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Andrej Škufca]]></category>
		<category><![CDATA[digitalna umjetnost]]></category>
		<category><![CDATA[digitalne tehnologije]]></category>
		<category><![CDATA[dina gligo]]></category>
		<category><![CDATA[format c]]></category>
		<category><![CDATA[galerija mkc]]></category>
		<category><![CDATA[hrvoje hiršl]]></category>
		<category><![CDATA[igor štromajer]]></category>
		<category><![CDATA[industrija]]></category>
		<category><![CDATA[Irena Borić]]></category>
		<category><![CDATA[ivana tkalčić]]></category>
		<category><![CDATA[okoliš]]></category>
		<category><![CDATA[petra mrša]]></category>
		<category><![CDATA[toni soprano meneglejte]]></category>
		<category><![CDATA[vedran gligo]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=63671</guid>

					<description><![CDATA[U četvrtak, 28. ožujka u 19h u Galeriji MKC otvorena je skupna izložba slovenskih i hrvatskih umjetnika_ca Digitalni oksimoron koja kroz različite umjetničke prakse promišlja o materijalnoj strani digitalnih tehnologija. U izložbi sudjeluju: Dina i Vedran Gligo (Format C), Hrvoje Hiršl, Petra Mrša, Toni Soprano Meneglejte, Andrej Škufca, Igor Štromajer i Ivana Tkalčić. Izloženi radovi...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U četvrtak, <strong>28. ožujka</strong> u 19h u <a href="https://mkcsplit.hr/galerija-mkc/">Galeriji MKC</a> otvorena je skupna izložba slovenskih i hrvatskih umjetnika_ca <em>Digitalni oksimoron</em> koja kroz različite umjetničke prakse promišlja o materijalnoj strani digitalnih tehnologija. U izložbi sudjeluju: <strong>Dina</strong> i <strong>Vedran Gligo</strong> (Format C), <strong>Hrvoje Hiršl</strong>, <strong>Petra Mrša</strong>, <strong>Toni Soprano</strong> <strong>Meneglejte</strong>, <strong>Andrej Škufca</strong>, <strong>Igor Štromajer</strong> i <strong>Ivana Tkalčić</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Izloženi radovi bave se osjećajem nematerijalnosti digitalnih tehnologija i posljedicama te &#8220;prividne dematerijalizacije u odnosu na druge industrije&#8221; pojašnjava kustosica izložbe <strong>Irena Borić</strong>. &#8220;U odnosu na druge tehnologije i industrije, trag digitalnih tehnologija još je &#8216;podmukliji&#8217; jer je teško osvijestiti da digitalni otpad nije samo hardver i računalni monitori, već ima ekološke, društvene, političke i ekonomske posljedice. Stoga izložba <em>Digitalni oksimoron</em> predstavlja umjetničke prakse koje se bave različitim poetikama i politikama digitalnih tehnologija s ove strane ekrana&#8221;, navodi Borić u popratnom tekstu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Umjetnik Hrvoje Hiršl u radu <em>clickmassage.click </em>(2016.) poigrao se odnosom fizičkog i digitalnog svijeta tako što je postavio <em>online</em> oglase s nazivom rada, koji se nalaze i na <a href="https://kulturpunkt.hr/">Kulturpunktovoj</a> naslovnici, pozivajući posjetitelje raznih mrežnih lokacija na interakciju. Klikom na oglas, posjetitelji izložbe će fizički osjetiti titraj dok leže na vibrirajućim madracima postavljenim u galeriji.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više informacija o izložbi možete pronaći <a href="https://mkcsplit.hr/novosti/digitalni-oksimoron/">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
