Badiou ovdje Beckettovo djelo predstavlja kao filozofiju u punom smislu riječi, kao ono čemu je cilj iskustvo svesti na esencijalna određenja. Odbacivši stereotipno tumačenje Becketta kao mračnog egzistencijalista, Badiou se usredotočuje na ono što naziva “skrivenom pjesmom” u prozodiji i temama njegovih djela. 

Knjigu su 2003. godine za londonski Clinamen Press uredili i preveli Alberto Toscano i Nina Power, a budući da je naklada već odavno rasprodana te da izdavačka kuća više ne postoji, odlučili su je ponuditi Backdoor Broadcasting Companyju za besplatno preuzimanje. 

Backdoor Broadcasting Company je “mobilni webcast servis” fokusiran na dokumentiranje znanstvenih istraživanja. Njihove usluge koriste sveučilišta i instituti kako bi snimke konferencija, izlaganja, radionica i seminara pripremili za javno dostupnu diseminaciju diljem svijeta. Arhiv u kojemu možete pronaći snimke Marka Fishera, Renate Salecl, Chantal Mouffe, Laure Mulvey i Slavoja Žižeka nalazi se ovdje, a budući da su iste zaštićene licencom Creative Commons, iste možete i dijeliti dalje. 

Izvor: BBC / Fotografija: John Minihan

Boris Čučković s obzirom na historijsku genezu autonomije osvrće se na probleme zagovaranja autonomije u današnjim borbama za javno financiranu umjetnost i nudi pregled nekoliko teorijsko-aktivističkih artikulacija koje pokušavaju nadići neminovnu društvenu kontradikciju. Boris Postnikov iznosi u svom tekstu historijske i ekonomske uvjete proliferacije reklamne proizvodnje kao dominantnog modela kreativnosti suvremenog kapitalističkog društva i pozicioniranjem reklama u javnom prostoru implicitno reflektira poziciju umjetnosti i efekte njenog djelovanja u istom tom javnom prostoru. Mario Kikaš analizira dodirne točke suvremenog umjetničkog i akademskog polja na primjeru performance studies i ocrtavajući njihova epistemološka ishodišta i ahistorijske postavke ukazuje na njihov presudni analitički deficit u situaciji krize koja iziskuje umjetničku političku samoartikulaciju. Vesna Vuković putem analiza umjetničkih postupaka dvojice umjetnika, Gorana Trbuljaka i Hansa Haackea, nastoji revitalizirati pojam i praksu institucionalne kritike eliminirajući zaplete kunsthistoričarskih narativa i aktivirati potencijal institucionalne kritike u razumijevanje inherentne političnosti umjetnosti kao društvene prakse. Nina Power se osvrće na pobunu građana u Londonu u srpnju 2011. da bi razmotrila političke i pravne procese kojima se podvaja javna sfera u javnom prostoru na legitimnu “dobru” javnost koja brani vlastitu imovinu i na “rđavu” javnost ili “rulju” koja ustaje protiv socijalne nepravde i demokracije koja guši javnost u izvornom značenju. Bruno Latour obrazlaže aktualnost stava o “avetinjskoj” ili “pomračenoj” javnoj sferi iz 1930-ih (Walter Lippmann, John Dewey) kao osnovi za epistemološku i političku metodu ispitivanja važnih pitanja (matters of concern) nasuprot tzv. činjeničnom stanju stvari (matters of fact) te uvjeta za politiku kao izuzetnu aktivnost. Sigrid Merx sagledava neoliberalni zaokret u kulturnoj politici u Nizozemskoj u širem historijskom okviru nizozemske liberalne tradicije u odnosu na pitanje autonomije umjetnosti i ukidanja javnog sektora za umjetnost. U okviru izvedbe javne teorijske debate koja suočava dva ideološki suprotna gledišta, Igor Dobričić brani zamisao ontološkog i političkog jedinstva privatno-javnog, dok mu Merx replicira političkim argumentima u prilog nužnosti razlikovanja i odvajanja privatne i javne sfere. Broj zatvara teorijski strip Ane Vujanović and Siniše Ilića GLUPA PAMETNA GOMILA.

Posljednji broj časopisa TkH, kao i prethodne, možete preuzeti ovdje.

Izvor: TkH