KP: Industrijsko nasljeđe Grada Splita, za razliku od, recimo, Rijeke i Zagreba, nema drugih adekvatnih prostora za nešto što bi bilo dom nezavisne kulture i kulture mladih. U kakvom je stanju Dom mladih danas?

Istina, Dom mladih je jedini prostor u gradu Splitu koji svojim kapacitetima može na jednom mjestu ponuditi prostor za kreativno izražavanje i djelovanje izvaninstitucionalne kulture i kulture mladih te civilnog društva. Dom mladih jedini je u gradu Splitu od samih početaka brendiran kao prostor za alternativu i kreativno izražavanje mladih koji odstupaju od mainstreama i koji u Domu pronalaze siguran prostor gdje su prihvaćeni i u kojem mogu stvarati. Za Split je to jako važno jer je Split grad koji osuđuje i ne njeguje različitosti, koji teško prašta otklon od norme.

S obzirom da civilno društvo, pogotovo alternativna kritička scena mladih u Splitu, oduvijek muku muči s prostorom, mladi su 1990-ih godina najprije skvotirali prostor Doma mladih, a kasnije, 2000-ih godina nakon prosvjeda, dobili na korištenje prostor kojim upravlja od tada do danas Koalicija udruga mladih i to je danas prostor kluba Kocka i Galerije Praktika. Nakon ulaska KUM-a u Dom mladih u različitim vremenskim etapama u zgradu ulaze i druge udruge i kolektivi od kojih neki danas koriste prostor te ustanova u kulturi Multimedijalni kulturni centar koja upravlja zgradom Doma mladih i danas.

Zgrada Doma mladih nikad nije završena do kraja u arhitektonskom smislu i prostore su korisnici samostalno ili posredstvom MKC-a i Grada Splita sređivali sukladno svojim programima i potrebama. Nikada nije grad izdvojio neka znatna financijska sredstva za uređenje Doma mladih već možemo reći da su se selektivno stvari sređivale, pa je tako Dom dobio galerijski prostor i prostor za projekcije Beton kino. Koji su točno razlozi zašto niti jedna gradska vlast nije odlučila prostor Doma zaista urediti da udruge i umjetnici mogu Dom adekvatno koristiti, ne znamo, ali neka objašnjenja pronalazimo u izostanku kvalitetne kulturne strategije koja definira odnos lokalne vlasti prema nezavisnoj kulturi i sceni mladih i što s druge strane ne nalazimo na otvorenost lokalne vlasti za demokratičnije oblike suradnje i međusektorsku suradnju po pitanju pozicioniranja Doma mladih kao prostora kojim bi (su)upravljale udruge i ustanova u kulturi. Kao da naše institucije nisu spremne za demokratičnije oblike suradnje i dijeljenje odgovornosti i moći.

KP: Platforma Doma mladih osnovana je krajem 2012. kao zagovaračka inicijativa koja okuplja udruge civilnog društva koje se bavi suvremenom kulturom, umjetnošću i kulturom mladih. Počeli ste kao inicijativa šest udruga, koliko vas ima danas? Koriste li samo članice Dom mladih? Kakvi su i koliki programski potencijali organizacija u Platformi?

Platforma Doma mladih danas broji 11 punopravnih članica i jednu udrugu koja ima status kandidatskog članstva. Platforma svoje djelovanje temelji na participativnom modelu ravnopravnog sudjelovanja i odlučivanja te sve punopravne članice imaju jednako pravo predlagati i sudjelovati u donošenju strateških i ključnih odluka koje usmjeravaju rad i pozicioniranje platforme u javnim formatima. Iako Platforma ima tendenciju rasta, povećavanje članstva nikad nije bio prioritet sam po sebi već pokušavamo u platformu uključiti one udruge koje dijele viziju razvoja Doma mladih kao društveno-kuturnog centra, koje djeluju po sličnim principima kao i Platforma te koje provode kvalitetne kreativne i kulturne programe, propituju aktualne društvene procese i promišljaju kritičke prakse i demokratičnije modele društvenog djelovanja.

Prostore Doma mladih, osim udruga članica Platforme, koriste i druge umjetničke organizacije, institucije, kolektivi i pojedinci čiji su programi u skladu sa Strategijom Multimedijalnog kulturnog centra i koji s upraviteljem Doma mladih dogovaraju uvjete za korištenje. Situacija s korištenjem prostora je prilično kompleksna jer je veliki dio prostora još uvijek neadekvatan, a sada već nema dovoljno prostora za sve zainteresirane jer neki od korisnika imaju status stalnog korištenja kojega ne dijele s drugim korisnicima. Platforma u suradnji s upravom Multimedijalnog kulturnog centra (ustanovom u kulturi koja odlukom Grada Splita upravlja Domom mladih) radi na uspostavljanju kriterija za odgovorno korištenje i upravljanje prostorom Doma mladih što je prilično zahtjevan proces ako uzmemo u obzir da nisu zadovoljeni određeni preduvjeti u smislu ulaganja u prostornu infrastrukturu i održavanje prostora.

Također, prostori koji se trenutno koriste nisu svi adekvatni i primjereni njegovoj namjeni već se prostor prilagođava postojećim korisnicima i njihovim potrebama, što nužno nije loše, ali zbog takve situacije i izostanka financijskih sredstava i ulaganja u infrastrukturu prostor propada i ne može privući novu publiku i kvalitetne programe. Postojeći korisnici također rade u uvjetima koji nisu adekvatni jer npr. prostor gdje se održavaju plesni programi nije primjeren toj namjeni i potrebno je uložiti određena financijska sredstva kako bi se prostor uredio, ali kako grad Split ne ulaže sredstva u Dom mladih korisnici se snalaze u postojećem stanju kako znaju što je dugoročno neodrživo, jer s jedne strane propada prostorna infrastruktura, a s druge strane ne može se privući nova publika niti kvalitetni programi. Svjesni smo da je u Dom mladih potrebno uložiti znantna financijska sredstva, ali jednako tako znamo da je to isključivo stvar političke volje i treba imati viziju prostora u kojem bi se lokalnoj zajednici omogućio prostor za razvoj i prezentaciju suvremenih kulturnih i umjetničkih praksi, te koji bi Split pozicionirao ne samo na nacionalnoj već i na međunarodnoj sceni.

Među članicama platforme ima različitih tipova organizacija, onih koje provode kontinuirano svoje programe dulje od 10 godina, onih koje djeluju nešto kraće, onih s manjim i većim budžetima. Neke organizacije imaju veći kapacitet za programsko, neke za zagovaračko djelovanje i zbog takve različitosti u kapacitetima i iskustvima ponekad nije jednostavno koordinirati i usmjeravati tako različite tipove organizacija. Posebno se to odnosi na one organizacije koje se bave kulturnim i umjetničkim programima, a vrlo malo zagovaračkim djelovanjem jer imaju drugačije modele rada koji su usmjereni na rezultate koji su vidljivi i “opipljivi” dok je zagovaranje dugoročan i često iscrpljujuć proces čiji se rezultati ponekad vide tek za nekoliko godina.

Članice Platforme djeluju na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj sceni kroz samostalne programe i partnerstva, pokrenule su neke ključne umjetničke i kulturne programe koji su dugoročni i međunarodno priznati te zagovarale niz ključnih promjena u lokalnoj i nacionalnoj kulturnoj politici i politikama za mlade. Niz okolnosti koje su pogodile Nacionalnu zaklada za razvoj civilnog društva i Zakladu Kultura nova te neka ministarstva utjecale su i na stabilnost članica platforme koje će poteze sad bivše vlade osjetiti u narednoj godini kada će se dijelu smanjiti financijski i ljudski kapaciteti, a što će sigurno utjecati i na programske aktivnosti.

KP: Krajem 2014. Platforma Doma mladih oglasila se s priopćenjem Gradskom poglavarstvu kojim je kroz inicijativu “2% za nezavisnu kulturu” tražila da se 2% sredstava namijenjenih institucijama prenamjeni nezavisnoj kulturi. U kojem je postotku splitska nezavisna kultura danas financirana iz lokalnog budžeta? Je li to održivo za razvoj scene?

Ukratko, možemo reći da splitska izvaninstitucionalna kultura jedva preživljava i dugoročno je ovakvo stanje neodrživo. Nažalost, nema nekih naznaka da bi se neka značajnija sredstva u naredom periodu trebala izdvojiti za izvanproračunske korisnike. Kada je riječ o financiranju kulture rasprava se uvijek u Splitu vodi na pogrešnim relacijama, napadaju se kazališta, muzeji i galerije s argumentom da grad za njih izdvaja znatna sredstva. Istina je da se neke ustanove u kulturi moraju reorganizirati i da njihova učinkovitost i programi trebaju biti kvalitetniji, kao što treba i potrošnja sredstava biti odgovornija, ali realno grad Split izdvaja u konačnici jako malo sredstava za kulturu i to treba mijenjati. Glavnina sredstava kulturnh ustanova izdvaja se za plaće i tekuće troškove dok za program ostaje jako malo sredstava. Za programe i projekte udruga koje djeluju u području kulture i umjetnosti iz gradskog proračuna Grada Splita u 2014. i 2015. godini dodijeljeno je oko 2 500 000 HRK (ili manje od 4,85% ukupnih sredstava dodijeljenih organizacijama civilnog društva), s tim da je čak milijun kuna dodijeljeno jednoj udruzi što znači da su se sve ostale udruge i pojedinci koji djeluju u Gradu Splitu u području kulture i umjetnosti morali zadovoljiti iznosom od cca 1 500 000 HRK.

Osim financiranja problem je i što nema zajedničkih projekata između ustanova u kulturi i organizacija civilnog društva koje djeluju u području nezavisne kulture i umjetnosti jer vlada određeno nepovjerenje, i jedna i druga strana vode se predrasudama i osuđuju jedni druge. Na tom polju treba još puno raditi, demokratizirati institucije, srušiti predrasude o ustanovama koje se percipira kao proizvođače dosadnih kulturnih programa, zatim srušiti predrasude o civilnom društvu i udrugama koje se s druge strane percipira kao neradnike i kao nestručan kadar. S obzirom na oskudnu publiku i financijska sredstva potrebno je zaista graditi povjerenje, poticati međusektorsku suradnju i zajednički stvarati publiku i dijeliti prostorne resurse.

KP: Grad Split i Platforma Doma mladih zajednički su podnijeli prijavu za financiranje gradskog društveno-kulturnog centra na natječaj Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Kako uopće izgleda suradnja s lokalnom upravom u protekle dvije godne i postoje li tu neki pozitivni pomaci?

Zajednička prijava Grada Splita i Platforme Doma mladih s konceptom korištenja Doma mladih kao društveno-kulturnog centra na pilot-program “Prostori (su)djelovanja” Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, supotpisana je od strane Gradonačelnika, i koordinatorice Platforme te je ocijenjena uspješnom i svrstana u kategoriju A – projekti “visoke razine spremnosti dionika za zajednički rad na gradskom društveno-kulturnom centru”. Grad Split je bio nositelj projekta, a Platforma Doma mladih imala je ulogu partnerske organizacije. Zajedničkom prijavom možemo reći da je Grad Split pristao sudjelovati u procesu savjetovanja s građanima i i civilnom scenom oko razvoja modela (su)upravljanja Domom mladih i oko razvoja društveno-kulturnog centra koji bi se trebao realizirati kroz civilno-javno partnerstvo. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva osigurala je financijsku pomoć za izradu dokumentacije potrebne da se čitav projekt obnove i konačnog uređenja finalizira i bude spreman za prijavu na fondove koji osiguravaju sredstva za infrastrukturne radove. U tom periodu suradnja i komunikacija s gradom Splitom bila je korektna.

Nakon što je grad Split objavio poziv za izradu studije izvedivosti Doma mladih Platforma Doma mladih reagirala je prema stručnim službama Grada Splita i Uredu gradonačelnika jer objavljena javna nabava nije bila u skladu s uvjetima iz Sporazuma između Grada, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Platforme Doma mladih. Grad Split je tada obustavio Poziv, ali je vrlo brzo objavljen novi nešto drugačijeg sadržaja, tj. poziv za dostavu ponuda za uslugu izrade projekta tona, videa i multimedijalnih sustava, scenske rasvjete i akustične obrade prostora Doma mladih, što je projekt scenske tehnike koji objedinjuje Projekt scenske mehanizacije, Projekt tonskih, video i multimedijalnih sustava te Projekt akustičke obrade koji su neophodni za kompletiranje projektne dokumentacije koja vodi dugo iščekivanoj rekonstrukciji, opremi i konačnom privođenju Doma mladih svrsi. Oba navedena poziva nisu bili u skladu s odredbama Sporazuma između NZRCD, Grada i Platforme na što je Platforma upozorila Grad, NZRCD i javnost.

Nakon toga Grad Split Platformu više nije informirao o fazama provedbe projekta niti smo imali priliku vidjeti finalni izvještaj kojim Grad Split pravda utrošena financijska sredstva dodjeljena spomenutim Sporazumom. U strateškom dokumentu Multimedijalnog kulturnog centra koji upravlja Domom mladih navodi se da Dom mladih vide kao socio-kulturni centar, a isto se navodi i u Strategiji kulturnog razvitka Grada Splita 2015- 2025, ali službenih razgovora između Grada i Platforme o tom pitanju nije bilo zadnjih godinu dana. Grad Split javno ne komunicira sa zainteresiranom javnošću što konkretno smjera s Domom mladih niti koja je točno vizija grada oko prostora Doma. Isto tako, nisu nam nikada službeno niti javno rekli da im je vizija društveno-kulturnog centra neprihvatljiva ili da imaju neku drugu pa ćemo ih u narednih mjesec dana jasnije potaknuti da se pozicioniraju po tom pitanju kako bi znali konačno na čemu smo.

KP: Kao što si istaknula, u strategiji Multimedijalnog kulturnog centra, upravitelja zgrade Doma mladih, navedeno je kako razvoj Doma mladih vidi u smjeru društveno-kulturnog centra. Što za vas znači društveno-kulturni centar, kakav sadržaj podrazumijeva, a kakav model upravljanja?

Platforma Doma mladih društveno-kulturni centar vidi kao prostor u kojem će se razvijati i prezentirati suvremene umjetničke, kulturne i kritičke društvene prakse i aktivnosti i koji će svoje djelovanje i upravljanje temeljiti na participativnosti i (su)odgovornosti te inkluzivnosti. Platforma Doma mladih je u nešto specifičnijoj situaciji u odnosu na druge platforme koje zagovaraju društveno-kulturne centre u svojim gradovima jer prostorom Doma mladih upravlja, odlukom gradskog vijeća Grada Splita, ustanova u kulturi koja trenutno donosi sve odluke koje se tiču upravljanja i korištenja prostora Doma mladih. Platforma zagovara promjenu modela upravljanja prostorom jer smatramo da je došlo vrijeme za demokratičnije modele upravljanja i snažnije uključivanje građana i građanki koji bi trebali ravnopravno sudjelovati u procesima donošenja odluka i dijeliti odgovornost za upravljanje. Lokalna vlast Grada Splita nije sklona takvim participativnim modelima uključivanja građana, ali se trebaju otvoriti građanima te zajedno učiti i graditi kroz takve dvosmjerne procese koji uključuju transparentnost i dijalog bez skrivenih motiva.

Mislim da je dužnost svake lokalne vlasti omogućiti zainteresiranim građanima aktivno uključivanje u procese donošenja odluka i (su)planiranje jer građani ne smiju biti pasivni promatrači koji samo konzumiraju posljedice odluka lokalnih političara. Sadržaj društveno – kulturnog centra, kako ga zamišljamo, uključuje interdisciplinarne programe iz područja: suvremene kulture i umjetnosti, kulture mladih, ali i šireg područja civilnog društva, odnosno pitanja specifična za lokalnu zajednicu Splita koja se tiču dobrog upravljanja, zajedničkih dobara, borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti te zaštite ljudskih prava. Domom mladih (su)upravljali bi s ustanovom u kulturi i gradom Splitom kroz model civilno-javnog partnerstva u okviru kojeg dijelimo odgovornost za prostor, planiramo zajedničke programe i ciljeve razvoja centra, te niti jedna strana ne posjeduje moć nad drugom kada je riječ o planiranju i odlučivanju.

KP: Dom mladih je dio Kulturne strategije Grada Splita, Strategije MKC-a, Strategije razvoja Grada Splita, no to se uglavnom odnosi na infrastrukturne projekte, a vrlo malo na programske aktivnosti. Kakve su mogućnosti financiranja DKC-a?

Sređivanje infrastrukture sigurno je jedan od prioriteta kada je riječ o Domu mladih i naše zagovaračke aktivnosti svakako trebaju biti snažnije usmjerene prema lokalnoj vlasti da se konačno grad odluči na nešto veću financijsku podršku koja je Domu svakako potrebna jer prostor propada, a manji zahvati uglavnom se poduzimaju kada je šteta prostoru već učinjena, bilo zbog vremenskih neprilika bilo zbog drugih vanjskih utjecaja. Kada je riječ o financiranju programskih aktivnosti koje bi se realizirale u okviru društveno-kulturnog centra, imamo priliku aplicirati na natječaje iz Europskog socijalnog fonda kojima je posredničko tijelo razine 1 Ministarstvo kulture i Ured za udruge Vlade RH. U okviru tih projekata možemo zaista financirati one aktivnosti kojima ciljamo zadovoljiti kulturne i kreativne potrebe lokalne zajednice te pokrenuti programe kojima je cilj uključiti širu društvenu zajednicu i sve one koji imaju potrebu za aktivnim sudjelovanjem u razvoju lokalne zajednice i civilne scene. Split mijenja svoju strukturu stanovništva uslijed niza suvremenih društvenih procesa i kretanja ljudi i mora imati jedan ovakav centar koji bi djelovao po principima inkluzivnosti i u kojem se kritički promišljaju suvremene društvene prakse i procesi.

Što se tiče instrumenta Integriranog teritorijalnog ulaganja (ITU), možemo se uklopiti u Prioritet 3.3., Mjeru 2. koja se tiče revitalizacije nekorištenih objekata, odnosno onih koji nisu dovršeni i koji u trenutnom stanju nisu adekvatni za korištenje, ali tu nam slijedi još dosta zagovaračkog rada jer nije točno jasna terminologija brownfielda, odnosno ulaze li u tu mjeru i oni prostori koji se koriste, kao što je slučaj s Domom mladih, ali koji nisu dovršeni. Također, ovaj dio odnosi se samo na uređenje i dovršenje arhitektonske infrastrukture dok opremanje prostora nije prioritet u trenutnim nacrtima. Nadamo se također da će Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva nastaviti financijski podržavati otvorene platforme kroz Tematski fond “Demokratizacija i razvoj civilnog društva 2.0” jer je taj vid potpore Platformi u velikoj mjeri pomogao da se stabilizira, umreži i pozicionira, napravi neke ključne zagovaračke aktivnosti te definira svoje strateške ciljeve za naredni period djelovanja, kao i kontinuirana financijska podrška Zaklade kulture nove.

KP: Nedavno je predstavljen novi splitski Generalni urbanistički plan. Koje tendencije prepoznajete u njemu i kako se to odražava na razvoj infrastrukture za nezavisnu kulturnu scenu te društvena kretanja općenito?

Nacrt Generalnog urbanističkog plana izazvao je sigurno u novijoj povijesti Splita jedan od najsnažnih otpora građana i građanki, pojedinaca i organiziranih kolektiva i udruga. U roku predviđenom za javnu raspravu, tijekom procesa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, Grad Split je zaprimio oko 1099 prijedloga i primjedbi što je impozatna brojka koja svjedoči o velikom interesu stručne i šire javnosti.

Ovim GUP-om u velikoj se mjeri smanjuje broj zelenih površina, a zajednička dobra transferiraju se u privatne svrhe i okupirana su interesima privatnog kapitala, a što je za Split, koji je zadnjih godina zbog nekontroliranog vala turizma izložen priličnoj uzurpaciji prostora, ključno pitanje o kojem ovisi budućnost grada i kvaliteta života za njegove građane i građanke. Iako je moć kapitala prilično jasna u ovakvim procesima, uviđamo i da se građani sve više odlučuju na organizirano javno djelovanje i izražavaju nezadovoljstvo spram odluka koje donose lokalne vlasti. U tim se procesima u Splitu često izgubi fokus pa svi moraju, od lokalne vlasti do stručne javnosti, udruga i pojedinaca, još uvijek učiti suočavati se argumentima kroz dijalog te rasprave ne shvaćati previše osobno.

Ovaj GUP realno ne promišlja Split u razvojnom smislu kao grad po mjeri čovjeka u kojem se javne površine uređuju za širu društvenu javnu namjenu i tretiraju kao zajednička dobra već se kvartovi nastoje zatrpati komercijalnim sadržajem i stambenim zgradama što će zasigurno utjecati na promjenu identiteta modernističkih kvartova kao što su Split 3 i Trstenik, ali i cijelog grada posljedično. Ovakvim intervencijama gradske vlasti pokazuju da nemaju namjeru štititi simbole arhitekture 20. stoljeća, da kvalitetne strategije razvoja u nijednom polju nema, da se urbanizam ne promišlja, a nezavisnoj kulturnoj sceni, mladima i građanima šalju jasnu poruku čiji interesi su prioriteti, odnosno svatko od nas ovakvim politikama gubi prostor za javno djelovanje i kvalitetan život.

Program Platformata čini više od 40 različitih kulturnih događanja – koncerti, kazališne i cirkuske predstave, filmske večeri, radionice, predavanja, javne tribine, akcije u prostoru i druge aktivnosti. Tijekom deset splitskih dana možete posjetiti, primjerice, otvaranje izložbe Vladimira Freliha (galerija MKC), promociju časopisa The Split Mind, javnu tribinu pod nazivom Urbani ples – razvoj, značaj i budućnost (Beton kino), filmske večeri Queer Momenata, partyje i koncerte u organizaciji KLFM-a, predavanje o bioetici, livestream radiodrame Hoerspiel – mala igra za slušanje, predstavu Ilijada / Smrt Hektorova (Amfiteatar), radionicu fanzina ili javnu tribinu o financiranju nezavisne kulture u Splitu.

Platforma Doma mladih zagovaračka je platforma na lokalnoj razini – neprofitna, nestranačka i participativna inicijativa za nezavisnu kulturnu scenu i scenu mladih/za mlade koju čini 14 udruga, institucija i ustanova u kulturi: Eksperimentalna izvedbena kompanija ROOM 100, Info zona, Festival mediteranskog filma Split, IKS festival, Kolektiv za razvoj, istraživanje i propitivanje queer kulture – queerANarchive, Kulturna alternativa mladih HRAM, Kulturno umjetnička udruga ROMB, Kulturno umjetnička udruga Uzgon – Split, Mavena – 36 njezinih čuda, Multimedijalni kulturni centar Split, Noćna leptirica, Platforma 9.81 – institut za istraživanja u arhitekturi, Style Force – udruga za kulturu i novoscenski pokret, Udruga mladih „Aktivist“. Rad Platforme Doma mladih realizira se uz potporu Zaklade Kultura nova.

Ovdje pronađite detaljni program Platformata.

Izvor: Platforma Doma mladih