Biočina ovom izložbom predstavlja posljednju etapu svog cjelogodišnjeg projekta koji je razvijala u sklopu galerijskog rezidencijalnog programa pod nazivom Kompleksi: (su)život ljudi i prostora. Kako u najavi pojašnjavaju organizatori_ce, ovaj projekt se odvijao “u nekoliko etapa, kroz više javnih događanja, razgovora i radionica.

Krenuo je u lipnju hortikulturnom prostornom instalacijom u voćnjaku pored AK galerije, a zaokružuje se izložbom Krug iscjeljenja te nastupom Nine Romić i Jelene Galić na njezinu zatvaranju. Instalacija je prvi put predstavljena javnosti u listopadu, na javnom razgovoru tijekom 18. Clubture foruma, gdje su gostovale kulturne organizacije iz cijele Hrvatske. Razgovor je otvorio teme održavanja stvaralačke snage u vremenu promjena i izazova”.

Opisujući ulogu galerijskog prostora u kontekstu rada, Tanja Špoljar u popratnom tekstu ističe da u “taj mali privremeni dom posjetitelj može ući i sjesti, a isto tako ga i hodom obići, prateći upute. Time cijeli ovaj prostor postaje mjesto ceremonije, osobne i kolektivne, u kojem živi snaga biljaka, snaga namjere i snaga zajednice. Izložba postaje dio rituala, prostor u kojem se vidljivo i nevidljivo susreću, a umjetnica vrsta medijatorice.”

Ivana Biočina tekstilna je inženjerka, autorica i istraživačica. Autorica je knjiga Modus vivendi. Ogled o političkom, ekonomskom i društvenom u modi (2014.), Tiranija mode. Ukrašavanje kao potraga za identitetom (2016.) te Proizvedeno u Hrvatskoj. Tranzicija hrvatske tekstilne industrije (2018.). U Koprivnici je 2020. godine osnovala Institut održive mode (IOM).

Izložba se može posjetiti do 17. siječnja.

U filmu redateljica Biserka Šuran vodi svog oca na putovanje kroz sjećanja, ponovno proživljavajući prizore iz njihove domovine, bivše Jugoslavije. Ta sjećanja su prikazana u pozadini filma dok razgovaraju o nacionalnosti, identitetu, ljubavi, snovima i žaljenju. Ljubavna pisma, arhivski materijali i obiteljske anegdote pružaju uvid u obiteljske borbe nakon napuštanja domovine.

Uz projekciju, u popratnom programu održava se koncert kantautorica Sare Renar i Nine Romić te panel diskusija Sva lica nasilja u kojoj će sudjelovati Rada Borić, Sanja Sarnavka, Arijana Fridrih, Biserka Šuran i Mario Mažić. Uvodnu rijeć će održati Danijela Stanojević.

Više detalja pronađite ovdje.

Program benefita je raznolik, a nastupit će Brain Holidays, pioniri reggae glazbe u Hrvatskoj, poznate kantautorice, Sara Renar i Nina Romić, mladi pop pjevač Marko Bošnjak i groove bend Baby Babilon. Koncert će zaključiti Maja Pa, hrvatska selektorica rave i eksperimentalne dance glazbe uz DJ Emira, urednik i voditelj world music emisije Izvorišta na zagrebačkom Radio Studentu.

“Nakon što je Inicijativa za slobodnu Palestinu, u suradnji sa Zakladom Slagalica, prikupila 21.820 eur za naše sugrađane i sugrađanke evakuirane iz Gaze, odlučili smo organizirati novu humanitarnu akciju za direktnu pomoć ljudima u Gazi. To je minimalno što možemo učiniti kako bismo dali podršku bar dijelu od dva milijuna istraumatiziranih ljudi, a pogotovo djeci”, istaknuli su organizatori.

Pozivajući publiku na prisustvovanje humanitarnoj akciji i apelirajući na podršku ljudima u Gazi, organizatori poručuju: “Nepojmljiva je kontinuirana patnja Palestinaca i Palestinki, a nerazumljiva daljna podrška izraelskom režimu”.

Minimalna donacija na ulazu je 10 eura, a po završetku koncerta, doniranje će biti moguće na poseban račun Udruge BRID za ovu humanitarnu akciju.

Više detalja možete pronaći ovdje.

Škrabica za Antu organizira se u čast prerano otišlog Booksinog prijatelja i urednika Škrabice, glazbenika i pisca Ante Perkovića. Kulturna scena, susjedstvo i prijatelji svake se godine rado okupljaju kako bi slavili Antin život i stvaralaštvo.

Upravo je Nina Romić zajedno s Antom Perkovićem i Lukom Belanijem pokrenula glazbeni program Škrabica u Booksi. Iza Nine je pet uspješnih albuma, među kojima je i hvaljeni i među kritičarima izvrsno prihvaćeni albumi Stablo (2014.), koji je osvojio prestižnu nominaciju IMPALA za najbolji europski album. Svoj posljednji album Jezero objavila je 2023. godine. Glavna suradnica i aranžerka na tom albumu je glazbenica i multiinstrumentalistica Jelena Galić, s kojom Nina dijeli glazbeni senzibilitet zadnjih nekoliko godina. Album je zaradio i nominaciju Porina u kategoriji najboljeg alternativnog albuma za 2023., i bio izdvojen kao jedan od najzanimljivijih albuma te godine po odabiru glazbene kritike.

Više o ostatku festivalskog programa možete saznati ovdje.

One su tu debitantski je film trogirske redateljice Andrijane Mirne Marin, nastao 2021. kao diplomski rad na studiju Filma, medijske umjetnosti i animacije Umjetničke akademije u Splitu. Radnja prati živote nekoliko hrvatskih glazbenica dok krče svoj put u glazbenoj industriji koja još uvijek podupire primarno muškarce. Te mlade glazbenice i glavne protagonistice filma su: Sara Renar, Billie Joan, Seven Mouldy Figs, Punčke, Mary May i Nina Romić.

Riječ je o dokumentarcu čije su teme diskriminacija s kojom se žene susreću u glazbenoj industriji, uloga društvenih mreža u njihovim karijerama, motivacija i inspiracija koje ne izostaju usprkos nejednakom tretmanu. Film govori i o ženama na sceni općenito, koje se moraju boriti za svoje mjesto u industriji i dokazivati daleko više i duže od muških kolega jer ih se ne shvaća ozbiljno, isključivo na temelju roda.

Nakon projekcije filma koja počinje u 19 sati slijedi razgovor s redateljicom Andrijanom Mirnom Marin, glazbenicama rock benda Seven Mouldy Figs i splitskom kantautoricom Ivanom Pezo, umjetničkog imena Billie Joan. Razgovor moderiraju Erika Franz i Sara Panjkota.

“Plesom i performansima, svirkom uživo, predavanjem i razgovorima, pretakat ćemo se iz imaginarija u imaginarij te interaktivno se osvrnuti i na katastrofičnost upravljačkih praksi 21. st. ukorijenjenih u zastarjelim feudalnim odnosima prema prirodi prisutnim i u našim zakonima. To su prakse koje potopaju gradove, ukidaju sela, isušuju korita, brišu prirodna staništa rijetkih vrsta i koje, novim hidrotehničkim projektima, žele dokinuti Rječinu, izbrisati je s lica zemlje”, najavljuju organizatori.

U programu sudjeluju novinar, istraživač i aktivist Ivo Lučić, glazbenici_e Nina Romić, Jelena Galić, Roko Pečarić, Elvis Devčić i grupa FANAA, performeri Kristijan Mamić i Sanja Grubiša te članice grupe Silkuets Sunčana Arh, Sandra Polić Živković i Martina Goričanec s plesom na svili. Voditeljica i moderatorica događanja je Iva Korbar.

Više informacija o programu potražite na poveznici.

Projekt je još kao srednjoškolac osmislio autor Pavle Kocanjer koji je htio pokrenuti karlovačku glazbenu scenu, a danas se proširio i na Zagreb gdje studira. U fokusu projekta su akustične live svirke koje Kocanjer dogovara, snima i montira. Počele su sa sessionima u parkovima po kojima je projekt i dobio ime, a danas su lokacije raznolike – od dnevnih boravaka, snježnih livada, mostova do vrhova zgrada ili seoskih polja. Do sada je snimljeno preko sedamdeset videa, s oko 35 različitih izvođača. 

U sklopu Začarane Močvare održava se projekcija glazbenih spotova snimljenih na različitim lokacijama, uz nastupe kantautora i kantautorica koji će se predstaviti s po nekoliko pjesama. Nastupaju Mark Elliot Chance, Ichabod, Martin Ladika, Miriam, Mar, Kozjak i The Soundset.

Začarana Močvara projekt je pod umjetničkim vodstvom Nine Romić koji donosi koncerte intimnijeg ugođaja. Ulaz je slobodan.

Sir Croissant je kantautorski projekt Igora Božanića iz Banjaluke. U njegovim se pjesmama može osjetiti utjecaj raznih žanrova, od art popa do sevdaha. Do sad je samostalno objavio dva EP-a, Let Me Sleep i If I Was a Fish I Would Cry.

Lea Šprajc dolazi iz Čakovca i studentica je Kroatistike i Etnologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Svira gitaru i klavir, a njen je rad snažno obilježen međimurskom tradicijskom glazbom.

Ichabod nedavno je stupio na kantuatorsku scenu – festivalski debi ostvario je u lipnju ove godine, a singlove We Could’ve Had a Better Time i Never Alone objavio je u svibnju. Njegovi aranžmani inspirirani su popom 60-ih godina.

Nina Bajsić živi, radi i studira dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Uz kazalište i književnost bavi se glazbom: svira violinu, gitaru, pjeva i piše pjesme. Svoje pjesme, oslonjene na indie-folk i country, izvodi na engleskom jeziku.

Coolio Jack je kantautor s Krka s trenutnim prebivalištem u Zagrebu. Pjesme piše na engleskom jeziku, ali planira i album na hrvatskom, a žanrovski je smješten na razmeđu folk pop i rock zvuka.

Začarana Močvara projekt je pod umjetničkim vodstvom kantautorice Nine Romić.

Vrata kluba otvaraju se u 21 sat, početak programa predviđen je za 21:30, a ulaz se naplaćuje po cijeni od 30 kuna.

Riječ je o neformalnoj družini u kojoj rade i surađuju autori, kantautori i bendovi mlađe generacije s prostora nekadašnje Jugoslavije, koji dijele poetske i glazbene naklonosti.

Kolektiv čine autori iz Srbije (grupa Prkos Drumski, Izmena vremena i Milan Korać), Crne Gore (Isidora Milivojević), Hrvatske (Roberto Vodanović – Čopor, Nina Romić, Ivan Škrabe, Nevjerni Tomo i Olovni Ples) i Slovenije (Katarina Juvančič & Dejan Lapanja).

Djelovanje Novih Odmetnika dijelom je dokumentirano u knjizi Rezervna kultura Miloša Zupca, objavljenoj 2015. godine.

Koncert u Močvari bit će prvo glazbeno okupljanje članova kolektiva u Zagrebu, a tom će prigodom zagrebačka publika moći čuti pjesme s novog izdanja Katarine Juvančič i Dejana Lapanje, kao i zajedničkog albuma Miloša Zupca i Nevjernog Tome. 

Vrata kluba otvaraju se u 21 sat, dok je početak programa predviđen za 22 sata.

Ulaz je 30 kuna.

Nakon gostovanja u Cresu, Puli, Primoštenu i Ozlju, jubilarno 10. izdanje Festvala dokumentarnog rock filma – DORF završilo je u Vinkovcima. Dvodnevni program zatvaranja održan je u galeriji fotografija Meraja, uz projekcije filmova, koncert i podjelu nagrada. Žiri u sastavu Robert Bubalo, Hana Jušić i Vedran Šuvak nagradu za najbolji film dodijelio je filmu Dušana Moraveca Ne padam na koljeno (Ne grem na koleno) zbog “nepretencioznog uvida u svijet slovenske zabavne glazbe koju mediji ne pokrivaju, a publika obožava”. Nagrada je rad mladog osječkog kipara Vjekoslava Filipovića.

Klasik TV u suradnji s DORF-o već četiri godine dodjeljuje nagradu u iznosu od 10 000 kuna za razvoj scenarija glazbenog dokumentarnog filma. Nakon scenarija Brankice Drašković, Darija Bukovskog, Milice Stojanov i Dušana Majkića, ove je godine, prema odluci žirija u sastavu Ines Pletikos, Marcella Jelić i Filip Meštrović, nagrada dodijeljena Antoneli Marušić za projekt Mogu i sama!.  

Dugometražni glazbeni dokumentarni film u predviđenom trajanju od 65 minuta Mogu i sama! bavi se nastankom i afirmacijom nove, ženske i nezavisne kantautorske scene. Protagonistice filma su glazbenice koje posljednjih godina predstavljaju alternativu do sada dominantnom muškom načinu funkcioniranja u glazbenom svijetu. U svom radu afirmiraju DIY (do it yourself) i feminističke principe.

“Sve protagonistice filma Mogu i sama! žele uspjeti same, bez kompromisa i pomoći velikih izdavača i komercijalnih medija, te ostati nezavisne u glazbi, no to zahtijeva velik angažman i energiju. Sve one vode ‘dvostruke’ živote, da bi osigurale egzistenciju moraju raditi različite poslove jer od glazbe ne mogu živjeti, ali ne mogu opstati na sceni ako ne angažiraju maksimalno vlastite potencijale. Same organiziraju turneje, same rade na promociji, a često i same produciraju vlastite materijale i ulažu novac u snimanje. Takav način rada ih iscrpljuje i ponekad dovodi na rub snaga, no ipak ustraju jer je glazba prostor u kojemu najsnažnije izražavaju same sebe”, kaže nam autorica Antonela Marušić.

Kroz radnju filma bit će predstavljene istaknute glazbenice odnosno bendovi: Dunja Ercegović koja nastupa pod imenom Lovely Quinces, Nina Romić, Martina Zvonić i Ana Opalić (U pol’9 kod Sabe) te Sara Ercegović i Eva Badanjak (Žen), Zvonka Obajdin (Svemir) i druge. 

“Namjera mi je upoznati širu javnost s fenomenom pokreta nove nezavisne scene, s posebnim naglaskom na njenim ženskim članicama i to upravo iz razloga što po prvi put u povijesti domaće pop glazbe autorice i kantautorice u tolikom broju nastupaju na sceni i samorganiziraju se. Presudan razlog za primarni fokus na glazbenicama je činjenica da baš one u ovom pokretu preuzimaju liderske promotorske i organizacijske poslove, ranije uglavnom rezervirane za muškarce. Na djelu je nova generacija glazbenika i glazbenica koji nastoje odbaciti rodne razlike i patrijarhalne obrasce, stoga ovaj film ima i značajnu društvenu dimenziju”, kaže Marušić.

Film Mogu i sama! producirat će Fade In, scenaristica i redateljica filma je Antonela Marušić, a producentica je Morana Komljenović, za koju Marušić kaže da se nalazi i u ulozi mentorice, “budući da sam debitantica”. Snimatelj filma bit će Dražen Žerjav. “Uskoro započinjemo sa snimanjem dva kratka trailera kojima ćemo predstaviti protagonistice i radnju filma. Nadamo se da ćemo tada aplicirati na dostupne natječaje HAVC-a za produkciju, te 2017. godine ući u sam proces snimanja. U fazu postprodukcije planiramo ući na jesen 2017. godine, da bismo s grubom montažom filma završili u zimu 2017. ili početkom 2018. godine. U proljeće 2018. godine film bi trebao biti spreman za prikazivanje”. 

Antonela Marušić rođena je 1974. godine u Dubrovniku. Završila je studij hrvatskog jezika i književnosti. Književnom praksom počinje se baviti kao studentica kada objavljuje prvu knjigu poezije Sezona bjegova (Narodno sveučilište, Split, 1994). Književne radove piše i objavljuje pod literarnim imenom Nora Verde. Autorica je prozne knjige Posudi mi smajl (Meandar 2010) i romana Do isteka zaliha (Sandorf 2013). Priče su joj objavljene u zborniku Pristojan život (lezbejske kratke priče s prostora Ex Yu), Labris 2012. i knjizi Zagreb Noir (Durieux, 2014.). Trenutno radi na zbirci kratkih priča pod radnim naslovom Vrijeme je na našoj strani. Članica je Hrvatskog društva pisaca.

Od 1998. godine radi kao novinarka i urednica u dnevnim i tjednim novinama te u neprofitnim medijima u sektorima kulture, glazbe, televizije, civilnog društva, ljudskih prava i nezavisnih medija. U statusu slobodne novinarke surađuje s nizom hrvatskih neprofitnih medija i portala poput Vox Feminae, CroL, Kulturpunkt, Stav, Arteist, Bilten. Upravo je u svom novinarskom radu pronašla i razloge za snimanje ovog filma, “u činjenici da kao glazbena novinarka već godinama pratim autorice i kantautorice s nezavisne glazbene scene i uočavam njezin sve snažniji potencijal među publikom, ali i ideološke i organizacijske promjene koje su ove glazbenice unijele u načine funkcioniranja glazbenog posla”.