Grupu su, kako je Jutarnjem listu objasnila jedna od privedenih, zagrebačka kustosica Ana Kovačić iz WHW-a, policajci u civilu dočekali u hotelu te priveli u neoznačenim autima, bez objašnjenja razloga za ovakav postupak. U PU Novi Beograd zadržane_i su na ispitivanju više sati. Na koncu su primorane_i da potpišu dokument, odnosno rješenje na srpskom jeziku i ćirilici, u kojem je, kako prenosi NKSS, navedeno da se donosi “uz mišljenje državnog organa nadležnog za zaštitu bezbednosti Republike Srbije, kojim je utvrđeno da boravak imenovane/imenovanog, državljanke/državljanina (…) predstavlja neprihvatljiv bezbednosni rizik u Republici Srbiji.” Tim je rješenjem privedenima naloženo da u roku od 24 sata napuste državu, u koju im je zabranjen ulazak idućih godinu dana.

U svom priopćenju, NKSS poziva javnost “da ovaj događaj shvati kao znak da više ne sme biti tolerantna prema ovakvom delovanju vlastodržaca i da u ovom činu vidi dokaz njihove panike pod pritiskom opšte društvene pobune. Kukavički, protivzakoniti i podli tretman kolega iz civilnog sektora iz zemalja u našem susedstvu opasan je pokušaj jačanja narativa o stranim agentima, plaćenicima i tajnim službama čija je namera zastrašivanje građana i građanki Srbije”, poručuju.

“Kao zajednica slobodnih i solidarnih radnika i radnica u kulturi, medijima i oblasti ljudskih prava, šaljemo poruku svim svojim kolegama i koleginicama širom sveta, a posebno komšijama, da ćemo dati sve od sebe da se ovo više nikada ne ponovi. Odbijamo da prihvatimo da najplemenitije vrednosti – saradnja, poštovanje, solidarnost i uvažavanje – koje promovišemo zajedno s ogromnim brojem kolega iz regiona, bivaju diskriminisane, kažnjavane, sankcionisane, a naši gosti, saradnici i prijatelji privođeni, maltretirani i izbacivani iz naše zemlje bez ikakvog razloga i objašnjenja. Dosta je bilo žrtava i trauma od ratnohuškačke nacionalističke politike ovih istih vlasti koje su nas tokom čitavih devedesetih kao i ovih poslednjih trinaest godina sramotile pred regionom i svetom”, stoji u priopćenju koje zaključuju tražeći od države Srbije da se ispriča svim privedenim kolegicama_a i njihovim zemljama, te da poništi “sramna rešenja” Ministarstva unutrašnjih poslova RS.

Na protupravne prakse te zastrašivanje stranaca u Srbiji upozorila je koji dan ranije i Inicijativa mladih za ljudska prava. U apelu upućenom 17. siječnja, reagirali su na “javnu klevetničku akciju” u emisiji televizije Informer u kojoj je gostovao ratni zločinac Vojislav Šešelj, gdje su pokazane preslike osobnih dokumenata niza hrvatskih državljana_ki uz tvrdnju da “obučavaju kolovođe protesta”. Među osobama koje su bile meta ovog huškanja nalazili su se aktivistkinja Inicijative, novinari hrvatskih medija i drugi.

“Iako se radi o kleveti i iznošenju sasvim netočnih informacija o obučavanju prosvjednika, ovo je zapravo najmanje važan dio ovog incidenta. Važniji aspekt je što je ovime Republika Srbija pokazala da njezine institucije (više) ne djeluju na način vođen i ograničen zakonom, odnosno, da je zakonitost institucija dovedena u pitanje i da je vladavina prava u Republici Srbiji ozbiljno ugrožena”, tvrde.

“Naime, s obzirom da se među osobama čiji su osobni dokumenti prikazani u programu ove televizije nalaze oni koji su različitim poslovima putovali u Srbiju i odsjedali u različitim smještajima, postavlja se pitanje kako su preslike osobnih dokumenata dospjele do osuđenog ratnog zločinca i Informera, jesu li tamo dospjele institucionalnim kanalima te jesu li proslijeđeni s graničnih prijelaza u Republiku Srbiju”, stoji u priopćenju Inicijative, koja je srpskim, hrvatskim i institucijama Europske unije uputila niz zahtjeva usmjerenih obustavi, sankcioniranju i osudi ovakve prakse.

U međuvremenu je ovakvo protuzakonito objavljivanje osobnih dokumenata u srpskim medijima osudila i Europska komisija, poručivši da je takva praksa neprihvatljiva te da će EU pozorno pratiti razvoj situacije.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Horizonti promjene koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Rezultati izvješća bit će anonimizirani, osim ako ne želite da budu javno dostupni, u kojem slučaju možete odabrati neanonimno sudjelovanje. Rezultati studije bit će objavljeni u sourcebooku pod naslovom Kako surađivati, zajedno kreirati i razmjenjivati programe?.

“Studija ima dva cilja. Željeli bismo saznati što ste naučili tijekom realizacije ovih projekata, kako bi nam to znanje pomoglo da osiguramo što veću uspješnost budućih suradnji u civilnom sektoru. Također bismo željeli iskoristiti ovo znanje za zagovaranje stabilnije i kontinuirane financijske potpore za programe suradnje i razmjene u Jugoistočnoj Europi – od Europske unije, nacionalnih država te međunarodnih i lokalnih zaklada. Što iskrenije i preciznije odgovorite, to će vaša pomoć biti veća”, poručuju iz Kooperative.

Za sudjelovanje u upitniku koristite poveznicu na obrazac.

Ova je studija dio projekta Regionalni laboratorij: novi kulturni prostori i mreže kao pokretači inovativnog i održivog razvoja regionalne suradnje odozdo prema gore, sufinanciranog od strane Europske unije. Projekt provodi konzorcij koji čini nekoliko partnera iz šest zemalja Jugoistočne Europe predvođen Kooperativom – Regionalna platforma za kulturu, te projektnim partnerima Anibar iz Kosova, Društvo Asociacija iz Slovenije, Asocijacija NKSS iz Srbije, Jadro Asocijacija / Jadro Association iz Sjeverne Makedonije, Operacija grad iz Hrvatske, te OKC Abrašević iz BiH

Prijaviti se mogu nevladine organizacije iz područja nezavisne kulture, umjetnosti ili kreativnih industrija koje imaju službeno sjedište u jednoj od sljedećih zemalja: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Sloveniji. Mentorski programi počet će u travnju i završiti najkasnije u listopadu 2023 godine.

Mentorski program dio je projekta Reg Lab, sufinanciranog od strane Europske unije. Projekt se nadovezuje na postojeća iskustva i suradnje te dalje razvija regionalnu i europsku razmjenu, stvarajući dinamičnu shemu umjetničke razmjene između kulturnih centara, stvarajući znanje temeljeno na dokazima o novim participativnim modelima djelovanja, izgrađujući kapacitete i vještine umjetnica_ka te kulturnih radnika i radnica za regionalno i međunarodno djelovanje, kao i podizanje vidljivosti regionalne suradnje na lokalnoj i europskoj razini. Projekt provodi konzorcij sastavljen od partnerskih organizacija iz šest zemalja Jugoistočne Europe: Anibar s Kosova, Društvo Asociacija iz Slovenije, NKSS iz Srbije, Udruga Jadro iz Sjeverne Makedonije, Operacija grad iz Hrvatske i OKC Abrašević iz BiH.

Sve informacije o načinu prijave, kriterijima i mentorima možete pronaći ovdje.

Poziv je otvoren do 1. ožujka.

Premda sva istraživanja ukazuju na ekstremnu ugroženost kulture tijekom pandemije koronavirusa, institucije diljem regije najčešće ne samo da ne pokazuju osobitu sklonost da olakšaju položaj sektora nego se gdjegod čini da se aktivno trude otežati ga. Takvom bi se primjerice mogla opisati situacija u Srbiji, gdje je kulturni sektor talac štetnog odlaganja i problematičnog tempiranja objave natječaja za javno sufinanciranje programa u kulturi.

Tim su povodom ovih dana zajedničko priopćenje objavile Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije, Međunarodno udruženje likovnih kritičara – AICA, sekcija Srbije i STANICA Servis za savremeni ples, koje apeliraju na Ministarstvo kulture i informisanja, Sekretarijat za kulturu Grada Beograda i lokalne samouprave da “hitno raspišu javne konkurse za finansiranje i sufinansiranje programa i projekata organizacija civilnog društva (ali i drugih aktera u kulturi) budući da se već uveliko kasni sa pravovremenom realizacijom konkursne procedure”.

Kako podsjećaju u apelu, Asocijacija NKSS je još u travnju 2021. ukazala na ovaj problem, ističući tada da je praksa po kojoj se natječaji za financiranje programa u kulturi raspisuju početkom godine, a rezultati objavljuju tek početkom svibnja “praksa ekonomskog i programskog iscrpljivanja i eksploatacije čitave kulturne scene”.

U najnovijem javnom istupu NKSS, AICA i STANICA “oštro osuđuju izmene člana 11. u novom Zakonu o kulturi po kojem je nadležnim institucijama omogućeno da konkurse raspisuju umesto 30 najkasnije 60 dana od usvajanja budžeta za narednu godinu”. Pritom posebno ističu činjenicu da ovakve štetne intervencije dolaze u trenutku kada je “rad organizacija i dalje ugrožen efektima krize izazvane pandemijom virusa Covid 19” te zahtijevaju izmjene zakonske procedure i natječajnih mehanizama “u pravcu ubrzanja njihove realizacije, a ne prolongiranja, kako bi programi i projekti mogli da počnu sa realizacijom u prvom mesecu godine za koju se konkuriše”.

Ovime bi se, kako ističu, akterima u kulturi omogućilo “da svoj rad i programe planiraju i realizuju u prvoj polovini tekuće godine i da svoje programe saradnje, razmene i produkcije na vreme planiraju i dogovaraju sa saradnicima, partnerskim organizacijama i institucijama, što je neophodan preduslov dostojanstvenog funkcionisanja svima čiji svakodnevni rad zavisi od javnog finansiranja”. Apel zaključuju pozivom na borbu “za dostojanstvene uslove rada i odgovorne institucije koje rade u interesu onih za koje su nadležne”.

Da razni oblici dijaloga, javnog i drugog pritiska ne utječu da donosioce kulturnih politika odavno je jasno – kontinuirano ignoriranje apela nezavisnokulturnih aktera za poboljšanjem radnih uvjeta najbolji je primjer takvog jednostranog odnosa. U takvoj politički klaustrofobičnoj situaciji kao odgovor često preostaje tek manjkav prostor pozivanja na propise i proceduru, koji ne može ponuditi sistemsko rješenje problema koji nagrizaju kulturno polje.

No ponekad se i u suprotstavljanju pravnim putem otvara poluga pritiska, kao što potvrđuje nedavno razriješeni slučaj tužbe nekolicine organizacija iz područja umjetničkog plesa protiv Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije. Podsjetimo, tužbu su još prije tri godine podnijeli Stanica – Servis za suvremeni ples, Beogradska sekcija međunarodnog saveta za igru CID-UNESKO, Centar za umetnost pokreta PERPETUUM, ERGstatus i Udruženje profesionalnih baletskih igrača, koreografa i baletskih pedagoga Srbije, ukazujući na više proceduralnih propusta u provedbi Konkursa za finansiranje i sufinansiranje projekata iz oblasti savremenog stvaralaštva u Republici Srbiji, kao i na mogući sukob interesa troje članova komisije nadležne za dodjelu potpora. Početkom ove godine Upravni je sud u Beogradu tužbu odlučio uvažiti, poništivši time rješenje Ministarstva i naloživši mu da ponovno provede izbor, ovoga puta poštujući odredbe Zakona o opštem upravnom postupku koje propisuju obavezu obrazlaganja prihvaćanja odnosno odbijanja pojedinih projekata.

Da je ta mala pobjeda ipak polučila određeni, koliko god ograničeni uspjeh pokazalo se na primjeru ovogodišnjih rezultata Ministarstva koji su prezentirani i argumentirani razmjerno transparentno, pokazujući pomak u odnosu na prethodne godine. No dok je taj iskorak bio prisutan u slučaju Ministarstva, isto se ni izbliza ne bi moglo reći i za gradski natječaj, koji je ostao u domeni najgorih mogućih proceduralnih standarada njegovanih na svim razinama u beogradskoj gradskoj upravi.

Potaknuti tim nastavkom nasilja nad procedurom i manipuliranja javnim sredstvima, Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije, Srpski PEN centar, Udruženje književnih prevodilaca Srbije, Remont – nezavisna umetnička asocijacija, Centar za kulturnu dekontaminaciju, Stanica – Servis za savremeni ples, Institut za urbane politike i Teatar Mimart podnijeli su Upravnom sudu tužbu protiv Sekretarijata za kulturu Grada Beograda, temeljeći je na sličnim argumentima na kojima se zasnivala i uspješna tužba protiv Ministarstva.

U priopćenju koje je, nakon izvršene komparativne analize ovogodišnjih natječaja, tim povodom objavila asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije stoji da je “ovogodišnji konkurs Ministarstva kulture i informisanja za savremeno stvaralaštvo u svim oblastima proceduralno zadovoljio sve pravno regulisane kriterijume dajući objašnjenja komisija za svaki pojedinačni odbijeni i podržani projekat, objavljivanjem imena članova komisija, dok sami rezultati u velikoj meri pokazuju poznavanje scene i prepoznavanje kvaliteta projekata organizacija i ustanova koje već dugo deluju u polju kulture i savremenog stvaralaštva”.

No gradski se natječaj, kao što je već navedeno, ispostavio kao sasvim druga priča. Prema NKSS-ovom sudu, on “donosi još jednom katastrofalne rezultate i pokazuje visok stepen netransparentnosti rada komisija čija imena čak ni nakon zahteva NKSS nisu objavljena. Počevši od toga da nije objavljena lista odbijenih projekata, kao ni obrazloženja za podržane projekte, pa sve do velikog broja ‘sumnjivih’ programa organizacija osnovanih nakon raspisivanja konkursa ili pravnih lica koja u registru delovanja ili nemaju kulturu uopšte ili je navedena u generičkom opisu velikog broja oblasti u rasponu od ekologije do preduzetništva”.

Kao što smo već pisali povodom rezultata iz 2017. i 2018. godine, riječ je o standardnim problemima beogradskog natječaja za financiranje projekata u kulturi. Kao primjere ovogodišnjih spornih dobitnika NKSS je u svojoj javno prezentiranoj analizi izdvojio Folkorni ansambl Frula Beograd, koji je osnovan je 21. siječnja 2019. godine – na dan objavljivanja natječaja! – što Sekretarijat nije spriječilo da njegov projekt Sačuvajmo folklorno i narodno stvaralaštvo i tradiciju srpske kulture podrži s 200 000 dinara, kao i Mrežu za poslovni razvoj, koja je dobila ukupno 1 400 000 dinara za projekte iz područja klasične muzike, premda se sličnim projektima, prema NKSS-u, nikada nije bavila.

Groteskno potplaćene i prekarne radnice i radnike u kulturi u Srbiji sigurno je obradovao i novi uspjeh stalne zvijezde natječaja za financiranje kulture na svim razinama, baletne umjetnice Aje Jung koja je i ove godine postigla spektakularan, iz izvanjske perspektive teško shvatljiv uspjeh. U dijelu tužbe protiv Sekretarijata koji se odnosi na područje umjetničkog plesa tako se ističe “da je ukupan iznos novčanih sredstava dodeljen na predmetnom konkursu 19.740.000 dinara, od čega je iznos od 8.000.000 dinara dodeljen udruženju ‘Savet za igru Srbije’ čiji je zastupnik Aja Jung, dok je iznos od 2.000.000 dinara dodeljen Nacionalnoj fondaciji za umetničku igru, čiji je upravitelj opet Aja Jung, dakle više od ½ ukupnih novčanih sredstava dodeljen je pravnim subjektima čiji je zastupnik/upravitelj jedno te isto lice!?”.

Sve ove nepravilnosti dešavaju se, očekivano, u kontekstu čak i za postjugoslavenske standarde izuzetno niskih relativnih izdvajanja za kulturu na državnoj i gradskoj razini. Prema NKSS-ovoj analizi, Beograd je na samom regionalnom dnu po udjelu kulture u ukupnom gradskom proračunu (4,12%), dok je po izdvajanju za kulturu po glavi stanovnika od njega gora samo Podgorica. Imajući podatke poput ovih na umu ni ne čudi da sredstva za kulturu ostaju rezervirana za nekolicinu umreženih aktera te da se iz njih sustavno isključuju etablirane nezavisnokulturne organizacije. Jedan od takvih primjera je Stanica koja je, prema NKSS-u, prijavila čak deset projekata u području plesa a da nijedan nije podržan. Rječit je i podatak da udio sredstava dodijeljenih članicama NKSS-a kao najveće mreže organizacija nezavisne kulture u Srbiji u ukupnom iznosu sredstava odobrenih na gradskom natječaju iznosi svega – 1%! Samo 8% projekata koje su članice NKSS-a prijavile je dobilo potporu na gradskom natječaju, što u bizarnom raskoraku s natječajem Ministarstva na kojem je prošlo čak 45% NKSS-ovih projekata.

Sve navedeno, ukratko, upućuje na to da bi se i na gradskoj razini mogla dogoditi presuda Upravnog suda kakva je makar proceduralno usmjerila provedbu natječaja Ministarstva. To, dakako, ni izbliza neće riješiti sistemske probleme financiranja kulture u Beogradu i Srbiji, ali se svakako može pokazati kao zagovarački oslonac u povoljnijoj političkoj situaciji. Može se činiti kao mali korak, ali uzevši u obzir iscrpljenost nezavisne kulture u regiji, takvi se trenutno jedino i čine mogućima.

U Beogradu se od 21. do 27. listopada održava deveti po redu Kondenz festival savremenog plesa i performansa, koji će predstaviti izbor najnovijih radova autora iz Srbije i inozemstva, “suočavajući se sa brojnim izazovima koji postaju konstitutivni deo samog festivala”, kao što navode organizatori, Stanica -Servis za savremeni ples. Naime, od svog početka, festival je u svakom izdanju apsorbirao ne-uvjete produkcije svog, ka eksperimentu i kritici usmjerenog programskog i produkcijskog opredijeljenja, nudeći publici nove formate festivalske produkcije, umjetničkog izražavanja i neposrednog djelovanja u polju kulture i društva. Tako Kondenz reagira i na sve prisutniji trend zanemarivanja generacija domaćih koreografa i plesača koji posljednjih desetljeća ulažu trud u razvoj domaće plesne scene i predstavljanje kulture Srbije širom svijeta. 

Festival će se održati na četiri lokacije, u Kulturnom centru Magacin u Kraljevića Marka, BITEF teatru, Kulturnom centru Rex i klubu Petak, a ove ga godine osmišljavaju plesači, koreografi, autori i kulturni radnici sa suvremene plesne scene: Ana Dubljević, Dalija Aćin Thelander, Dragana Bulut, Dušan Murić, Igor Koruga, Jovana Rakić, Ksenija Đurović, Marijana Cvetković, Marko Milić i Mirjana Dragosavljević.

Kondenz je dio programa festivala Na sopstveni pogon koji Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije (NKSS), suradnička platforma devedesetak organizacija, inicijativa i pojedinaca u području kulture i umjetnosti iz cijele Srbije, organizira tijekom listopada. Već treće izdanje festivala bit će održano u Beogradu, Zrenjaninu i Smederevu, a u cilju unapređenja vidljivosti kulturne i umjetničke produkcije koja nastaje izvan institucija i isticanja njene važne uloge u lokalnoj zajednici i širem društvu. Na sopstveni pogon nudi više od 20 programa u produkciji 16 organizacija iz različitih gradova, ističući između ostalog i važnost decentralizacije kulturne scene. Festival je prvi put održan 2011. godine u Beogradu, demonstrirajući intenzivnim programom raznovrsnost, razvedenost i ogroman potencijal nezavisne kulturne scene, kao i važnost suradnje i solidarnosti, ali i skrećući pažnju na probleme s kojima se scena suočava i moguća rješenja u području kulturne politike.

“Imenovanje Vladana Vukosavljevića za ministra kulture i informisanja Republike Srbije i Ivone Jevtić za gradsku sekretarku za kulturu grada Beograda samo je još jedan primer bahatog i neukog odnosa vlasti prema kulturi”, priopćila je Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije (NKSS), suradnička platforma devedesetak organizacija, inicijativa i pojedinaca u području kulture i umjetnosti iz cijele Srbije.

Navodeći da se područje kulture već godinama urušava uslijed “partijskih kombinatorika i odsustva svesti o njenoj važnosti za očuvanje i izgradnju identiteta, koji su ključni za razvoj društva u Srbiji”, Upravni odbor NKSS ocijenio je u priopćenju da je “bliskost vladajućoj koaliciji očigledno jedino merilo koje je uzeto u obzir prilikom odlučivanja o novim čelnim ljudima, kao i sposobnost i odlučnost da se sprovedu političke odluke koje direktno negativno utiču na kulturu njenim ograničavanjem, kontrolisanjem i ukidanjem, imajući u vidu pogubne ‘rezultate’ koje je novi ministar postigao kao dosadašnji gradski sekretar za kulturu, a nova gradska sekretarka kao v.d. direktorka Kulturnog centra Beograda”.

Novi ministar kulture i informisanja Srbije je dosadašnji gradski sekretar za kulturu Beograda Vladan Vukosavljević, koji je po obrazovanju pravnik, a bavio se vanjskom trgovinom, prometom nekretninama i odnosima s javnošću. Na mjesto sekretara za kulturu Grada Beograda imenovan je 2013. godine nakon razrješenja Katarine Živanović. NKSS podsjeća da je upravo na inicijativu Vukosavljevića 2014. promijenjen status Oktobarskog salona u bijenalnu manifestaciju te smijenjeno tadašnje rukovodstvo Kulturnog centra Beograda (KCB), organizatora Oktobarskog salona u kontinuitetu od 1986. godine. Također, godišnji natječaj Sekretarijata za kulturu ostao je s nepotpunim i javno osporenim rezultatima, pa čak i tužbama. 

Iako bez dana radnog iskustva u području kulture, tada je na čelo KCB-a postavljena Ivona Jevtić, dotadašnja zaposlenica Pošte Srbije i snaha gradonačelnika Beograda, koja će ostati zapamćena prije svega po cenzuri izložbe foto kolektiva Kamerades u galeriji Artget KCB-a kada su iz galerijskog izloga uklonjene fotografije oštećenih predizbornih plakata različitih političkih stranaka. Na uklonjenim fotografijama bili su premijer Aleksandar Vučić, predsjednik Srpske napredne stranke, ministar vanjskih poslova i lider Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić, lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj. 

“S obzirom da se za kulturu izdvaja svega 0,6 odsto državnog budžeta, da se zakoni selektivno primenjuju i da još nema Strategije razvoja kulture, da se institucije drže pod partijskom kontrolom beskonačnim produžavanjem v.d. statusa, da se godišnji konkursi za sufinansiranje programa sprovode netransparentno, bez jasnih kriterijuma i sa velikim zakašnjenjem, posebno smo zabrinuti za budućnost nezavisne kulture koja je već godinama prepuštena odumiranju, iako predstavlja najvitalniji i najinovativniji deo ukupne kulturne scene – jedini koji nije vođen partijskim, komercijalnim i bilo kojim drugim interesima, osim javnog interesa”, navodi u priopćenju NKSS.

Upozoravajući da politička podobnost ne smije biti jedini kriterij za izbor ljudi na ključna mjesta za kulturu u Srbiji i da je negativna selekcija koju ta praksa podrazumijeva već dovela kulturu do katastrofalnog stanja, NKSS je pozvala sve aktere kulturnog života u Srbiji, umjetnike, udruženja, institucije, kulturne radnike, istraživače, publiku i građane da se javno usprotive postavljanju nestručnih, a politički podobnih ljudi na čelne pozicije.

Novi broj MANEK-a u izdanju Asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije (NKSS) tematski je fokusiran na pitanje javnih prostora za kulturu kao jedno od ključnih s kojima se suočavaju izvaninstitucionalni akteri suvremene kulture i umjetnosti u Srbiji, ali i regiji, pronalazeći različite načine da osiguraju uvjete za rad i prezentaciju svojih programa, a koji čine veliki dio ukupne kulturne ponude gradova i država.

Temom prostora za kulturu, novi MANEK daje specifičan osvrt na 2015. godinu, u kojoj su nastavljeni višedesetljetni problemi nezavisne kulturne scene u vezi s fizičkim prostorom za djelovanje i u pogledu njenog mjesta u kulturnoj politici i državnim i lokalnim budžetima. Protekla godina obilježena je i početkom izgradnje megalomanskog projekta Beograd na vodi koji dio javnosti doživljava kao školski primjer uzurpacije javnog prostora radi stjecanja privatnog profita. Ujedno, to je i deveta godina u kojoj prostor za umjetnost u Beogradu ostaje bitno sužen zbog novog odlaganja završetka rekonstrukcije Muzeja savremene umetnosti, i u kojoj prvi put nije bilo prostora za Oktobarski salon. 

Ipak, 2015. je bila i godina u kojoj je, između ostalog, spriječeno zatvaranje Magacina u Kraljevića Marka i započeto njegovo funkcioniranje kao centra nezavisne scene. Iako je novi model Magacina još uvijek upitan zbog pravno nereguliranog statusa tog alternativnog prostora za kulturu, njegova je obrana potvrđena kao efikasan model udruživanja i javnog djelovanja nezavisne scene. MANEK sadrži i “pogled sa strane” na problematiku Magacina, koji je bio i jedan od predmeta analize prve Letnje škole kreativne ekonomije, realizirane u suradnji sa Sveučilištem u Pennsylvaniji i profesorom Donovanom Rypkemom.

Između ostalog, Jelena Pajović Van Reenen daje pregled analize pravnog okvira za raspolaganje javnim vlasništvom na primjeru ustupanja prostora organizacijama civilnog društva, Dobrica Veselinović i Radomir Lazović iz Ministarstva prostora u intervjuu objašnjavaju nastajanje novih društvenih odnosa koji će osporiti postojeći društveni sistem, o borbama unutar okupiranog kina Zvezda i njegovom najvećem kapitalu piše Ivan Velisavljević. MANEK donosi i pregled događanja u vezi s prostorom za nezavisnu kulturu u Hrvatskoj te tekst Davora Miškovića koji se kritički osvrće na ulogu nezavisne kulturne scene.

Promocija će biti održana 18. siječnja u Magacinu, uz otvorenje izložbe fotografskog kolektiva Kamerades. Izložba (Re)Animacija kulture kritički se bavi odnosom države prema umjetnosti i kulturi te neprepoznavanjem potencijala kulture kao temelja ukupnog razvoja društva, koje i samo postaje sve više nezainteresirano za taj problem. Kako navode organizatori, “u zemlji u kojoj kulturna politika ne postoji, muzeji ne rade godinama, izdvajanja za osiromašena pozorišta se dalje smanjuju, domovi kulture zatvaraju i pretvaraju u teretane i butike, a mediji postaju konstantni rijaliti šou, pitanje je da li se može izbeći urušavanje i samog društva? Da li je društvu kultura uopšta potrebna i može li se ona izvući s margine interesovanja javnosti, zaustaviti njena komercijalizacija i ona očuvati kao javno dobro?”. Na izložbi će biti prikazane foto priče o zatvorenim kinima u Beogradu, propalim domovima kulture u gradovima u Srbiji, glumcima Narodnog pozorišta u Subotici koji održavaju probe u napuštenoj tvornici.

Elektronsko izdanje MANEK-a možete preuzeti ovdje.

Promocija novog MANEK-a i otvaranje izložbe bit će održani u sklopu skupštine Kooperative – regionalne platforme za kulturu, koja će odlučiti o prvim projektima koji će biti podržani u okviru pilot ciklusa programske razmjene i suradnje u regiji. Kooperativa okuplja 21 organizaciju u području nezavisne kulture iz zemalja u regiji, s ciljem stvaranja dugoročnog i održivog okvira za suradnju i razvoj nezavisne kulture na području Jugoistočne Europe. 

Prvi temat naziva Prekarni rad: Šta znamo o radnom položaju umetnika? donosi kritička pojašnjenja pojmova kao što su prekarizacija, fleksibilizacija, eksploatacija itd, odnosno onih pojmova s kojima se u polju umjetnosti i kulture sve više susreće, a koji su dominantna karakteristika cjelokupne društvene proizvodnje. 

U drugom tematu Udruživanje i borba: Šta znamo o materijalnom položaju umetnika? može se čitati o materijalnom položaju umjetnika koji su živjeli i radili tijekom tridesetih godina dvadesetog stoljeća: o načinima borbe i udruživanja, njihovim učincima i posljedicama za sljedeće generacije, o suvremenom radnom i materijalnom statusu umjetnika, pitanjima kako dolaze do materijala i sredstava za rad, da li se i na koji način organiziraju te što zahtijevaju.

Projekt Zidne novine nastaje suradnjom Udruženja KURS i Kontekst kolektiva. Prva dva broja Zidnih novina realizirana su u okviru kampanje Kultura u protestu koju organizira Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbija (NKSS).

Promocija Zidnih novina bit će održana u srijedu 4. prosinca, u 20 sati, u prostorijama Oktobar u Beogradu, a online primjerak možete pronaći ovdje.

Izvor: Kurs

Kroz radionicu, kazališnu predstavu i diskusiju provlače se neka od suštinskih pitanja trenutnih preispitivanja kulturne politike, pozicije i budućnosti nezavisnih kulturnih inicijativa i pravnog koncepta autorskih prava i copyrighta u Srbiji.

Publika će predstavi Dance!Copy!Right? Christopha Winklera, temeljenoj na suđenju radi kršenja copyrighta pred njemačkim okružnim sudom, moći besplatno prisustvovati oba dana održavanja manifestacije. Uzimajući taj sudski proces kao polazišnu točku, produkcija istražuje osnovne probleme i pitanja vezana uz copyright i intelektualnu svojinu. U CZKD-u bit će izvedena na engleskom i njemačkom jeziku, uz titlove na srpskom.

Radionica na istu temu bit će otvorena 6. studenog uvodnim obraćanjem Andreasa Poltermanna i Borke Pavićević, a potom će o nezavisnoj kulturi i kulturnoj politici u Srbiji govoriti Marijana Cvetković iz Stanice – Servisa za savremeni ples, jedne od više od 90 članica NKSS-a. Međunarodni kontekst borbe za nezavisnu kulturu predočit će Christian Römer i Nevenka Antić, a sljedeći će se dan održati javna diskusija naslovljena Nezavisna kultura kao nepredvidivo ponašanje? koju moderiraju Ana Isaković i Aleksandra Sekulić.

Više potražite na stranicama Centra za kulturnu dekontaminaciju.

Izvor: seecult