Razgovarala: Matija Mrakovčić

Kao što je istaknuto na službenim stranicama Ureda za udruge, Savjet za razvoj civilnoga društva savjetodavno je tijelo, posrednik između Vlade i organizacija civilnoga društva. Djeluje na provođenju Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva, razvoju filantropije, socijalnog kapitala, partnerskih odnosa i međusektorske suradnje. Savjet za razvoj civilnoga društva jedno je od triju tijela koja osiguravaju institucionalnu infrastrukturu ovog sektora, uz Vladin ured za udruge i Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva. 

U travnju 2016. godine Vlada je Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću donijela političku odluku o drastičnom rezanju sredstava civilnom društvu. Nakon što su predsjednica i nekoliko članova Savjeta podnijeli ostavku, pokrenuta je inicijativa Za snažno civilno društvo! koja je akcijom urudžbiranja apela Vladi RH prikupila preko 430 potpisa organizacija civilnog društva iz čitave zemlje. Istovremeno ravnatelj Ureda za udruge daje ostavku na poziciju. Sustav institucionalne potpore civilnom društvu dolaskom Plenkovićeve Vlade navodno je krenuo u oporavak. Uredbom o raspodjeli lutrijskih sredstava za 2017. razvoju civilnog društva dodjeljeno je malo više sredstava, nakon višemjesečnih peripetija izabran je i s radom je krenuo novi Savjet za razvoj civilnoga društva, dok je Ured za udruge vršitelja dužnosti ravnatelja imao čak do svibnja 2018. 

Nova Strategija poticanja razvoja civilnog društva 2017-2021 bila je na javnoj raspravi do rujna 2017., i otada se nije dogodilo – ništa. U području “Institucionalni okvir za podršku razvoju civilnoga društva” navedene Strategije, ističe se potreba provođenja vanjskog vrednovanja postojećeg institucionalnog okvira te izrade i provođenja preporuka za poboljšanje djelovanja i unapređenje suradnje Ureda za udruge, Savjeta za razvoj civilnoga društva i Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

O svemu tome razgovaramo s Eminom Bužinkić, predsjednicom Savjeta za razvoj civilnog društva.

KP: U 2016. svjedočili smo nevjerojatnom umanjivanju pozicije i važnosti Savjeta za razvoj civilnog društva, prvenstveno kod izglasavanja Uredbe o raspodjeli lutrijskih sredstava, ali i u drugim slučajevima. Za početak: u kakvom je danas položaju Savjet u odnosu na izvršnu vlast?

Situacija u kojoj se danas nalazi Savjet za razvoj civilnoga društva nije sasvim ista kao 2016., ali je neposredna posljedica stava kakav je naložio marginalizaciju i izolaciju Savjeta kada se radi o donošenju odluka o civilnome društvu. Postupak odcjepljivanja Savjeta od Vladinih odluka o civilnom društvu režiran je smjer sasvim jasne destabilizacije i postavljanja prepreka pred one aktere civilnoga društva koji koračaju ka sve otvorenijim i transparentnijim modelima odlučivanja, demokratsko-participativnim modelima upravljanja, zaštiti ljudskog dostojanstva i prava na izbor, artikulaciju kritičkoga spram Vladina djelovanja i slično.

Nakon više od godine i pol dana od početka mandata novog saziva Savjeta, a u usporedbi s dva saziva u kojima sam bila članica između 2006. i 2012. godine, zaključujem kako ne samo da ne postoji institucionalni mehanizam koji bi poticao aktivan savjetodavni rad 37 članova/ica, nego je Savjet gurnut u sistem koji operira kočnicama i crvenim zastavama. Primjerice, niti ovogodišnja Uredba o raspodjeli lutrijskih sredstava nije raspravljana niti joj je podrška izglasana u Savjetu bez obzira na ranije jasno postavljena načela participativnog i partnerskog. Nacionalna strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva još uvijek nije usvojena unatoč opetovanom traženju da se ista stavi na dnevni red Vlade. Informacije o provedbi ESF-a, a osobito njegovih financijskih aspekata mjesecima su se držale podalje očiju i ušiju Savjeta te su neke od tih informacija tek nedavno podijeljene.

Na primjeru Strategije kao i na primjeru upravljanja natječajima ESF-a, jasno se vidi koliku važnost aktualna vlast pridaje civilnome društvu. Sasvim je jasno kako će ulogu Savjeta treba redefinirati i snažnije institucionalizirati njegove zadaće kako bi se mijenjajuća postava Vladinih predstavnika/ica ozbiljno pripremala i uzimala u obzir rasprave i odluke Savjeta. 

KP: Kako danas funkcionira odnos između tri stupa institucionalne podrške sektoru: Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, Ureda za udruge Vlade RH i Savjeta?

Čini mi se kako je spomenuta situacija 2016., a koja se nastavila i godinama poslije, utjecala na međusobne odnose između ovih triju institucija te narušila povjerenje i suradnju kakva je postojala ranije. Ulaskom u Savjet u prvoj polovici 2017. godine bilo mi je jasno kako će se tenzije oslikavati u redovitom radu Savjeta i preslikavati na inicijative koje će uključivati sva tri tijela. U konačnici, jasno je kako su sva tri tijela u ovoj ili onoj mjeri na meti političkih utjecaja koji nisu konstruktivni i stabilizirajući za današnju situaciju.

Moje je profesionalno stajalište da Zaklada, Ured i Savjet trebaju imati mnogo jaču vezu i skupno se zalagati za kvalitetniji i inkluzivniji pristup civilnome društvu, za onaj pristup koji će osnaživati aktere civilnoga društva koji nedvosmisleno unaprjeđuju stanje demokracije, vladavine prava, nekoruptivnog načina javnog djelovanja i transparentnog upravljanja te onaj pristup koji će težiti dekriminalizirati rad civilnoga društva i utjecati na stvaranje pozitivnog ozračja u javnosti za djelovanje civilnih aktera. Imamo još otprilike godinu i pol dana vremena u ovome mandatu da unaprijedimo odnose i činimo ono sto je potrebno i ono sto je kritički zamah u odnosu na sadašnje stanje. 

KP: Strategija poticanja razvoja civilnog društva za period 2017-2021 još uvijek nije izglasana, iako je rasprava o njoj završena prije dvije godine. Možeš li nas uputiti u proces njenog donošenja, koliko je Savjet imao utjecaja na njega te što se trenutno događa sa Strategijom?

Točno je kako Nacionalna strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva nije donesena već gotovo puno dvije godine. Tekst Strategije prošao je kroz postupak javnog savjetovanja i očitovanja tijela državne uprave, izuzev jednoga, nakon sto je golema radna skupina izradila prijedlog teksta. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je dugo oklijevalo poslati svoje očitovanje. Iako smo neformalno saznali da je očitovanje ovoga ministarstva stiglo u Ured za udruge, nismo imali prilike dobiti službenu informaciju niti vidjeti tekst očitovanja ovoga tijela.

Zatražila sam uvid u očitovanja TDU-a na tekst Strategije i vjerujem da će mi ih Ured za udruge dostaviti u dogledno vrijeme. Trenutno smo u procesu rasprave između Ureda i Savjeta o prijedlogu Ureda da se organizira sastanak na kojemu bi se ažurirao tekst Strategije s obzirom na to da je prošlo mnogo vremena. Ažurirani bi tekst išao od 2019. do 2021. Prijedlog nije jednostavno podržati jer bi ažuriranje teksta moglo odgoditi usvajanje Strategije na još nekoliko mjeseci s obzirom na to da bi sadržajne izmjene u tekstu morale ponovno ići u postupak javnog savjetovanja i očitovanja tijela državne uprave. 

KP: Savjet za razvoj civilnog društva također je ili bi trebao biti važan akter u programiranju i osmišljavanju Europskog socijalnog fonda u Hrvatskoj. Što možemo očekivati za civilno društvo i od civilnog društva s obzirom na dosadašnju provedbu natječaja iz fonda i približavanje roka programiranja novog?

Posljednjih smo godinu i pol dana u Savjetu doista imali fokus na temi upravljanja Operativnim programom “Učinkoviti ljudski potencijali” i provedbom Europskog socijalnog fonda. Izrazili smo zabrinutost povodom nekoliko strukturnih problema: kašnjenje operacija i potencijalni gubitak financijskih sredstava (veliki broj natječaja je odgođen), loša kvaliteta pripreme natječaja, smanjenje natječajnih sredstava, promjena kriterija operacija, te nedostatak informacija o vremenu i proceduri revizije programa. Pored toga, informacije o stanju fondova razmatraju se na zatvorenim sjednicama Vlade te se drže tajnima u uskom krugu suradnika bezrazložno.

Sve ovo je suprotno Nacionalnom planu reformi iz 2017. gdje je sama Vlada istaknula kao problem preveliku administraciju u prijavi i provedbi EU projekata i kao cilj postavila olakšavanje procedura. Nije li svrha povećati broj prijava na natječaje i bolje iskorištavanje fondova? Još sredinom 2017. smo pozvali Vladu Republike Hrvatske da tematske rasprave o europskim fondovima učini javnima i transparentnima. Osim toga, pozvali smo i sva TDU da objave Sažetke za građane o korištenju europskih fondova, partikularno ESF-a za 2015. i 2016. godinu i to do sada ugovorenim operacijama, projektima i sredstvima ESF-a. Tražili smo i godišnji izvještaj Odbora za praćenje krajem godine i plan realizacije ESF-a u narednom razdoblju. Moram li spomenuti da godinu i pol dana nismo dobili odgovor na tražene zahtjeve izuzev sažete usmene informacije o nekim od pitanja vezanih uz provedbu i reviziju ESF-a na posljednjoj sjednici Savjeta. 

S obzirom na to da se približava rok novom programiranju, ključnim smatram da MRMS i Vlada RH osiguraju sljedeće korake: usvoje Nacionalnu strategiju za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva, korigiraju sve loše i nedostatne prakse vezane uz provedbu natječaja ESF-a, unaprijede efikasnost rada Nacionalnog odbora za praćenje i položaj članova/ica iz redova civilnoga društva u tome tijelu, objave sve izvještaje Odbora za praćenje te unaprijed, pazeći na principe participativnosti, uključivosti i partnerstva, pripreme konzultativni proces programiranja.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Piše: Matija Mrakovčić

Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2017. do 2021. je dokument koji daje osnovne smjernice koje se žele postići u petogodišnjem razdoblju kako bi se unaprijedio postojeći i stvorio novi pravni, financijski i institucionalni sustav potpore razvoju civilnoga društva, te stvorilo poticajno okruženje za daljnji razvoj civilnoga društva u Republici Hrvatskoj. Nacrt je nastao na temelju rada Radne skupine za izradu Nacionalne strategije te doprinosa nositelja i sunositelja aktivnosti Strategije. U novom se nacrtu područja dosadašnje Strategije 2012-2016 nisu mijenjala (Institucionalni okvir za potporu razvoju civilnoga društva, Civilno društvo i sudionička demokracija, Osnaživanje uloge OCD-a za društveno-ekonomski razvoj, Djelovanje i razvoj civilnoga društva u međunarodnom kontekstu), no definirane su nove mjere i provedbene aktivnosti.

“Doprinos civilnoga društva sveobuhvatnom društvenom rastu i razvoju odnosno javnoj dobrobiti treba prepoznati i priznati i u odgovarajućem normativnom okviru. Preduvjet za ostvarenje takvog odnosa države i civilnoga društva su državne i javne institucije i politički procesi otvoreni javnosti koji poštuju i unapređuju procedure i mehanizme sudjelovanja javnosti u procesima političkog odlučivanja”, navodi se u uvodu Strategije kojim se definira vrijednosno utemeljenje odnosa države i civilnog društva. U dijelu koji donosi povijest razvoja civilnoga društva u Hrvatskoj, u novoj Strategiji, uz prošireni sadržaj prethodne, zainteresirani čitatelj saznaje da najranije korijene civilnoga društva nalazimo u bratovštinama, čak daleko u 9. stoljeću, a da Matica Hrvatska “od svog osnutka, uz prekid djelovanja od 1972. do 1990. godine” promiče vrijednosti nacionalnog i kulturnog identiteta Hrvatske do danas. Kao i u prošloj strategiji, i u ovoj se spominje ograničenje sloboda udruživanja nakon Drugog svjetskog rata, te djelovanje civilnoga društva prije, za vrijeme i nakon Domovinskog rata. Unesene su činjenice iz razdoblja pregovora o pristupanju Europskoj uniji, pitanja budućnosti EU i razvoja europskog građanstva, globalizacijski procesi i “izbjeglička kriza”, kao i sredstva izdvojena za financiranje programa i projekata organizacija civilnog društva u 2015. godini.

No, u tom dugom hodu kroz povijest civilnog društva ipak nedostaje godina 2016, godina koja je proizvela najveći korak unatrag za institucionalizirani okvir djelovanja civilnoga društva. Ustvari, nije ga proizvela godina, već štetočinska vlast u vidu osovine Karamarko-Hasanbegović te njihove odluke koje su dovele do prepolavljanja proračuna Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, marginaliziranja i obespravljanja Savjeta za razvoj civilnoga društva, te ostavke ravnatelja Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Radi se o tri stupa institucionalne podrške civilnom društvu, o sustavu prepoznatom kao primjeru dobre prakse i izvan granica Hrvatske. Sustav je dolaskom Vlade Andreja Plenkovića krenuo u svojevrsni oporavak. Uredbom o raspodjeli lutrijskih sredstava za 2017. razvoju civilnog društva dodjeljeno je malo više od 11 posto (nakon 6,88 posto u 2016. te 14,21 u 2017. godini), nakon višemjesečnih peripetija izabran je i s radom je krenuo novi Savjet za razvoj civilnoga društva, dok Ured za udruge još uvijek ima vršitelja dužnosti ravnatelja. Stanje bi se moglo opisati kao dva koraka unatrag, jedan korak naprijed. Upravo u području I. Institucionalni okvir za podršku razvoju civilnoga društva, ističe se potreba provođenja vanjskog vrednovanja postojećeg institucionalnog okvira te izrade i provođenja preporuka za poboljšanje djelovanja i unapređenje suradnje Ureda za udruge, Savjeta za razvoj civilnoga društva i Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva i njezinih programa podrške razvoju civilnoga društva. 

Isto područje u strateški dokument uvodi pojam civilno-javnog partnerstva, kod mjere koja predviđa transparentnu dodjelu prostora u državnom vlasništvu i vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave na korištenje organizacijama civilnoga društva. Povod tome su razvoj društveno-kulturnih centara koji se “na temelju modela sudioničkog upravljanja javnom infrastrukturom razvijaju u mnogim dijelovima Hrvatske”. Nositelj aktivnosti unapređenja institucionalnog i normativnog okvira za razvoj civilno-javnog partnerstva jest Ministarstvo državne imovine, a aktivnosti poticanja razvoja programa civilno-javnog partnerstva Ured za udruge i Ministarstvo kulture. Također, Nacrt ističe potrebu uspostavljanja sustavnog istraživanja o stanju razvoja civilnoga društva. To se može ostvariti alatima za mjerenje učinaka provedenih projekata i programa, a nastali materijali trebaju biti javno dostupni kroz uspostavljenu digitalnu arhivu, dok bi arhivska građa nastala djelovanjem organizacija civilnoga društva trebala bi biti obrađena u specijaliziranom Arhivu civilnoga društva. Time se prvi put u Nacionalnu strategiju uvodi i aktivnost poticanja i promoviranja sustavnog prikupljanja i čuvanja arhivske građe civilnoga društva. Nositelj aktivnosti je Ministarstvo kulture, a sunositelji Ured za udruge, Hrvatski državni arhiv, Savjet za razvoj civilnoga društva, Zaklada Kultura nova te organizacije civilnoga društva.

Nakon što je u Strategiji za razdoblje 2012-2016 u području II. Civilno društvo i sudionička demokracija kao mjera navedeno sustavno uvođenje i provedba građanskog odgoja i obrazovanja na svim razinama obrazovnog sustava, u novom Nacrtu kao mjera je navedeno podupiranje odgojno-obrazovnih sadržaja kroz neformalne obrazovne programe OCD-a, unapređenje online kataloga tih programa te uspostavljanja kriterija za postupke validacije i certificiranja neformalnih obrazovnih programa OCD-a. S obzirom da je mjera iz prošle Strategije ostvarena tek uvođenjem GOO-a kao međupredmetne teme, koja se u školama provodi sporadično i nekontrolirano te nastavnici i dalje nemaju adekvatnu podršku njegovom provođenju, da Agencija za odgoj i obrazovanje, kao i nadležno Ministarstvo u ovom segmentu ne rade svoj posao, te da još uvijek nisu poznati rezultati javnog savjetovanja o novim kurikularnim dokumentima izrađenim tijekom 2016. godine, pitanje certificiranja programa organizacija civilnog društva čiji bi nositelji trebali biti navedeno Ministarstvo i Agencija, čini se daleko od stvarnosti poput roka za provedbu ove aktivnosti – 2020. godine.

U područje II, umjesto dosadašnje mjere poboljšanja uvjeta za djelovanje neprofitnih medija (ukidanje Povjerenstva, a onda i programa za financiranje neprofitnih medija pri Ministarstvu kulture 2016. u predloženom se Nacrtu tek ovlaš spominje – “prekinut je”), uvedena je mjera poticanja razvoja medija zajednice (nositelj Ministarstvo kulture) i medijske pismenosti (nositelji Ministarstvo obrazovanja i Agencija za elektroničke medije). “Poticajno okruženje za društveni i politički angažman i samoorganiziranje građana pretpostavlja postojanje javne sfere i medijskog prostora u kojem se afirmiraju teme od javnog i zajedničkog interesa, odnosno omogućuje pristup informiranoj javnoj raspravi temeljenoj na poštivanju raznolikosti mišljenja i dijalogu. U tom smislu važnu ulogu imaju javni mediji, a uz njih također je velik značaj medija zajednice”, navodi se u Strategiji te također ističe da je njihov razvoj ograničen “nepovoljnim normativnim i institucionalnim okvirom” te činjenicom da ne postoji njihova jasna definicija, iako se u uvodu području eksplicitno stavlja znak jednakosti između neprofitnih medija i medija zajednice. Ministarstvo kulture u tom bi kontekstu trebalo provesti vanjsko vrednovanje sustava dodjele podrške medijima zajednice te oblikovati i provoditi natječaje za projekte OCD-a u području medija zajednice, sve tijekom 2018. godine.

U području III. Osnaživanje uloge OCD-a za društveno-ekonomski razvoj dodane su neke nove mjere poput osiguranja poticajnog okvira za razvoj društvenog poduzetništva, što uključuje vanjsko vrednovanje Strategije društvenog poduzetništva (2015-2020), izradu Registra društvenih poduzeća, poticanje društvenog poduzetništva putem modela zelene javne nabave. Ovdje se nalaze i poticanje provedbe programa integracije izbjeglica i migranata te povećanje uloge OCD-a u provedbi politika zapošljavanja. S obzirom da mjera koja se odnosi na izradu nacrta Zakona o zakladama iz prethodne Strategije nije realizirana, u sljedećem se razdoblju Nacrt posebno obraća osiguravanju odgovarajućih uvjeta za razvoj zakladništva i organizirane filantropije. U području IV. Djelovanje i daljnji razvoj civilnoga društva u međunarodnom kontekstu važno je istaknuti mjere sudjelovanja OCD-a u procesu provedbe UN-ove Agende 2030 za održivi razvoj te praćenju vanjsko političkih aktivnosti Republike Hrvatske na području ljudskih prava i demokracije za vrijeme njenog članstva u Vijeću za ljudska prava (2017-2019) te prigodom predsjedavanja Vijećem Europe (2018) kao i Europskom Unijom (2020). S obzirom na spomenuti izostanak konteksta u kojem su se našle organizacije civilnog duštva u Hrvatskoj tijekom 2016. godine, važna je i aktivnost kontinuiranog promicanja hrvatskog modela podrške razvoju civilnoga društva, koja bi trebala osigurati da se položaj OCD-a više nikada ne spusti na nivo na koji ga je dovela Vlada Tihomira Oreškovića.

Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću otvoreno je do 8. rujna.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Zamagljene slike budućnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Početkom srpnja 2014. Vlada je usvojila akcijski plan za provedbu međunarodne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016. godine. Standardi otvorene vlasti podrazumijevaju unaprjeđenje pružanja javnih usluga, veću pristupačnost tijela državne uprave te veće povjerenje javnosti. Otvorenost vlasti uključuje dvije komponente, transparentnost i participaciju, pri čemu je transparentnost jedan od nužnih preduvjeta za participaciju, odnosno sudjelovanje građana. 

Usvajanjem Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata u studenom 2009. stvoreni su preduvjeti za jačanje transparentnosti rada tijela javne vlasti u ovom području. Prema Zakonu o pravu na pristup informacijama iz 2013. tijela javne vlasti dužna su objaviti na internetskoj stranici nacrt zakona i drugog propisa o kojem se provodi javno savjetovanje, u pravilu u trajanju od 30 dana, čime je produljen rok od 15 dana predviđen Kodeksom. Dopunom Poslovnika Vlade RH krajem 2012. godine propisano je da se prilikom upućivanja u proceduru Vlade, uz nacrt prijedloga zakona, drugih propisa i akata, prilažu i izvješća o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.

Norveški Institut Michelsen, uz sudjelovanje različitih dionika iz Republike Hrvatske, izradio je studiju slučaja o sustavu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u Hrvatskoj. Studija je izrađena u sklopu Partnerstva za otvorenu vlast te prikazuje razvoj sustava savjetovanja te ključna postignuća i izazove u sustavu. Publikaciju je objavio U4, Centar za anti-korupcijske resurse, smješten u prostorima Instituta.

U samoj je studiji navedeno da uspješna suradnja države i civilnog sektora u Republici Hrvatskoj, kao jedan od ključnih faktora uspješnosti procesa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, ima svoja ograničenja, ali i izazove. Zahtijeva daljnju izgradnju povjerenja između vlasti i civilnog društva koji moraju naučiti raditi zajedno imajući u vidu svoje specifične uloge u različitim fazama reforme. Institucionalizirani prostori dijaloga i suradnje ne mogu zamijeniti spontano i stvarno sudjelovanje u procesima otvorene vladavine i donošenja javnih politika.

Slučaj Hrvatske ilustrira ograničene resurse za jačanje kapaciteta javne uprave i sposobnost institucija za učinkovitu provedbu svojih obveza te sposobnost civilnog društva za održivo i trajno uključenje i nadzor njihove provedbe, navodi se u izvještaju. Posebno se ističe nedostatak postojanja snažnog aktera koji bi bio podrška implementaciji i koji bi bio tehnički osposobljen, funkcionalno autonoman i politički podržan. Radi se o ključnom elementu koji bi sudjelovao u praćenju i diseminaciji rezultata te stvarao građansku svijest o važnosti reformi za otvorenu vlast.

Strateški dugoročan utjecaj savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i dalje je ograničen djelomičnim nadzorom, neobvezujućom prirodom savjetovanja i sniženim kapacitetom javnih institucija na regionalnoj i lokalnoj razini. Nedostatno je podizanje svijesti javnosti o procesima savjetovanja koji na taj način ne postižu očekivane rezultate te još uvijek nije bitno promijenjen način na koji građani u Republici Hrvatskoj sudjeluju u otvorenoj vlasti. Potrebno je građanima približiti stvarni utjecaj koji njihovo sudjelovanje može imati, a to podrazumijeva i ulaganje u sustavno praćenje i procjenu rezultata sudjelovanja.

Publikacija je dostupna ovdje. 

Vezano uz stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva, nedavno je Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva organizirala izravna savjetovanja u Osijeku i Rijeci o izradi nove Strategije djelovanja od 2016. do 2020. godine te provela internetsko savjetovanje u kojem je zainteresirana javnost ocijenila dosadašnju provedbu Strateškog plana te predložila unapređenje postojećih i nove strateške ciljeve za iduće četverogodišnje razdoblje. Raspored održavanja savjetovanja u ostalim gradovima Zaklada će objaviti tijekom siječnja.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

“Trenutno je u našoj zemlji situacija s izbjeglicama. Iznenađuju me ljudi koji su prošli rat i način na koji oni govore o njima. Tolika količina ružnih riječi a nisu upoznali osobno niti jednu izbjeglicu. Zar je naš mentalitet tako zadrt. Pa gdje ja to živim”, riječi su Marina zapisane u rubrici Vaša iskustva na službenoj stranici novopokrenute kampanje Nije smiješno.

Stranica putem interaktivne karte nudi jednostavan pristup svim organizacijama koje pružaju informacije, savjete i besplatnu pravnu pomoć građanima u pet država jugoistočne Europe (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Rumunjska, Kosovo) i Turskoj.

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva partner je projektu u Republici Hrvatskoj. Nacionalna zaklada će u okviru svog Programa podrške građanima nakon ulaska RH u EU uskoro objaviti poziv za iskaz interesa za uvrštavanje svih organizacija koje u Republici Hrvatskoj pružaju primarnu pravnu podršku građanima kako bi informaciju o tome učinili dostupnom što je moguće većem broju građana Republike Hrvatske.

Izvor: NZRCD / Fotografija: truthout.org

Glavni cilj projekta je povećanje utjecaja i vrednovanja rada žena u lokalnim zajednicama i civilnom sektoru pa će projekt zajedničkom kampanjom na nacionalnoj razini te putem pet lokalnih kampanja raditi na podizanju svijesti javnosti o pitanjima kojima se partnerske udruge bave, kao i  lobirati za učinkovitiju provedbu i unaprijeđenje javnih politika.

Prva aktivnost bit će istraživanje među organizacijama civilnog društva na području uključenih pet županija, gdje će se među ostalim pokušati doći do odgovora na pitanje zašto muškarci čine 20, a žene 80% volonterske populacije u Hrvatskoj. Također, provjerit će se premise o marginalizaciji utjecaja i vidjivosti rada mladih žena te će biti objavljene preporuke sukladno rezultatima istraživanja.

Nakon toga slijedi razmjena znanja i vještina u svrhu podizanja kapaciteta partnerskih organizacija i provedba lokalnih i nacionalne kampanje, kao i produkcija priručnika za pomoć mladima u pokretanju društveno korisnih inicijativa.

Izvor: udruga Zora / Fotografija: cathredfern

Publikacija naslova Kad bi svi… sadrži izvješća sa svih sedam održanih okruglih stolova, Dana otvorenih vrata udruga te evaluacijsko izvješće Dana udruga koje iznosi procjenu organizacijskih i sadržajnih aspekata Dana udruga 2012. iz perspektive sudionika i sudionica. U publikaciji tako možete čitati o čemu su razgovarali i što su zaključili predstavnici civilnog društva na temu sudjelovanje mladih u oblikovanju javnih politika na lokalnoj razini, modela učinkovitog zagovaranja, novih financijskih mogućnosti, društvene kohezije građana i mladih na području suzbijanja siromaštva i maloljetničke delinkvencije, kriterija za dodjelu državnih i gradskih prostora na korištenje udrugama te uloge organizacija civilnog društva u razvoju socijalnog i društvenog poduzetništva. 

Publikacija je dostupna u elektroničkom obliku na istaknutom linku. 

Izvor: TACSO

Nacionalna zaklada poticat će sedam projekata umrežavanja u programskom području Demokratizacija i razvoj civilnoga društva u ukupnom iznosu do 2 217 059 kuna te je dodijelila dvije nagrade od 15 tisuća kuna za društvene inovacije u 2012. godini kao i iznos od 75 tisuća kuna za provedbu inovacija. Također, ukupno je odobreno 28 institucionalnih podrški razvoju i/ili stabilizaciji udruga u iznosu do 5 393 501 kunu u trima kategorijama. 

Za inicijalnu suradnju u području provođenja međunarodne suradnje i razvojne pomoći Suradnjom do razvoja, upravni odbor je donio odluku o odobravanju financijskih sredstava za pet projekata razvojne pomoći u ukupnom iznosu do 698 626 kuna, a za ostvarivanje inicijalne suradnje u području razvoja novih projekata Od ideje do projekta dodijeljena je financijska pomoć od 10 tisuća kuna. 

Sukladno prijavama na pozive za iskaz interesa u području razmjene znanja, u 2012. godini odobreno je osamnaest podrški za sufinanciranje odlazaka predstavnika organizacija civilnoga društva iz Republike Hrvatske na međunarodne skupove i četiri podrške za sufinanciranje dolazaka međunarodnih stručnjaka na događanja koja organiziraju udruge. U okviru programa Suradnja na Euro-Mediteranu dodijeljena je jednokratna podrška od 64 495 kuna. U okviru programa poticanja razvojne suradnje financijsku potporu u ukupnom iznosu od 2 775 892 dobilo je sedam udruga, a za poticanje sudioničke demokracije i društvenog razvoja u lokalnoj zajednici u programskom području Zajedno za bolje dvanaest će projekata biti poticano u ukupnom iznosu do 2 921 032 kuna.  

Rezultati natječaja u integralnom su obliku dostupni ovdje. 

Izvor: NZRCD

U radu okruglog stola očekuje se sudjelovanje predstavnika grada Zagreba, Agencije za upravljanje državnom imovinom, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, te udruga i ostalih organizacija civilnog društva koje koriste državne ili gradske prostore za provođenje projekata i programa od interesa za opće dobro. Okrugli stol koja će u započeti u 14 i 30 sati u dvorani Tribine Grada Zagreba nabrojat će se primjeri uspješnog javno-civilnog partnerstva u korištenju gradskih i državnih prostora te se razgovarati o mogućnostima poboljšanja kriterija za dodjelu gradskih i državnih prostora na korištenje udrugama. Zainteresirani su zamoljeni najkasnije do 10. lipnja prijaviti svoj dolazak. Više informacija o programu i prijavnicu za sudjelovanje možete dobiti ovdje. 

Izvor: Ured za udruge

Novost na ovoj manifestaciji je Dan otvorenih vrata udruga koji je zakazan za 16. lipnja. Ta subota rezervirana je za sve udruge koje žele zainteresiranim građanima predstaviti svoj rad i projekte koje provode. Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva pozivamo sve udruge i građanske inicijative u Republici Hrvatskoj da 16. lipnja otvore svoja vrata od 10 do 13 sati, predstave građanima svoj rad te im približe programe i projekte financirane iz javnih izvora. Svi zainteresirani za sudjelovanje na Danima udruga, kao i udruge zainteresirane za sudjelovanje na Danu otvorenih vrata svoje prijave mogu poslati zaključno do 28. svibnja. Prijavne obrasce i nacrt programa manifestacije pronađite ovdje.

Izvor: NZRCD / Dani udruga 2012