<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>ognjen strpić &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/ognjen_strpic/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 01 Mar 2023 18:21:55 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>ognjen strpić &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Od horora do demokracije</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/od-horora-do-demokracije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 22 Oct 2013 08:15:05 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_knjizevnost]]></category>
		<category><![CDATA[katarina peović vuković]]></category>
		<category><![CDATA[književnost]]></category>
		<category><![CDATA[Libra Libera]]></category>
		<category><![CDATA[ognjen strpić]]></category>
		<category><![CDATA[parapornografija]]></category>
		<category><![CDATA[racter]]></category>
		<category><![CDATA[shirley jackson]]></category>
		<category><![CDATA[thomas pynchon]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=od-horora-do-demokracije</guid>

					<description><![CDATA[<p>Novi broj <em>Libre Libere</em> donosi blokove o amaterskim hororima, parapornografiji i politici, prijevod Thomasa Pynchona te tekst koji je napisao računalni program.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U bloku &#8220;Nezaustavljiva pošast: kratkometražni horori osvajaju publiku&#8221; predstavljaju se amaterski horor filmovi, uz naglasak na radove produkcijske kuće <strong>Fewdio</strong> te intervju s njegovim osnivačem <strong>Drewom Daywaltom</strong>.&nbsp;</p>
<p><strong>Nikola Novaković</strong> preveo je dva klasika američkog postmodernizma: <strong>Thomasa Pynchona</strong> i priču <em>Low-Lands</em> (<em>Slow Learner</em>, 1984), te <em>Na ljetovanju</em> (<em>Charm</em>, 1950.) <strong>Shirley Jackson</strong>.&nbsp;</p>
<p>Treći blok novog broja donosi tekst knjige <em>Policajčeva brada je napola izrađena</em>, koju je napisao računalni program <strong>Racter</strong>.&nbsp;</p>
<p>Nadalje, tu je poezija američkog židovskog pisca <strong>Samuela Greenberga</strong> koji je bio jedan od prvih tamošnjih književnih autora koji se na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće odmetnuo od realističke proze i viktorijanske poezije.&nbsp;</p>
<p>Libra donosi u integralnom prijevodu i <em>Parapornografski manifest</em>, uzbudljiv esej švedskog pisca, kritičara, urednika, povjesničara, te nakladnika transgresivnih knjiga <strong>Carla-Michaela Edenborga</strong>.&nbsp;</p>
<p>I na kraju, u tematu <em>Demokracija, znanost i mišljenje</em> koji je priredio <strong>Ognjen Strpić</strong>, izlaze tri raznorodna teksta o politici: <em>Demokracija nije stroj za istinu</em> nepoznatog autora, <em>Znanost i pseudoznanost</em> <strong>Imre Lakatoša</strong> te <em>Zašto se mišljenje ne može shvatiti izvana</em> <strong>Thomasa Nagela</strong>.&nbsp;</p>
<p>Novi broj časopisa dostupan je <a href="http://issuu.com/libralibera/docs/libra_32" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.&nbsp;</p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #888888;">Izvor: Libra Libera / Fotografija: Dread Central</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Alan Ford u kući cvijeća</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/tribina/alan-ford-u-kuci-cvijeca/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 04 Feb 2013 14:52:09 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[bojan krištofić]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Kupola]]></category>
		<category><![CDATA[Književni petak]]></category>
		<category><![CDATA[Lazar Džamić]]></category>
		<category><![CDATA[ognjen strpić]]></category>
		<category><![CDATA[Tonči Valentić]]></category>
		<category><![CDATA[Vlado Šagadin]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=alan-ford-u-kuci-cvijeca</guid>

					<description><![CDATA[<p>Na tribini <em>Književnog petka</em> saznajte zašto je Alan Ford toliko duboko utkan u društveno tkivo i zbog čega je postao simbolom i metaforom jednog specifičnog povijesnog perioda.</p]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Alan Ford nije bio samo jedan od popularnih stripova uz koji su odrastale brojne generacije u bivšoj Jugoslaviji – to je bio i ostao kultni strip za razumijevanje kulturnog i simboličkog imaginarija čitave jedne epohe. Povod za tribinu je nedavno objavljena knjiga <strong>Lazara Džamića</strong> <em>Cvjećarnica u kući cveća</em> u kojoj autor nastoji odgovoriti na pitanje zašto je jedino strip u Jugoslaviji 70-ih i 80-ih uživao kultni status te zašto ni do danas nije izgubio obožavatelje. Četrdeset godina nakon izlaska prvog broja u Vjesnikovoj ediciji, retrospektivno je posve jasno da je riječ o stripu koji je mnogo više od običnog kulturnog artefakta. Na tribini će se raspravljati o tome zašto je Alan Ford toliko duboko utkan u društveno tkivo i zbog čega je postao simbolom i metaforom jednog specifičnog povijesnog perioda.</p>
<p>Gosti <em>Književnog petka</em> su Bojan Krištofić, Ognjen Strpić i Vlado Šagadin, a urednik i voditelj Tonči Valentić. Tribina će se održati <strong>8. veljače</strong> u Gradskoj knjižnici, <strong>Galerija Kupola</strong>, 3. kat, s uobičajenim početkom u <strong>20 sati</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Mediji i kultura</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predstavljanje/mediji-i-kultura/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 24 Oct 2012 14:43:36 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[boris ružić]]></category>
		<category><![CDATA[katarina peović vuković]]></category>
		<category><![CDATA[knjižnica bogdan ogrizović]]></category>
		<category><![CDATA[Mediji i kultura]]></category>
		<category><![CDATA[ognjen strpić]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<category><![CDATA[žarko paić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=mediji-i-kultura</guid>

					<description><![CDATA[<p>Knjiga Katarine Peović Vuković donosi četiri originalne studije o našoj vlastitoj determiniranosti medijima.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Jesu li istinite tvrdnje da nas mediji zaglupljuju, opamećuju, otupljuju ili bistre? Determiniraju li nas mediji?</p>
<p>Knjiga <strong>Katarine Peović Vuković</strong> <em>Mediji i kultura. Ideologija medija nakon decentralizacije</em> donosi četiri originalne studije koje tvrde suprotno. Prva studija, <em>Medij je simptom</em>, pokazuje da je baština <strong>Marshalla McLuhana</strong> i danas još nezaobilazna za razumijevanje suvremenih medijskih fenomena. Druga, <em>Postoji li politika otpora nakon decentralizacije?</em>, daje širi mediološki okvir za aktualne prijepore oko političnosti medija. Esej <em>Tri novomedijska šoka u Hrvata</em> analizira slučajeve nehotične pornografije i virtualnih premijera, nastalih &#8220;u društvenoj matrici koja sve buduće sanadere formatira na isti način“. Konačno, <em>Praktički realno: kompjutorske igre</em> govori o ovaj put pravim medijskim igrama i otkriva njihovu sve manju &#8220;praktičnu“ razlučivost od posredovane stvarnosti.</p>
<p>&#8220;U preglednoj i jasno postavljenoj teorijskoj analizi Katarine Peović Vuković digitalna kultura nije tek predmet refleksije kao aktualna globalna pojava. Odnos između kulture u informacijskome dobu i artikulacije njezinih poruka u prostoru medijske produkcije i recepcije prelazi granice disciplina. Kada svijet postaje vladavina spektakla u znakovima medijske proizvodnje događaja, nastaje potreba za uvidom u tajnu ideologije koja stoji iza matrice društvenih perverzija moći. Ova knjiga nastoji biti odlučno na tom putu&#8221;, napisao je o knjizi <strong>Žarko Paić</strong>.</p>
<p>Promocija knjige Katarine Peović Vuković <em>Mediji i kultura. Ideologija medija nakon decentralizacije</em> održat će se u četvrtak, <strong>25. listopada u 18 sati</strong>, u zagrebačkoj <strong>Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića</strong>. Uz autoricu, knjigu će predstaviti Žarko Paić, <strong>Boris Ružić</strong> i urednik izdanja <strong>Ognjen Strpić</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
