Arhiv antifašističke borbe žena Bosne i Hercegovine i Jugoslavije pokrenut je u ožujku 2015. godine. Pokretanju arhiva prethodio je četverogodišnji program Šta je nama naša borba dala? Udruženja za kulturu i umjetnost Crvena. Koncept i razvoj arhiva potpisuju Andreja Dugandžić i Adela Jušić, a tehničku implementaciju Nina Karač i Feđa Kulenović.

Arhiv ima za cilj predstaviti, afirmirati i oživjeti emancipatorske tekovine antifašističke borbe žena Bosne i Hercegovine. Impresivan arhiv sadrži nekoliko poglavlja. U Periodici možete pronaći dvadeset brojeva časopisa Nova žena koji je izlazio tijekom 1945. i 1946., u sekciji Audio intervjue s Lucijom Mravić, Stanom Nastić ili Šemsom Galijašević, u Knjigama, primjerice, radove Radisava Nedovića o ženama čačanskog kraja u NOB-u, Desanke Stojić o prvoj ženskoj partizanskoj četi ili zbornik o ženama Like u NOB-u, u Dokumentima potražite “Spisak popularnih izdanja Glavnog odbora AFŽ-a Hrvatske za kulturno-prosvjetni rad sa ženama, upućen Glavnom odboru AFŽ-a za Bosnu i Hercegovinu od 26.06.1946.” te brojne arhivske fotografije. Ovo je samo mali dio svega što bi istraživači, povjesničari, nastavnici ili zainteresirani pojedinci mogli pronaći u opsežnom arhivu koji sadrži mnoge danas nedostupne dokumente jednoga vremena.

Antifašistički front žena osnovan je 6. prosinca 1942. godine u Bosanskom Petrovcu. Bio je to najmasovniji pokret žena na našim prostorima i šire koji je na izvanredan način pridonio borbi protiv fašizma, općoj ravnopravnosti žena, ali i slobodi i emanipaciji jugoslavenskog društva u cjelini. Svojim sudjelovanjem u Narodnooslobodilačkoj borbi žene su izborile legitimitet najveće revolucijske tekovine – ravnopravnost. Nakon rata AFŽ se angažirao na obnovi ratom razrušene zemlje, posebno na rješavanju zdravstvenih, socijalnih i kulturnih pitanja. Naročito je bio važan njihov kulturno-prosvjetni rad, unutar kojeg su organizirale masovne akcije opismenjavanja, kao i angažman na osvještavanju i uključivanju žena u obrazovni, politički i ekonomski sistem. Antifašistički front žena s vremenom je izrastao u snažan društveno-politički faktor socijalističke Jugoslavije. Ipak, 1953. godine, odlukom Narodnog fronta, došlo je do njegova ukidanja. “S AFŽ-om prestaje i emancipatorsko i ujedinjeno djelovanje žena na prostoru bivše Jugoslavije”, navodi Arhiv.

Udruženje za kulturu i umjetnost Crvena, poznato po projektima The Bring In Take Out Living Archive (LA), Gradologija, Factory of Memories ili Radio Crvena Antena, afirmira postojeće i kreira nove slobodne prostore za kulturnoumjetničko stvaralaštvo u Bosni I Hercegovini. U svojim se radovima bave problematikom naslijeđenom iz razdoblja ukidanja AFŽ-a koje se proteže do danas. Rad Adele Jušić Ja mislim, drugarice… tematizira godine nakon Drugog svjetskog rata kada su žene pozvane natrag u privatnu sferu, natrag u kuhinje, domaćinstva, brigu o djeci, dobrovoljni rad. Zvučnom instalacijom i performansom na ulicama Ljubljane 2012. aktualizirale su zahtjeve za ekonomskom, političkom i socijalnom stabilnošću žena. Priča Halime u radu Danijele Dugandžić-Živanović Drago mi je što dočekah i ova vremena daje ilustraciju vremena kada su žene Jugoslavije ostvarile pravo glasa 1945. godine. Rad Krojenje i šivanje Lane Čmajčanin problematizira politike oko podjele zemlje nakon posljednjeg rata kada su karte zemalja i naših života krojene u interesu nacionalističkih vođa. Isti je rad zabranjen za izlaganje u sklopu izložbe o ravnopravnosti spolova u Parlamentarnoj skupštini u ožujku 2014. godine.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.