Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Udruženje hrvatskih arhitekata objavili su rezultate natječaja za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja interkulturalnog programa predškole i osnovne škole Dunav i školske sportske dvorane u Vukovaru. Time je dugogodišnji projekt Nova škola, započet još 2003. godine, ušao u svoju posljednju fazu.

Cilj projekta Nove škole je osnivanje prve integrirane i interkulturalne osnovne škole u Vukovaru, a njen kurikulum je prilagođen obrazovnim potrebama multietničke i multikulturalne zajednice. U svibnju 2007. godine kurikulum škole dobio je pozitivno mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje, nakon čega je pokrenuta inicijativa osnivanja Nove škole. U realizaciju projekta su između ostalih uključeni i učitelji koji rade u Vukovaru, roditelji, predstavnici Koordinacije Vijeća nacionalnih manjina, nevladine organizacije i vjerski vođe, a podržale su ga brojne institucije i organizacije u Hrvatskoj. Nakon Vladinog prepoznavanja inicijative, u siječnju 2014. godine, osigurana su sredstva za projekt koja uključuju obnovu zgrade u Vukovaru za potrebe škole, proces edukacije i osnaživanja nastavnika, rad sa roditeljima te aktivnosti u lokalnoj zajednici. Predviđeni završetak projekta je u listopadu 2017. godine.

S obzirom na specifičnost škole i načina izvođenja nastave, natječaj je uključivao i elaboraciju specifičnih pedagoških i interkulturalnih scenarija u vezi s manjinama, odnosno kako organizirati školu kao specifični didaktički instrument kojim se rješava pitanje suživota većinskog i manjinskog stanovništva. Nagrađeni rad arhitektonskog ureda NFO iz Zagreba stavlja naglasak upravo na vizualnu integraciju javnih prostora škole koji bi mogli potaknuti afirmaciju suživota djece različitih nacionalnosti i socijalnih pozadina.

Interkulturalni programi obrazovanja osim zajedničkog prostora podrazumijevaju i međusobnu suradnju i zajedničko učenje, a slični postoje i u drugim zemljama. U Sjevernoj Irskoj je dio roditelja nakon krvavih sukoba katolika i protestanata 1981. godine, bez podrške vlade i o svom trošku pokrenuo ideju zajedničkog obrazovanja djece, a projekt danas obuhvaća 62 integrirane škole. Izrael ima pet takvih škola u kojima rade nastavnici te zajedno pohađaju pripadnici židovskog i palestinskog naroda. Prva škola osnovana je 1998. godine, a njihov rad financiraju nevladin sektor i sami roditelji. 

Hrvatski projekt Nove škole pokrenuo je Nansen dijalog centar koji od 2001. godine djeluje u multikulturalnim zajednicama pogođenim ratom i konfliktom. Program interkulturalne škole u Vukovaru kreiran je jer su istraživanja pokazala kako djeca različitih nacionalnosti koja se školuju odvojeno, ne ostvaruju gotovo nikakve kontakte iako žive jedni pored drugih, te ništa ne znaju o kulturi pripadnika druge nacionalnosti. Ivana Milas, članica Nansen dijalog centra, izjavila je za Novi list kako ta udruga nije protiv manjinskih škola, “koje su velik doseg demokracije, ali u Vukovaru se otišlo u krivom smjeru”.

Interkulturalni program Dunav trebao bi početi sa školskom godinom 2016/2017, a financijski okvir projekta predviđa i slični budući obrazovni program u Kninu.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

U sklopu projekta Falling in law with youth, Europski forum mladih kreirao je on-line bazu podataka s ciljem objedinjavanja europskih i nacionalnih legislativa vezanih uz mlade i rad s mladima na jednom mjestu. Kao što je baza podataka europskih legislativa alat za komparativno razumijevanje ishoda koji ulaze u obvezujuće europske dokumente, tako je Europski forum mladih pripremio i izvještaj o nacionalnim zakonodavstvima s obzirom na mlade, organizacije mladih i rad mladih. Izvještaj naglašava da različite države imaju različite razloge regulacije predmetnog područja i da postoji određeni rizik u davanju generalnih preporuka. 

Ipak, određeni problemi mogu biti adresirani na općenitoj razini. Međudržavna usporedba koristan je instrument za spoznaju da mnoge države održavaju srednjestrujaški pristup u politikama za mlade, no rijetko eksplicitno. Principi koji uokviruju legislativu mogu se kretati od socijalizacije mladih i institucionalnog osnaživanja (pristup uključivanja mladih u postojeće strukture – “fitting young people in”), do omogućavanja prilika za osobno i kolektivno sudjelovanje. Za sada, legislativa usmjerena mladima usredotočena je na ulogu i obaveze državnih autoriteta i zanemaruje, naprimjer, rastuću uključenost privatnih i komercijalnih aktera, uključujući medije, u aktivnosti koje se tiču mladih (poduzetništvo mladih, komercijalni organizatori volontiranja u inozemstvu ili kampova mladih). Isto tako, primjeri kategorija koje su rijetko uključene u legislative su politička participacija mladih te mjere potpore mladim imigrantima i tražiteljima azila.

Istovremeno, izašao je novi, sedmi bilten Studija o mladima za mlade čija je tema Obrazovanje kao promjena. Broj donosi analitičke i dokumentarističke članke raspoređene u tri cjeline. Prva sadrži tekstove o eksperimentalnoj provedbi Građanskog odgoja i obrazovanja u odabranim osnovnim i srednjim školama, obrazovanju nastavnika u području političke pismenosti te prikaz građanskog obrazovanja u Švedskoj iz pera aktivistkinje Cattis Laska. Središnji dio posvećen je važnosti građanskog i mirovnog obrazovanja u poslijeratnim zajednicama u Hrvatskoj, a treći dio biltena sadrži prikaze novih izazova i inicijativa u obrazovanju.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, obrazovni se sustav našao pred izazovom s obzirom na obrazovanje djece migranata. Domagoj Morić i Eli Pijaca Plavšić donose pregled najvažnijih zakona, akata i strategija iz područja obrazovanja djece migranata, rezultate analize temeljene na dubinskim intervjuima provedenim s organizacijama i institucijama koje se bave područjem obrazovanja djece migranata, te primjere dobre prakse u obrazovanju djece migranata u hrvatskim školama. Cjelina, kao i bilten, završava prikazom inicijative Nove škole, prve integrirane i interkulturalne škole u Hrvatskoj, iz pera Ivane Milas.

“Divlja su i magična, kao da dolaze s nekog drugog planeta, reći će o djeci Nan Goldin, američka fotografkinja koja je u svojim poznatim slide-projekcijama iznosila vlastitu i tuđu intimu uobličenu u drame što su se nerijetko zbivale između četiri kućna zida, od kupaonice do kuhinje. Autorica poznata po snapshot skicama boemštine 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, tijekom tri desetljeća fotografirala je djecu svojih prijatelja i znanaca: ona su tema njezine ‘dječje balade iz ciklusa Fire Leap.