Žarište je u dvije godine kroz klupske koncerte, turneje i open air format izgradilo prepoznatljiv identitet kao platforma koja domaćim glazbenicima_ama pruža profesionalne uvjete za nastup, a publici novo mjesto za otkrivanje domaće i regionalne autorske glazbe. Na trećem izdanju programa, na pozornici ispred Hrvatskog državnog arhiva, nastupit će pet izvođača: ABOP, Vizelj, Funk Shui, One Cure i Seine.

Žarište počinje u 17 sati nastupom dua One Cure, a zatim u 18 sati svira makedonski trio Funk Shui. U 19 sati nastupit će Seine, u 20 sati Vizelj, a koncertnu večer zatvara ABOP s početkom u 21:15. Tijekom nastupa publika će imati priliku nabaviti majice s motivom Žarišta.

Ulaz na program je besplatan.

Organizator_ica tehnike sudjeluje u koordinaciji tehničkih i scenskih aktivnosti prilikom pripreme i održavanja programa i aktivnosti, postavlja scenografiju za scenske programe te pomaže pri dekoraciji i uređenju prostora za realizaciju programa. Osim toga, postavlja izložbe, postavlja i skida vanjske transparente i plakate, prisustvuje probama, upoznaje se s potrebama programa te sudjeluje u njegovoj realizaciji, te sudjeluje prilikom utovara, istovara, prijevoza i montaže tehničke, scenske i ostale opreme.

Uvjeti za prijavu uključuju srednju stručnu spremu, najmanje šest mjeseci radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, razvijene komunikacijske i organizacijske sposobnosti i vozačku dozvolu B kategorije. Probni rok traje dva mjeseca. Puni tekst poziva i natječajnih uvjeta možete pronaći ovdje.

Rok za prijavu je 6. svibnja.

Kako je naglasila Sarić, ovakva prenamjena prostora koji dosad nisu imali kulturnu namjenu je “znatno teža nego nešto graditi iz temelja”. Grad će u njih uložiti 23 milijuna eura isključivo iz gradskog proračuna, a građani bi njima trebali dobiti oko 10.000 m² novih kulturnih prostora. Ovi kapitalni projekti, s izuzetkom objekta u kompleksu Gredelj, obuhvaćeni su Programom razvoja kulture Grada Zagreba 2024.-2030. koji predviđa i niz drugih infrastrukturnih projekata, od kojih je dio trenutno u pripremi ili tijeku. 

Nekadašnja tvornica Pluto na Branimirovoj ulici najveći je od prostora predstavljenih na konferenciji, s 3800 m² interijera i krovom koji se prostire na 950 m². Taj bi prostor trebao postati međunarodni centar za razvoj umjetnosti, kako vizualne, tako i plesne i glazbene. Središnji prostor bit će velika izložbena dvorana, a uz nju će biti smješteni arhiv dizajna, umjetnički ateljei, plesni studio, audiovizualni studio i prostori za obrazovanje, dok bi na krovu trebala biti smještena ljetna pozornica i zimski paviljon. Predviđeno je da će dijelovi prostora funkcionirati i kao dnevni boravak za mlade i druge skupine iz četvrti. Grad je odabrao projektanta te projektiranje započinje po potpisivanju ugovora. Početak radova očekuje se u 2028.

U bivši industrijski kompleks Gredelj, kao prvi korak njegove revitalizacije nakon rušenja dijela zgrada i privremene prenamjene dijela prostora u parkiralište, Grad planira smjestiti razvojni hub za autorsku glazbu suvremenih žanrova, namijenjen prije svega novim i mladim zagrebačkim glazbenicima_ama. Kompleks Tesarna prostire se na 560 m², a trenutačno je u iznimno lošem stanju, posebno po pitanju drvenog krovišta. Također je i pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, što znači da se mora vratiti u izvorni tlocrt unutar kojeg će se smjestiti koncertna dvorana za do 1000 posjetitelja, prostor za edukacije i međusobnu razmjenu, a vani terasa s ljetnom pozornicom. 

Prostor budućeg Kulturnog centra Novi Jelkovec u Sesvetama stoji nedovršen još od izgradnje naselja 2009. Riječ je o oko 1500 m² ogoljenog interijera koji više od petnaest godina zjapi prazan. Unatoč inicijativama koje od 2010-ih upozoravaju na nedostatak društvene infrastrukture u Novom Jelkovcu, projekt se godinama nije pomicao s mrtve točke – sve do izrade Programa razvoja kulture Grada Zagreba u kojem je potreba za centrom i formalno prepoznata. 

U izjavi za Kulturpunkt u siječnju 2024. gradska uprava najavila je da bi centar mogao biti stavljen u funkciju već 2025. godine, no konkretniji koraci uslijedili su tek sredinom te godine. U svibnju je raspisana javna nabava za izradu projektne dokumentacije, a u listopadu je odabran projektant Capital Ing s kojim je sklopljen ugovor. Projektiranje je trenutačno u tijeku, dok je početak radova najavljen za iduću godinu. Centar će uključivati multifunkcionalnu dvoranu za do 400 posjetitelja te prostore za radioničke programe i druženje djece, mladih i starijih.

Interkulturalni centar Trnje planiran je kao mjesto kulturnog dijaloga, umjetnosti i održive prakse,  što zagrebačke civilne organizacije u području ljudskih prava, zaštite okoliša i kulture već dugo zagovaraju. Projektni zadatak, dodijeljen projektantu Urbane tehnike d.o.o., proizašao je iz participativnog postupka te se uskoro očekuju dva projektna rješenja, tj. prvi nacrti kako će budući centar izgledati. Početak radova očekuje se sljedeće godine. Predviđene su galerija, manja dvorana i radionički prostori, a Centar bi trebao funkcionirati kao dnevni prostor (umjesto večernjeg ili noćnog) zbog blizine stambenih objekata. U Programu razvoja kulture prva faza rekonstrukcije predviđena je za 2025. koja je iza nas, a druga za 2027. godinu.

Najmanji od predstavljenih prostora je galerija u Draškovićevoj ulici, smještena u prostoru bivšeg kafića koji sada postaje prostor za suvremene i inovativne umjetničke prakse. Iako je prema Programu razvoja kulture rekonstrukcija ovog prostora i njegova prenamjena u galeriju predviđena još u 2024., projekt je nakon više neuspjelih postupaka javne nabave do izvođača radova stigao tek u veljači 2026., kada je odabrana tvrtka Hidroelektra-Čikara d.o.o. Kako je istaknula pročelnica Višnić, Galerija je već dodijeljena na upravljanje ustanovi Novi prostori kulture te je putem javnog natječaja sklopljena programska suradnja s udrugom Što, kako, za koga /  WHW koja će u njenih 380 m² organizirati izložbe, video projekcije, predavanja i slične sadržaje. Početak radova najavljen je već idući mjesec. 

Uz izdvojene projekte te knjižnicu i društveno-kulturni centar Paromlin i Kino Europu, predstavnici Grada na konferenciji su spomenuli i niz drugih zahvata u kulturnoj infrastrukturi. Među skorijim dovršecima istaknuta je obnova HDLU-a, čije se otvorenje očekuje na jesen, te Kuća hrvatskog filma i Kazalište Komedija koji bi trebali biti dovršeni ove godine, dok se ponovno otvaranje Muzeja za umjetnost i obrt najavljuje za 2027. godinu. U tijeku su i pripreme za obnovu više kulturnih centara (Novi Zagreb – Remetinec, Ribnjak, Dubrava i Maksimir), s rokovima dovršetka predviđenima za 2027. i 2028. Ovih je dana pokrenuta i javna nabava za rekonstrukciju Kina Tuškanac, koja u Programu predviđena za 2025. godinu. 

Gradski Program razvoja kulture predviđao je i rekonstrukciju i adaptaciju još nekolicine prostora važnih za lokalnu nezavisnu scenu, koji ovom prilikom nisu spomenuti. Primjerice, rekonstrukcija Kina Kalnik na Črnomercu bila je planirana za 2024. godinu, no u realizaciji tog projekta zasad nema konkretnih pomaka. U ovoj je godini trebala započeti dugo očekivana sanacija i obnova Jedinstva, dok je rekonstrukcija i prenamjena dijela prostora bivše tvornice Badel u centar za izvedbene umjetnosti predviđena do 2030. godine, ali o dinamici provedbe tih planova nema novih informacija. Izvan Programa, prošle je godine najavljena i izgradnja prostora za kulturne sadržaje uz kongresni centar na Velesajmu, s početkom radova najavljenim za 2027. godinu, no ni o tom projektu ovom prilikom nije bilo riječi. 

Razvoj, obnovu i prenamjenu dijela spomenutih objekata pratimo u okviru temata Kulturni hodogram, u kojem ćemo se tim projektima detaljnije baviti u narednim tekstovima.

Tekst je objavljen u sklopu projekta Kulturni hodogram, sufinanciranog potporom male vrijednosti Grada Zagreba za proizvodnju i objavu programskih sadržaja u elektroničkim publikacijama.

Organizator_ica tehnike sudjeluje u koordinaciji tehničkih i scenskih aktivnosti prilikom pripreme i održavanja programa i aktivnosti, postavlja scenografiju za scenske programe te pomaže pri dekoraciji i uređenju prostora za realizaciju programa. Osim toga, postavlja izložbe, postavlja i skida vanjske transparente i plakate, prisustvuje probama, upoznaje se s potrebama programa te sudjeluje u njegovoj realizaciji, te sudjeluje prilikom utovara, istovara, prijevoza i montaže tehničke, scenske i ostale opreme.

Uvjeti za prijavu uključuju srednju stručnu spremu, najmanje šest mjeseci radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, razvijene komunikacijske i organizacijske sposobnosti i vozačku dozvolu B kategorije. Probni rok traje dva mjeseca. Puni tekst poziva i natječajnih uvjeta možete pronaći ovdje.

Rok za prijavu je 3. ožujka.

Turneju otvara dvostruki nastup Klinika Denisa Kataneca u Katranu. Dvije večeri (14. i 15. ožujka) donose različite setliste i ujedno su posljednji koncerti benda prije izlaska novog albuma najavljenog za svibanj. Program se 24. ožujka nastavlja u Močvari povratničkim koncertom sastava Folkestra, koji se nakon deset godina pauze vraća na pozornicu.

Kraj ožujka u Katranu donosi dvostruke večeri: 27. ožujka nastupa zagrebački reper Pendrek sa svojim bendom MAFIA i zagorski hiphop kolektiv Idu Hobiti, dok 28. ožujka kantautorica ​Dina Jashari promovira svoj novi album Rastenija bez koren, a svoj repertoar izvest će i Dimitrije Dimitrijević.

U Tvornici kulture 2. travnja nastupa Goran Glad, član kolektiva JeboTon, uz kantautoricu Ivu Bobanović. U Močvari 9. travnja beogradsko-zagrebačka autorica Ika predstavlja svoj debitantski album. U Katranu 11. travnja svira Sacher, s repertoarom koji uključuje autorske pjesme i reinterpretacije, dok 12. travnja u Vintageu nastupa Mimika Orchestra. Sredinom mjeseca, 16. travnja, na istom mjestu gostuje beogradski rock trio OXAJO.

Završnica turneje ponovno je u Katranu: 17. travnja nastupa zagrebački duo marisol, 18. travnja ZHIVA i šibenski bend Aracataca, a 30. travnja mjesec zatvara Petar Martić.

Žarište se posljednjih godina profiliralo kao kontinuirani koncertni program usmjeren na autorsku produkciju domaće i regionalne nezavisne scene, a proljetna turneja predstavlja njegovo širenje na više klupskih prostora i publika. Novo open-air izdanje programa najavljeno je za kraj svibnja.

Program počinje arhitektonsko-migrantskom šetnjom koja vodi od Tržnice Trnje prema Knjižnici Marina Držića, gdje se otvara izložba dvaju umjetnika – Jana Jafe i Georgea Sengea – kao i predstavljanje rukotvorina kolektiva Žene ženama.

U isto vrijeme, u grijanom šatoru na Tržnici Trnje, odvijat će se Solidarni buvljak koji prikuplja sredstva za higijenske i druge potrepštine za organizaciju Are You Syrious?. Uz buvljak će biti postavljen i štand s originalnim rukotvorinama afričkih zajednica koje žive u Zagrebu.

Također, posjetitelje očekuje niz različitih aktivnosti koje slave raznolikost, kreativnost i solidarnost: izložba na otvorenom, interkulturna hrana, kutak za djecu, interkulturno darivanje knjiga, ceremonije čaja i kave, revija tradicionalnih afričkih nošnji i mnoge druge. Program završava projekcijom filma DJ Ahmet, Georgija M. Unkovskog.

Više informacija i program događanja pronađite ovdje.

Nemanja je global psych bend s korijenima u Puli i Zagrebu, OXAJO je rock trojac koji dolazi iz Beograda, ETHER je autorski solo-projekt glazbenice Nikol Čačić, dok program zaokružuje Fran Vasilić koji dolazi s Krka.

Ulaz je slobodan i besplatan. Program je nastao u organizaciji gradske ustanove Novi prostori kulture.

‍Poslovi uključuju:

• asistiranje u neposrednoj pripremi i organizaciji izvedbi na terenu (predstave, filmske projekcije, radionice i sl.)
• pomoć timu organizacije, izvođačima i publici
• kontrolu ulaznica, rad u garderobi
• povremenu distribuciju letaka
• ostale poslove vezane uz realizaciju programa

Satnica (neto) iznosi 6,50 eura, a druge naknade podrazumijevaju zakonsko uvećanje satnice za noćni rad i rad nedjeljom i blagdanom. Lokacija rada je Grad Zagreb, a radno vrijeme ovisi o trajanju programa. Rad se odvija u smjenama od četiri do osam sati. Iskustvo rada u kazalištu, na festivalima, konferencijama, glazbenim i ostalim kulturnim događanjima je prednost, ali nije uvjet.

Prijave s kratkim životopisom šalju se na e-mail adresu alisa@noviprostorikulture.hr. Puni tekst poziva pronađite na poveznici.

Rok za prijavu je 12. studenog.

Održana u rujnu 2005., Operacija:grad okupila je organizacije i inicijative koje su privremeno oživjele napušteni kompleks tvornice Badel, pretvarajući ga u eksperimentalni prostor kulturnih praksi koje ukazuju na potrebu za novim kulturnim politikama i modelima upravljanja prostorima. Tijekom deset dana izložbi, diskusija, koncerata i urbanih intervencija, manifestacija je otvorila pitanje strukturne nejednakosti nezavisne i institucionalne kulture, ističući pritom potrebu za infrastrukturom koja bi omogućila njezino održivo djelovanje. Operacija:grad bila je jedan od prvih koordiniranih pokušaja da se nezavisna scena politički pozicionira i zajednički artikulira zahtjeve prema gradskoj vlasti za sustavno ulaganje u prostore kulture, o čemu su neki od aktera već govorili u intervjuu objavljenom na ovom portalu.

Tribina je otvorena naizgled jednostavnim pitanjem: “Što je za vas grad i što je grad danas?” Boris Bakal istaknuo je kako grad općenito promatra kao prostor hipertekstualnosti te da ga je Operacija:grad 2005. kao takvog i utjelovila. Članovi organizacija u to su se vrijeme okupljali oko Multimedijalnog instituta, odnosno kluba MaMa koji je bio središnje mjesto razmjene znanja, ideja i potreba tadašnje nezavisne scene. Tomislav Medak pak grad opisuje kao proizvod masovnog društva u kojem iskustvo nije posredovano zajedničkom kulturom nego razmjenskom ekonomijom. Naglasio je i djelatnu moć institucija te potentan prostor frikcije koji nastaje sudarom istih tih institucija i potreba društva, čemu zaposjedanje Badela i svjedoči.

Dva desetljeća kasnije, prisjećanje na Operaciju:grad navodi na promišljanje o transformaciji grada i postavlja pitanje gubi li grad kao urbani prostor na svojoj kulturološkoj i/ili organizacijskoj snazi. Na samoj tribini o tome nije bilo mnogo riječi pa je ostalo otvoreno pitanje jesu li se, i koliko, pogledi sudionika na grad u međuvremenu promijenili. Možda je to tema koju bi, u nekom drugom kontekstu, valjalo razmotriti kroz perspektive i iskustva novih aktera scene.

Za razumijevanje konteksta Operacije:grad nužno je pak osvrnuti se na političku situaciju u Zagrebu krajem devedesetih i početkom dvijehiljaditih. Kako je opisuje Medak, dominantno nacionalistička kulturna politika bila je usmjerena na reprezentativnu kulturu i kanon, s fokusom na muzeje, film i književnost, dok su alternativni pravci ostajali marginalizirani. U takvoj klimi gotovo da nije bilo prostora za infrastrukturu avangarde ili socijalističkog modernizma, čiji su akteri bili istisnuti iz institucionalnog sistema. Istovremeno, propadanje industrije, popraćeno trgovinom državnim nekretninama, ostavlja za sobom zanemarene objekte u kojima scena pronalazi potencijalna rješenja.

U tom je kontekstu nezaobilazna figura Milana Bandića, koji je imao presudnu ulogu u razdoblju kada se intenzivno zagovaralo rješavanje prostora za nezavisnu kulturu. Iako je odnos scene i gradonačelnika od inicijalnog interesa za suradnju prerastao u otvoreni sukob, sveukupni napori ipak su na koncu rezultirali otvaranjem prostora u kojem se održao i ovaj razgovor: četiri godine nakon održavanja Operacije:grad osnovan je Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade kojim zajedno upravljaju istoimena organizacija i Grad Zagreb.

Po pitanju današnje političke situacije, razgovor se fokusirao na dostupnost prostora za kulturnu produkciju, a Bakal je posebno istaknuo postojanu napetost između zagrebačke gradske vlasti i nacionalne politike. U pogledu uloge Grada, zaključak tribine jest da od strane gradske vlasti postoji interes za rješavanje pitanja prostora za nezavisnu kulturu, iako sudionici nisu pretjerano optimistični oko brzine i opsega samih promjena. Određeni pomak dogodio se 2023. osnivanjem gradske ustanove Novi prostori kulture. No, kako ističe Burlović, NPK je po modelu upravljanja tek još jedna ustanova u sustavu, iako programski pokazuje senzibilitet prema nezavisnoj sceni, dok pitanje prostora za produkciju i dalje ostaje otvoreno.

Sudionici tribine neprestano su naglašavali koliko je kolektivizam bio ključan u planiranju i provedbi Operacije:grad. Još mnogo prije same intervencije, akteri zagrebačke nezavisne scene kroz policy forume razmjenjuju znanja, artikuliraju potrebe i koordiniraju pristupe, a kroz projekt Nevidljivi Zagreb Platforma 9,81 pronalazi napuštene, mahom industrijske, objekte prikladne za prenamjenu u prostor kulturnog eksperimenta. Upravo je zajednička aktivnost stvorila okvir u kojem je scena mogla djelovati učinkovito i strateški. Danas, potaknuta sličnim ali i novim problemima s kojima se nezavisna kultura susreće, kolektivna akcija ponovno je uvjet za preživljavanje. 

Pred kraj tribine sudionici su se prisjećali izvedbi i radova koji su bili izvedeni i predstavljeni u Badelu. Iako sjećanje polako blijedi, svi su se prisjetili performansa Siniše Labrovića Stado.org i rada Mladena Stilinovića Staviti na javnu raspravu. Janja Sesar, tada urednica Kulturpunkta, prisjetila se ploče s ispisanim tekstovima koja je služila kao analogni portal i reklama mladog medija. Iz publike su pritom pristizale kratke anegdote – o hranjenju leptira bananama ili danas nezamislivoj izvedbi simulacije potresa u zgradi Badela – koje su zaokružile prisjećanje na razdoblje u kojem se oblikovala suvremena nezavisna scena.

Dvadeset godina kasnije, Operacija:grad ostaje podsjetnik da su pomaci u kulturnom prostoru podjednako rezultat kolektivne imaginacije i političke odluke. Pred kulturnim radnicima_ama danas stoji isti izazov – kako ponovno osmisliti prostor zajedništva i djelovanja u vremenu koje traži nove oblike solidarnosti?

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Iza scene koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Mjesni boravak je novi program koji će se održati od studenog 2025. do ožujka 2026., u prostorima zagrebačkih mjesnih odbora, u okviru kojeg su planirana brojna kulturna događanja u izvedbi različitih umjetnika_ica i umjetničkih kolektiva. Njihove će kazališne i plesne predstave, izvedbe suvremenog cirkusa, filmski, književni i glazbeni programi, radionice i druga kreativna događanja od srijede do subote razigrati svakodnevicu, razveseliti različite generacije te okupiti raznoliku kvartovsku zajednicu.

Poziv za iskaz interesa namijenjen je ustanovama i organizacijama u kulturi, umjetnicama i umjetnicima te umjetničkim kolektivima, a prihvatljivi programi su programi suvremene umjetnosti i kulture, kazališne, plesne i cirkuske izvedbe, filmske projekcije, književni, glazbeni i diskurzivni programi, likovne i kreativne radionice i slično.

Više detalja o pozivu pronađite ovdje. Prijave se vrše putem online obrasca do 28. listopada.