Cilj ovog natječaja je podići vidljivost društvenih inovacija širom Srednje i Istočne Europe. SozialMarie od 2004. godine nagrađuje uspješno provedene, inovativne projekte koji se hvataju u koštac s izazovima današnjice, koje vode privatne osobe, profitna poduzeća, projekti iz civilnog sektora (civilno-društvene inicijative, nevladine i neprofitne organizacije, udruge) te jedinice javne uprave. Prijaviti se mogu projekti koji se nalaze u uspješnoj provedbi, što znači da su u trenutku prijave još uvijek aktivni. Okončani projekti i projektne prijave ne uzimaju se u obzir.

Ovom prilikom, jedinstveni projekti ovjenčat će se nagradama u sveukupnoj vrijednosti od 55 000 eura: prvonagrađeni dobivaju 15 000, drugonagrađeni 10 000, a trećenagrađeni 5000 eura. Daljnjih 12 dobitnika nagrađuje se sa po 2000 eura, a jedan od nominiranih projekata obradovat će se i dodatnoj Nagradi publike u iznosu od 1000 eura.

Prijava se vrši na hrvatskom i engleskom jeziku. Za potrebe dodatnog informiranja o prijavama organiziran je online Q&A program koji će se održati 3. prosinca od 16 do 18 sati, a možete se prijaviti putem ovog linka.

Više informacija o natječaju potražite ovdje.

Rok za prijavu je 13. siječnja.

Kandidati_kinje za posao upravitelja_ice Zaklade moraju ispunjavati sljedeće obvezne uvjete:

• završen sveučilišni diplomski ili sveučilišni integrirani studij ili ekvivalentno radno iskustvo u području rada Zaklade
• najmanje tri godine radnog iskustva u upravljanju timovima
• iskustvo upravljanja međunarodnim projektima
• poznavanje rad uredskih programa MS Office paketa
• znanje engleskog jezika u govoru i pismu najmanje na razini C1 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.

Ključne odgovornosti upravitelja/ice su:

• pružanje strateškog vodstva za ostvarivanje misije i vizije Zaklade
• nadzor nad svakodnevnim operacijama, financijskim upravljanjem i usklađenošću s zakonskim i ugovornim obvezama
• vođenje aktivnosti prikupljanja sredstava, uključujući pisanje projektnih prijedloga, razvoju i održavanju odnosa s donatorima i partnerima
• suradnja sa Zakladnom upravom u razvoju i provedbi strateških planova organizacije
• predstavljanje organizacije u javnosti, povećanje vidljivosti i angažmana zajednice
• podrška i inspiracija zaposlenicima te njegovanje pozitivne i inkluzivne radne kulture

Prednost imaju kandidati_kinje s iskustvom u upravljanju neprofitnim organizacijama, dodatnim obrazovanjem za upravljanjem neprofitnim organizacijama, iskustvom u prikupljanju sredstava, razvijenim komunikacijskim i prezentacijskim vještinama, strašću za stvaranjem promjene u društvu te poznavanjem rada Zaklade.

Kandidati_kinje koji zadovolje uvjete natječaja mogu biti pozvani na razgovor i/ili testiranje. Početna Bruto I plaća za navedeno radno mjesto iznosi 2 565,19 eura uz naknadu za prijevoz i topli obrok te druge dodatke sukladno Zakonu o radu i Pravilniku o radu Zaklade. Na natječaj se mogu javiti osobe svih rodova.

U prijavi je potrebno priložiti životopis, dokaz o stečenom akademskom stupnju i motivacijsko pismo. Više detalja o uvjetima natječaja možete pronaći ovdje.

Rok za prijavu je 20. siječnja.

Cilj ovog natječaja je podići vidljivost društvenih inovacija širom Srednje i Istočne Europe. SozialMarie od 2004. godine nagrađuje uspješno provedene, inovativne projekte koji se hvataju u koštac s izazovima današnjice, koje vode privatne osobe, profitna poduzeća, projekti iz civilnog sektora (civilnodruštvene inicijative, nevladine i neprofitne organizacije, udruge) te jedinice javne uprave. Prijaviti se mogu projekti koji se nalaze u uspješnoj provedbi, što znači da su u trenutku prijave još uvijek aktivni. Okončani projekti i projektne prijave ne uzimaju se u obzir.

Petnaest jedinstvenih projekata ovjenčat će se nagradama u sveukupnoj vrijednosti od 54 000 eura: prvonagrađeni dobivaju 15 000, drugonagrađeni 10 000, a trećenagrađeni 5000 eura. Daljnjih 12 dobitnika nagrađuje se sa po 2000 eura, a jedan od nominiranih projekata obradovat će se i dodatnoj Nagradi publike.

Više informacija o natječaju potražite ovdje.

Prijave se šalju putem online obrasca do 14. siječnja. 

Organizacije se mogu prijaviti za jednu od tri kategorija na temelju godišnjeg proračuna u fiskalnoj 2023. godini. Prvu kategoriju čine organizacije s godišnjim proračunom do 500 000 eura, drugu od 500 000 do dva milijuna eura, a treću organizacije s proračunom većim od dva milijuna eura.

Fondacija Art Explora odabranim projektima će dodijeliti tri nagrade u vrijednosti od 50 000 eura, posebnu nagradu žirija u vrijednsti od 20 000 eura i jednu nagradu javnosti u vrijednosti od 10 000 eura.

Kandidati mogu predočiti novi ili postojeći projekt s novom dimenzijom, a cilj je potaknuti eksperimentiranje u sklopu razvoja novih praksi i sudjelovanja javnosti. Dozvoljena je samo jedna prijava po organizaciji, a kandidati moraju predstaviti cjelokupni predviđeni proračun projekta pri čemu alokacija od 50 000 € ne predstavlja više od 80% prikazanog proračuna.

Za više detalja o prijavi i natječaju možete se javiti mailom ili posjetiti stranicu Fondacije.

Prijave se vrše putem online obrasca do 6. rujna.

Neprofitne organizacije su prepoznate u Zakonu o uvođenju eura bilo da su izrijekom navedene, bilo da su obuhvaćene nekim od pojmova koji se koriste u kontekstu primjene Zakona o uvođenju eura. Odredbe Zakona razlikuju dvije kategorije neprofitnih organizacija. Neprofitne organizacije koje su poslovni subjekti su organizacije koje se bave proizvodnjom, prodajom robe ili pružanjem usluga radi ostvarivanja dobiti ili dohotka. Na ovu kategoriju neprofitnih organizacija se odnose sve odredbe Zakona o uvođenju eura koje se odnose općenito na poslovne subjekte. Na neprofitne organizacije koje nisu poslovni subjekti odnose se točno određene odredbe Zakona.

Ministarstvo financija je objavilo detaljnu uputu o prilagodbi aktivnosti neprofitnih organizacija u procesu uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Uputa Ministarstva financija sadrži temeljna načela uvođenja eura i pravila za sve vrste preračunavanja, način izrade financijskih planova neprofitnih organizacija, vođenje poslovnih knjiga i evidencije knjigovodstvenih isprava, uključujući obrasce za izvještavanje kod neprofitnih organizacija u razdoblju uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura na prekretnici koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Europska mreža kulturnih centara Trans Europe Halles (TEH), koju su osnovali umjetnici i građani, okuplja 58 multidisciplinarnih kulturnih centara i 17 pridruženih organizacija u tridesetak europskih država. Koristeći podatke prikupljene kvalitativnim upitnikom u 45 nezavisnih kulturnih centara koji djeluju u 27 europskih država, izvještaj pod nazivom “Kreativni poslovni modeli: Uvidi u poslovne modele kulturnih centara mreže Trans Europe Halles” analizira pojam kreativnih modela u kulturnim organizacijama i pruža informacije i uvide u njihovo poslovanje, upravljanje i organizacijske modele. 

Među 45 nezavisnih kulturnih centara mreže TEH, naprimjer, nizozemski Melkweg ima budžet od 12 milijuna, dva puta veći od sljedećeg centra po veličini. Stoga izvještaj uključuje rezultate koji poslovanje tog centra uzimaju u obzir, ali i rezultate bez njegova sudjelovanja. Što se tiče strukture centara, 82% su neprofitne organizacije dok 18%  ima profitnu legalnu strukturu. Konkretnije, 54% centara vode udruge, 18% zaklade, 2% humanitarne organizacije, 22% društava s ograničenom odgovornošću i 2% u partnerstvu. Što se tiče lokacije centara, od onih koji djeluju u urbanom kontekstu, njih 53% nalazi se u centru grada, dok ih je 38% na gradskoj periferiji. Vlasništvo nad centrima pokazuje da ih je 53% javno, 42% privatno, a 5% centara vlasnici su prostora u kojima rade i djeluju. 58% ih plaća najam. U prostorima centara u 78% slučajeva nalazi se bar, u 47% kafić, 33% restoran, 22% dućan, 24% prodajna galerija, dok 16% centara nema takve ili slične prostore.

Od 2008. godine, javna izdvajanja za umjetnost i kulturu izrazito su smanjena uslijed financijske i ekonomske krize. Umjetničke i kulturne institucije i organizacije nalaze se na prekretnici, navodi se u izvještaju, gdje moraju pronaći nove načine upravljanja i financiranja. Na koji način mogu povećati vlastite prihode ili izvore za razvijanje održivih praksi bez kompromitiranja svojih vizija, misija i neprofitnih vrijednosti? Izvještaj o poslovnim modelima kulturnih centara većinom je usredotočen na kreativne i kulturne industrije, čiji je pojam i zamah mnogo snažniji i razrađeniji u Europi nego na domaćem terenu. No, izvještaj nije fokusiran na multinacionalke, velike korporacije ili poduzeća IT sektora, koliko na mala i srednja poduzeća i neprofitne organizacije koje djeluju u kulturnom sektoru. Izvještaj obrađuje tipologiju organizacijskih struktura i modela upravljanja, prostora u kojima rade, najčešće programske i s njima povezane menadžerske aktivnosti, ekonomska i financijska pitanja te pitanja vezana uz usluge koje organizacije pružaju i gospodarske djelatnosti koje obavljaju.

Izvještaj preuzmite ovdje.

Nemalu nevjericu izazvao je početkom godine poziv Porezne uprave neprofitnim organizacijama koje su započele ili već obavljaju gospodarsku djelatnost na tržištu da izvrše upis u Registar poreznih obveznika radi plaćanja poreza na dobit. Poziv je naglašen odredbom Poreznog priručnika za udruge gdje su na određeni način izjednačeni prihod udruge s dobiti poduzeća, poduzetnički profit i neprofitna djelatnost, djelovanje u javnom interesu i za javno dobro s privatnim, osobnim bogaćenjem. Iako udruga u aktima o osnivanju nikako ne može imati za cilj ostvarivanje dobiti, porezni nadzor potaknut je člankom Zakona o porezu na dobit koji obavljenje gospodarske djelatnosti u skladu sa statutima udruga proglašava mogućim stjecanjem neopravdanih povlastica na tržištu.

Takvo je tumačenje i neuvažavanje specifičnog položaja neprofitnih organizacija izazvalo česte upite vezane uz porezne obveze udruga koje obavljaju gospodarsku djelatnost te je početkom travnja održana tematska sjednica Savjeta za razvoj civilnoga društva. Temeljem toga, Porezna uprava je izradila uputu o postupanju vezano uz porezni status neprofitnih pravnih osoba. Uputa je poslana svim područnim uredima Porezne uprave, a može se preuzeti i ovdje. 

U uputi je, između ostalog, navedeno da se obaveza poreza na dobit po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti neće moći utvrditi intercijom već je potrebno procjenjivati, od slučaja do slučaja, dvije funkcije koje se međusobno mogu preklapati, a to su opće dobro i javni interes u odnosu na gospodarsku korist samo određenih osoba. Navedeno se ne može utvrditi samo na temelju statuta ili drugog relevantnog akta, ističe Porezna uprava, te je nužna komunikacija s odgovornim osobama iz organizacije, od kojih se očekuje postupanje u dobroj vjeri.

Već je općepoznata činjenica da postoje pravne osobe registrirane kao udruge (sportske, vjerske, političke) koje zaista jesu nelojalna konkurencija poduzetnicima na tržištu, s obzirom na obavezu plaćanja poreza. S obzirom da je udrugama, baš kao i Poreznoj upravi, u interesu da se napravi razlika između takvih “udruga” i onih koje ostvareni prihod od prodaje, recimo, knjiga, iskoriste za organiziranje, naprimjer, besplatnih radionica za djecu, u uputi je navedeno sljedeće: “Napominjemo da je posebnu pozornost potrebno obratiti na one neprofitne pravne osobe koje su osnovane od neke profitne pravne ili fizičke osobe odnosno poduzetnika ili je neprofitna pravna osoba na neki drugi način izravno povezana s profitnim pravnim ili fizičkim osobama koje su porezni obveznici”. 

Postupak utvrđivanja obveza poreza na dobit je posebice otežan zbog velikog broja neprofitnih organizacija, posebice udruga, “kod kojih je već uočeno da su određene iskoristile zakonom propisane mogućnosti obavljanja određenih djelatnosti pružanja usluga ili prodaje proizvoda uz naknadu, dok ne obavljaju nikakve aktivnosti od interesa za opće dobro ili ih obavljaju u vrlo maloj mjeri, iako te aktivnosti imaju upisane u statut ili u akte o osnivanju”.

U uputi su taksativno popisane usluge koje će se smatrati obavljanjem gospodarske djelatnosti koje podliježu plaćanju poreza na dobit (ugostiteljske usluge, usluge korištenja prostora, pružanje administrativnih, računovodstvenih, informacijskih, konzultantskih usluga, davanje u zakup prostora i opreme). Međutim, navedeno je, i u takvim slučajevima potrebno je svaki slučaj procijenjivati ponaosob i uzimati sve činjenice u obzir.

Ukoliko se porezna obveza ne utvrdi za jedno porezno razdoblje, postoji mogućnost da se postupak ponovi u sljedećem. Odluka porezne uprave tako se neće smatrati konačnom jer je i “poslovanje neprofitnih organizacija podložno izmjenama”.

Uvažavajući tu činjenicu, nakon dva javna savjetovanja, 9. studenog na snagu je stupio i Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija. Financijski plan za 2016. godinu organizacije izrađuju sukladno članku 5. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, a prvi financijski plan u skladu s odredbama Pravilnika organizacije izrađuju za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. Popunjavanje Upitnika priloženog Pravilniku provodi se po prvi put za 2015. godinu, najkasnije u roku od 30 dana od roka predviđenog za podnošenje godišnjih financijskih izvještaja.

Prijedlogom Pravilnika utvrđuje se način provođenja samoprocjene funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola neprofitnih organizacija uzimajući u obzir visinu prihoda, vrijednost imovine i pravni oblik neprofitne organizacije.

Prema članku 4. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu, neprofitna organizacija koja je obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva provodi samoprocjenu učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola. Samoprocjena se provodi popunjavanjem Upitnika (sastavni dio Pravilnika) s ciljem potvrde da se sredstva koriste zakonito, namjenski i svrhovito te da sustav financijskog upravljanja i kontrola funkcionira učinkovito i djelotvorno. 

Za provođenje financijskog upravljanja i kontrola odgovoran je zakonski zastupnik neprofitne organizacije. Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija propisuje novčanu kaznu u iznosu od 5000 kuna do 200 000 kuna ako neprofitna organizacija ne provodi samoprocjenu funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola.

Financijski planovi u skladu sa odredbama Pravilnika koji je na javnoj raspravi izrađuju se po prvi put za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. godine. 

U javnoj raspravi možete sudjelovati do 25. rujna na središnjem portalu.

U proteklih je šest mjeseci izmjenjeno i dopunjeno nekoliko zakona koji se tiču neprofitnih organizacija, a najvažniji među njima zasigurno su Zakon o udrugama i Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. U jednom je trenutku još izgledalo da će knjigovodstvo i računovodstvo neprofitnog sektora napokon zaživjeti kao stabilan i uređen sustav, iako je iz njega neopravdano i neobjašnjeno isključena djelatnost vjerskih zajednica. No, krajem veljače na službenim stranicama Porezne uprave objavljen je poziv neprofitnom sektoru odnosno udrugama koje su započele ili već obavljaju gospodarsku djelatnost na tržištu da najkasnije do 31. ožujka izvrše upis u Registar poreznih obveznika. S druge strane hitnje, Zakon o udrugama ostavlja rok do 1. listopada za usklađivanje statuta s novim-starim djelatnostima udruga.

Potom, sredinom ožujka na “teren” izlaze porezni inspektori, u televizijskim dnevnicima najavljuje se pojačan nadzor udruga koje obavljaju gospodarsku djelatnost, a prema svjedočenjima, udruge dobivaju neselektivne naputke da se prijave kao obveznici poreza na dobit. Isto tako, čini se da je većina poreznih inspektora nespremna i needucirana za nadzor udruga te se polako počinje stvarati sumnja da se radi o još jednom pokušaju punjenja proračuna preko prekarnih leđa onih koji i inače ne kotiraju suviše visoko na ljestvici društvenih vrijednosti – neprofitnih organizacija. Zašto je tomu tako, moglo se čuti i tijekom sjednice Savjeta za razvoj civilnoga društva, održane 10. travnja. Opće je poznata stvar da postoje pravne osobe registrirane kao udruge koje zaista jesu nelojalna konkurencija poduzetnicima na tržištu. Manje je poznato da i je udrugama, baš kao i Poreznoj upravi, u interesu da se napravi razlika između takvih “udruga” i onih koje ostvareni prihod od prodaje, recimo, knjiga, iskoriste za organiziranje, naprimjer, besplatnih radionica za djecu. Upravo se ovdje nalazi razlikovanje drugog i trećeg sektora, komercijalnog i neprofitnog.

Zakon o udrugama u članku 4. propisuje da je udruga svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba (…) bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi. Članak 9. istog Zakona objašnjava načelo neprofitnosti na kojem se temelji djelovanje udruge – udruga se “ne osniva sa svrhom stjecanja dobiti, ali može obavljati gospodarsku djelatnost, sukladno zakonu i statutu”. Također, odredbe Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija odnose se, kao što je propisano u članku 2. Zakona, na domaće i strane udruge (…) kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera. Pojednostavljeno rečeno, udruga se osniva radi obavljanja određenih djelatnosti u javnom interesu, a ako obavlja gospodarske djelatnosti koje proizlaze iz njenog statuta, taj se prihod udruge ulaže u daljnje razvijanje djelatnosti (redovitog poslovanja) propisanih statutom udruge. Dobit pak, materijalna korist od trgovine ili drugih poslova, jest dobitak ili profit koji poslovni subjekt zadržava za sebe, bez obaveze ulaganja u osnovne djelatnosti. 

Na sjednici Savjeta pokušalo se doskočiti uzroku ovakve zbrke. Naime, početkom ožujka Porezna je uprava objavila novi Porezni priručnik za udruge u kojem eksplicitno stoji da “neovisno o tome ima li udruga u svojim aktima o osnivanju za cilj ostvarivanje dobiti, ili samo prihode radi financiranja djelatnosti, a prihode stječe razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da obavlja djelatnost na način i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju i poduzetnici koji su osnovani radi stjecanja dobiti”. Odnosno, odredba izjednačava prihod udruge s dobiti poduzeća, poduzetnički profit i neprofitnu djelatnost, djelovanje u javnom interesu i za javno dobro s privatnim, osobnim bogaćenjem. Iako udruga u aktima o osnivanju nikako ne može imati za cilj ostvarivanje dobiti, novija i nadasve hitra poreznička nastojanja izgledaju inspirirana stavkom 7. članka 2. Zakona o porezu na dobit, na snazi od 11. prosinca 2014, koji propisuje da su udruge koje u skladu s posebnim propisima obavljaju određenu gospodarsku djelatnost čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, dužne u roku od osam dana od dana početka obavljanja te djelatnosti upisati se u registar poreznih obveznika radi utvrđivanja obveza poreza na dobit. 

Zaposlenice Porezne uprave koje su sudjelovale na sjednici savjeta za razvoj civilnoga društva nekoliko su puta istaknule da se ovime niti na koji način ne ulazi u djelovanje samog neprofitnog sektora, već je u porezni sustav potrebno uključiti samo gospodarsku djelatnost jer bi njeno neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu. Iako je spomenuti stavak 7. na snazi barem od 2004. godine, nova odredba o postupanju u roku osam dana omogućila je pokretanje mašinerije koja, uglavnom neobaviještena, a svakako nezainteresirana za specifičnosti neprofitnog sektora, u ovom trenutku može napraviti daleko više štete od koristi. S tim se slažu, naprimjer, Igor Vidačak, ravnatelj Ureda za udruge, Blaženka Sećkar iz GONG-a i Andreja Milić iz Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika. Vidačak je istaknuo nužni niz usklađivanja zakona i pravilnika, Sećkar situaciju u kojoj su udruge praktički gurane u pokretanje gospodarskih djelatnosti radi samoodrživosti, a Milić činjenicu da je neprofitni sektor poseban sustav na koji se ne može samo tako primijeniti porez na dobit. Sjednica je završena zaključkom o potrebi edukacije službenika Porezne koja će, zajedničkim naporima udruga i uprave, pridonijeti boljem razumijevanju i klasifikaciji gospodarskih djelatnosti te neprofitnosti, a možemo se nadati, i obuhvatnijem shvaćanju pojmova iz kojih sve proizlazi: javnog interesa i društvene uloge trećeg sektora.

ACT Press je na tržište izbacio prvih dvadesetak društveno i ekološki angažiranih motiva majica koje možete kupiti putem Facebook stranice i uskoro na različitim festivalima širom Hrvatske, a ukoliko želite pomoći u distribuciji putem dućana ili drugih mjesta, slobodno se javite udruzi Autonomni centar – ACT. Sve majice su skrojene i zašivene u Socijalnoj zadruzi Humana Nova, od 100% pamuka bojanog ekološki prihvatljivim bojama. 

S obzirom da je ACT Press d.o.o. neprofitno društveno poduzeće u stopostotnom vlasništvu udruge ACT, sav prihod od prodaje majica uložit će se u buduće aktivnosti informiranja, savjetovanja, izobrazbe i drugih oblika podrške kojima ACT radi na razvoju društvenog kapitala zajednice i civilnog društva.