Potaknuti ovim vrlo zabrinjavajućim, premda očekivanim znacima, Savez udruga Klubtura i Mreža društveno-kulturnih centara u četvrtak, 9. lipnja uputili su otvoreno pismo ministrici kulture i medija, kojim izražava “duboku zabrinutost” procesom izrade Nacionalnog plana te još jednom javno otvara pitanje participacije nezavisne kulture u njemu. “Unatoč trudu i volji da saznamo kako ste namjeravali u izradu ovog dokumenta uključiti civilno društvo i druge relevantne dionike te po kojim kriterijima se vršio izbor stručne radne skupine,” napominju, “nismo to uspjeli saznati.” Komentirajući obeshrabrujuću zatvorenost izrade novog krovnog zakona, iz Klubture i DKC-HR-a poručuju kako “u razvijenim demokratskim društvima procesi donošenja i usvajanja javnih politika izgledaju posve drugačije” te napominju da se to “osobito odnosi na ovako važne dokumente koji će neminovno imati direktan i značajan utjecaj na niz segmenata u području kulturne politike i sve njene aktere”. Također podsjećaju i da “Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske u članku 8. propisuje obvezujuće Načelo partnerstva, koje Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata Vlade RH definira kao “najviši stupanj suradnje i uzajamne odgovornosti Vlade i predstavnika zainteresirane javnosti”. Zaključno, potpisnici apeliraju na Ministarstvo da “žurno otvori proces izrade Nacionalnog plana razvoja kulture i medija” te napominju kako će “otvoren i participativan proces zasigurno rezultirati kvalitetnijom javnom politikom koja će osiguravati da ona ima pozitivan i konstruktivan učinak na  ne za koje se ta politika i donosi”.

Ministarstvo je na ovo javno pismo ubrzo odgovorilo, ali – znakovito – ne javnim priopćenjem, nego mailom upućenim potpisnicima direktno, koji možemo pročitati zahvaljujući činjenici da ga je Klubtura uz prethodnu najavu objavila na vlastitoj stranici. U njemu državni tajnik Ivica Poljičak navodi kako će se “inicijalni nacrt ciljeva i mjera potvrditina drugom sastanku Stručne radne skupine nakon čega će biti objavljen u formi online obrasca i dostavljen dionicima na komentiranje”. Po završetku prve runde komentara, ističe Poljičak, Ministarstvo će “pristupiti nastavku rada i finaliziranju dokumenta koji će prije upućivanja u proceduru ponovo biti stavljen na javnu raspravu putem online obrasca čime će se omogućiti širokom krugu dionika uključivanje u ovaj proces”. Kako pojašnjava, “poziv na sudjelovanje u ovim raspravama uz sve korisnike sredstava Ministarstva kulture i medija bit će upućen i svim organizacijama i institucijama u kulturi, strukovnim udrugama, ali i jedinicama lokalne i regionalne samouprave kao i drugim zainteresiranim udrugama i pojedincima”. Odgovarajući u tom smislu direktno na pozivanje javnog pisma na članak 8. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH, Poljičak poentira kako će se načelo partnerstva ostvariti “kroz dvije online rasprave putem digitalnog obrasca”.

To je, dakle, shvaćanje dijaloga i partnerstva iz vizure Ministarstva kulture i medija: na strogo kontroliranoj distanci, uz dosljedno odbijanje direktne razmjene i konfrontacije s kritičkim glasovima, ponajprije onima iz nezavisne kulture. Čitavo ponašanje Ministarstva kada je riječ o formuliranju kulturne politike mogao bi se ukratko opisati kao fingiranje participacije i dijaloga na svim razinama procesa – od “objavljivanja” vijesti o izradi Nacionalnog plana na način da im se praktički ne može pristupiti putem stranice Ministarstva, do svođenja komunikacije s dionicima u polju na online formular. U tom smislu, sva je prilika da će se monolog Ministarstva kulture i medija u domeni kulturne politike potpuno neometano nastaviti i u slučaju ovog, za sektor presudnog dokumenta.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura na prekretnici koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.