Koncepcija Izloga jest da tijekom četiri dana u relativno gustom festivalskom rasporedu predstavi zanimljive suvremene glazbene projekte, skladatelje i glazbenike, kako s domaće tako i s međunarodne scene. Programski nastoji slijediti suvremene glazbene tendencije i ovisno o njima svake godina pomicati svoj fokus, inzistirajući prije svega na otvorenom pristupu suvremenim glazbama današnjice, istraživanju i otkrivanju novoga, te poticanju suradnje i dijaloga. U tom smislu koncepcija, ciljevi i nastojanja projekta ostaju isti, jer su zapravo mišljeni otvoreno i nisu definirani stilskim ili žanrovskim granicama, pa ostavljaju odnosno otvaraju prostor za raznovrsna istraživanja i eksperimente. Formalno je Izlog koncipiran kao četverodnevna manifestacija čiji je raspored postavljen tako da posjetitelji imaju priliku čuti i vidjeti tridesetak predstavljenih programa koji počinju svakog dana u kasno poslijepodne, a u ugodnoj i opuštenoj atmosferi završavaju svake noći oko 2 sata. Međunarodni gosti u Zagrebu borave uglavnom tijekom cijelog festivala, čime Izlog zaista postaje platforma razmjene znanja i ideja, te mjesto na kojem se bilo kroz službeni program bilo kroz neslužbena druženja i razgovore između koncerata stvaraju nove suradnje, što smatram izuzetno važnim poticajem progresa u poimanju glazbe te razvoju scene. Na ovogodišnjem Izlogu biti će više od 80 sudionika iz desetak zemalja, i te brojke su se ponešto povećale u protekle dvije godine, no čini mi se da taj kvantitativni rast, iako koristan, nije najvažniji. Više pozornosti posvećujemo kvalitativnom rastu koji je nadam se vidljiv iz samog sadržaja odnosno programa.

KP: Možete li nam predstaviti ovogodišnji program i izdvojiti ono što bi prema vašem mišljenju bila ključna mjesta ovogodišnjeg programa?

Rekla bih da je ključno mjesto ovogodišnjeg programa nastavak i širenje međunarodne suradnje. Općenito mislim da je to izrazito važno za hrvatsku suvremenu glazbenu scenu koja se nerijetko zatvara u svoje postojeće i uhodane formalne okvire, modele rada i odnose, istovremeno se opirući promjenama. Vjerojatno je razlog tomu i nedovoljna (samo)kritičnost, prije svega ona konstruktivna, ali i svojevrstan strah od promjene.

Ovogodišnji festival otvaramo nastupom jednog od ponajboljih “bendova” suvremene hrvatske glazbene scene, a to je Papandopulo kvartet kojeg čine četvorica izvanrednih saksofonista: Nikola Fabijanić, Gordan Tudor, Goran Jurković i Tomislav Žužak. Papandopulo kvartet je ansambl koji svojim pristupom suvremenoj glazbi, intenzivnim suradnjama sa skladateljima, pa i vlastitim skladateljskim radom, odabirom programa, bendovskom energijom i interpretativnom izvrsnošću postaje na određeni način koautor djela koja izvode, radije nego „samo“ reproduktivni izvođački sastav, negirajući tradicionalni hijerarhijski odnos skladatelj-izvođač. U Eksperimentalnom ansamblu Muzičkog salona pod umjetničkim vodstvom britanskog trombonista i skladatelja Hilaryja Jefferyja sudjeluju glazbenici iz Hrvatske, Japana, Australije i Mađarske, a osim studenata Muzičke akademije u Zagrebu predstavit će se i studenti Umjetničke akademije u Splitu, Akademije umetnosti Novi Sad, Akademije za glasbo u Ljubljani, te Musikhochschule u Stuttgartu. Uz pomoć Austrijskog kulturnog foruma koji ove godine slavi 60 godina svog postojanja i austrijskog Muzičkog informativnog centra ugošćujemo skladatelja, audiovizualnog umjetnika i istraživača Marka Cicilianija, iznimnu violinisticu Barbaru Lüneburg, ruskog skladatelja i improvizatora s austrijskom adresom Alexandra Chernyshkova, te violončelisticu Katharinu Gross. Iz susjedne Srbije dolaze Ansambl Studio 6 i članovi Improve2 kolektiva – glazbenici koji su izuzetno aktivni na srpskoj suvremenoj glazbenoj sceni, ne samo kao autori i izvođači, već i kao inicijatori i organizatori, te su kroz istoimenu seriju koncerata ImprovE2 stvorili važnu platformu za predstavljanje domaćih i međunarodnih improvizatora i eksperimentatora, a koja danas zauzima ključno mjesto na izvaninstitucionalnoj beogradskoj glazbenoj sceni. U suradnji s Multimedijalnim institutom predstavljamo pijanista Reinholda Friedla, ujedno i osnivača jedne od najutjecajnijih suvremenih glazbenih skupina zeitkratzer.

Izdvojila sam samo neke, ali programa je puno i zapravo smatram da su svi jednako važni, iz ovog ili onog razloga. Svojim međusobno različitim poetikama svi sudionici čine ono što nazivamo scenom.

KP: Koje su akustičke prednosti, a koje nedostaci prostora u kojem se program festivala izvodi? 

Svi festivalski prostori su akustički vrlo prikladni za ovakvu vrstu programa: MM centar, Galerija SC i tri dvorane Teatra &TD, ali ove godine imamo priliku realizirati program i u obnovljenom Francuskom paviljonu čija je specifična akustika vrlo inspirativna i upravo savršena za site-specific glazbene projekte koji ju uzimaju kao polazište i/ili važan konstitutivni element svog umjetničkog rada, kao što je to bilo u netom realiziranom projektu skladatelja i sound artista Gerrieta K. Sharme koji je skladao Building-Sound Composition – višekanalnu elektroničku prostornu kompoziciju za obnovljeni paviljon. Polazeći od tog stajališta, na Izlogu će u Francuskom paviljonu biti izvedeno kultno i ključno djelo eksperimentalne glazbe I am sitting in a room kojime je Alvin Lucier još 1969. godine započeo akustičko istraživanje rezonantnih frekvencija prostora i njihovu upotrebu u muzičkom djelu. Gerriet K. Sharma vraća se na Izlog s drugim projektom – izvest će kompozicije za IEM ikosaedralni zvučnik, novi muzički instrument na čijem je razvoju radio s akustičarom Franzom Zotterom i drugim inženjerima na Institutu za elektroničku glazbu i akustiku u Grazu. Također, nastavno na umjetničko akustičko istraživanje koje smo započeli u prosincu 2014. u sklopu Velesajma kulture, u popodnevnim ćemo satima otvoriti vrata Francuskog paviljona za akustičko istraživanje kroz kraće improvizacije gitarista i elektroničara Miodraga Gladovića i vokalnog ansambla Antiphonus.

KP: Može li Izlog poslužiti kao platforma za razmjenu ideja suvremenih autora i njihovo međunarodno povezivanje? 

Ja se nadam da on upravo to i jest. Ili barem da se razvija u tom smjeru. Kao što sam ranije rekla, to jest jedan od glavnih ciljeva, jer bez međunarodnog povezivanja i razmjene bojim se da ne možemo očekivati značajniji progres u bilo kojem smislu.

KP: U čemu je inovacija Izloga za suvremenu glazbu, ali i što ga potencijalno izdvaja iz mora zagrebačkih kulutrnih manifestacija?

Program Izloga svake godine uključuje niz glazbenika i njihovih projekata koji su inovativni u umjetničkom, tehnološkom ili kojem drugom smislu. Namjera jest dakako predstaviti inovativne umjetničke poetike. No ako me pitate za inovaciju Izloga kao manifestacije/forme, ne bih rekla da se radi o inovaciji u užem smislu riječi, pogotovo ako ga promatramo u međunarodnom kontekstu, ali mislim da nam otvorenog i kritičkog pristupa prema glazbi, umjetnosti i društvu općenito, u ovoj našoj domaćoj sredini konstantno manjka, pa to vidim kao nešto po čemu se Izlog izdvaja ili razlikuje od mnogih drugih kulturnih, odnosno prije svega glazbenih manifestacija. Također, povezivanjem akademske zajednice i izvaninstitucionalne scene Izlog nastoji makar pomaknuti, ako već ne i dokinuti te nezdrave, stroge i krute granice između ta dva svijeta. I na kraju, ali ne manje važno, Izlog osim predstavljačkog festivalskog karaktera ima i onaj pokretački i inicirajući, čime aktivno sudjeluje u razvoju suvremene glazbene scene.

Da pokušam rezimirati: na široj međunarodnoj sceni postoje naravno slične manifestacije i vrlo razvijena scena koje Izlog pomalo postaje dio, ali mislim da u hrvatskom kontekstu zbog navedenih specifičnosti i naglasaka on definitivno jest drugačiji u programskom smislu. Vjerujem da je zbog toga potreban, kako publici tako i samim sudionicima, te da postaje važan segment suvremene glazbene scene.

“Na probe smo donijeli sve što imamo: dvadesetak različitih instrumenata (DIY elektronika, električna gitara, kontrabas, flauta, klarinet, nekoliko kompjutera, ritam mašine, sintesajzeri i sl.). Sigurno je da ćemo se upuštati u nestandardne kombinacije (melodika s gitarskom distorzijom, odnos ritma srca s ritmom koračanja kroz paviljon, mikrozvučnici s lo-fi loopovima privezani na balone tako da mogu mijenjati visinu izvora zvuka u prostoru…). Cilj je stvoriti jedinstvenu zvučnu sliku koju je nemoguće ponoviti na isti način u nekom drugom prostoru. U našem slučaju sviramo zajedno s Francuskim paviljonom, ne u njemu. Prostor je jednako važan kao i izvođač, kao i instrument ili partitura”, rekao je Bojan Gagić o Kružioni za flautu i ostalo.

Prije Kružione za flautu i ostalo u MM centru nastupa norveški duet kojeg čine jedna od vodećih vokalistica na improvizatorskoj sceni Sidsel Endresen i avant-jazz i eksperimentalni gitarist Stian Westerhus, koji će predstaviti svoj drugi zajednički album Bonita objavljen za Rune Grammofon.

Koncert norveškog dueta počinje u 21 sat u MM centru, a Kružiona u 22.15 sati u Francuskom paviljonu. Ulaz na oba koncerta je besplatan.

Prošlogodišnje premijerno izdanje, vrijedi se prisjetiti, na isti teren dovelo je Bojana Gagića i Miograda Gladovića na elektronici, Ivana Levačića na bubnjevima i Miru Manojlovića na vibrafonu, zatim Edu Rimanić na flauti, Nenada Sinkauza na gitari, a umjetničko vodstvo preuzeo je Gordan Tudor. Uspješnost ovakvog tipa ansambla koji eksperimentira, ali i ansambla koji je sam po sebi eksperiment, ima rezona budući da na hrvatskoj suvremenoj glazbenoj sceni postoje brojni argumenti i prazna mjesta, neispunjene potrebe, ali prije svega talentirani pojedinci raznovrsne provenijencije. Još više ima rezona pozvati u goste i strane umjetnike koji će razvjetriti i ono malo nacionalnog rezoniranja o umjetnosti kao geografskom pojmu, iako, vjerujem, ne u glavama umjetnika niti publike Muzičkog salona. Stoga je projekt i ove godine ponovljen u novom sastavu pod umjetničkim vodstvom Petea Hardena, britanskog gitariste i skladatelja, a nastavit će se već na proljeće 2015, taj put pod umjetničkim vodstvom Hilary Jeffery.

Ovogodišnji Eksperimentalni ansambl činili su flautistica Eda Rimanić, udaraljkašica Kaja Farszky, multimedijalni umjetnik Bojan Gagić na elektronici, saksofonist Ivan Kovačić, Alen Sinkauz na bas gitari te već spomenuti Pete Harden. Kako je već naglašeno, upravo je ideja projekta sučeljavanje aktera s njihovim zbirnim energijama i karizmama, te na taj način i njihovo repozicioniranje po sistemu standardnih definiranja skladatelja, odnosno izvođača. Naravno, tradicija eksperimentalne i/ili improvizatorske glazbe na koju se ovaj projekt poziva, svakako je već odavno raščistila sa spomenutim polaritetima, ali čini nam se da je ipak postavljanjem jednog skladatelja u fokus i dodjeljivanjem uloge umjetničkog voditelja, dan svojevrsni obol nužnosti hijerarhije autorskog potpisa, pa onda i mogućnost da se otvori srodna rasprava.

Tek od razdoblja kasne klasike, personificirano prije svega u liku Beethovena, skladatelj se odlučio u potpunosti izdvojiti iz izvedbe vlastite glazbe. Etablirao se genij, a s njim i moderno poimanje glazbenog djela. No, danas se skladatelji sve više vraćaju samoj izvedbenoj praksi proglašavajući izvođače svojim najboljim prijateljima, doušnicima i dušobrižnicima. Štoviše, kroz 20. stoljeće nužne potrage za novim glazbama skladateljev laboratorij prestaje biti samo skladateljev te se ugrađuje i u samu izvedbu čime izvođač prestaje biti samo reproduktivac i postaje (su)kreator.

Umjetnici Eksperimentalnog ansambla okupili su se svega tjedan dana pred koncert, kako bi ni iz čega – osim ako se ne referiramo na njihov glazbeni talent, znanje i iskustvo – stvorili najprije neku generativnu ideju koja će nakraju postići formu, oblikovati cjelinu te podržati doživljaj. Forma koju su ispunili nije jednostavna, koherentna cjelina. Budući da se radi o dugom trajanju (gotovo sat vremena), prišli su joj s dramaturgijom narativnog rasta i sazrijevanja koju logički prati i razgradnja te sinteza zvukovlja.

Ovaj koncertni čin kreće pregnantnim motivom u maniri minimalista koji do kraja ostaje mjesto povratka i matični gen akcije. Nagrizajući ga i razgrađujući njegove temelje oko njega se kreće ispreplitati mnoštvo slojeva, a taj početni motiv ostaje tek jedan molećivi puls, iako se na njega dalje naslanjaju samo novi kako ritamski tako i tonski momenti, pogotovo u smislu boje ili geste. U ovoj izvedbi ističu se izrazito lijepi i poetični glazbeni momenti, pogotovo kod zvučne igre Alena Sinkauza s gudalom na bas gitari, Kaje Farszky na udaraljkama i elektronike Bojana Gagića te ezoterični završetak s istaknutom Edom Rimanić na flauti, kao i melankolični saksofonski solo Ivana Kovačića. Nažalost, osjetila su se i prazna, troma mjesta, poput središnjeg dijela s marimbom u centralnoj ulozi. Dosta naivno i bezlično je zvučao taj predugački odsjek, a budući da nije uspio uvjeriti u svoju vjerodostojnost, nije mu se mogla odrediti niti glazbena ideja ili funkcija. Zbog svojega trajanja prevagnuo je unutar cjeline te narušio sklad forme, stoga ostavljajući mjesta riziku da ona zaista lijepa mjesta padnu u perceptivni zaborav. Ipak, ova monotonija nastavlja se zanimljivim “obješenjačkim jazzy zvukom”, iza kojega slijedi vrhunac ovog eksperimentalnog glazbovanja, u kojem su svi sudionici dali i kreativno i performerski najbolje i najglasnije od sebe.

Kako bi se sagradio luk od tišine do slojevite završne točke, potrebna je vrlo zahtjevna mentalna aktivnost s apstraktnim i manje apstraktnim glazbenim i inim idejama. Taj mentalni proces u glazbi i glazbovanju ne može funkcionirati bez kemije i strasti među samim glazbenicima, bez prepuštanja drugome, bez razmijene pogleda, izazivanja, suočavanja i rješavanja nekih strahova ili problema. U tim finim nijansama odnosa nastaje izvedba, a ako je uvjerljiva, onda je i uspješna. Upravo je u tom prenošenju karaktera i ekspresije publici Eksperimentalni ansambl Muzičkog salona donio najviše, a u momentima rastvaranja materija – glazbe, ali i glazbenika samih – bilo je moguće osjetiti i njihovu spremnosti na zajedničko stvaranje, kako ono produktivno, tako i ono reproduktivno.

U sklopu promocije, bit će prikazani filmovi iz produkcije B.A.K.A. kolektiva: eksperimentalni film o potrazi za toplinom XIK DCZ te dva videa benda ###, Uzeli smo im najbolje od života i, premijerno, 300 naopakih križeva koji govore o smrti i tranziciji jednog grada.

U razgovoru s autorima bit će prezentirano izdanje scenarija prošlogodišnjeg eksperimentalnog filma Mulj.

Nakon filmske projekcije, slijedi koncert benda ### koji će zajedno s gostujućim članovima promovirati EP Olovo, a podržat će ih Joe 4 koji su posljednji album snimili sa Steveom Albinijem iz Shellaca te zagrebačka noise mašina Tanker, koju čine bivši članovi Mad Cowa i Peach Pita.

Ulaz je besplatan, no zbog ograničenog kapaciteta dvorane MM, potrebno je podignuti besplatnu ulaznicu na blagajni &TD-a. Ulaznice će se moći podignuti isključivo na dan promocije od 18.30 do 21 sat.

KP: Možete li ukratko predstaviti povijest i ideju koja pokreće Ganz novi festival?

S.S.: Prvo izdanje Ganza organizirali smo 2011. godine, a upravo je odluka jednog stranog ministarstva (Vlaams Ministerie van Cultuur, Jeugd, Sport en Media) omogućila njegov, tada nama, još rani dolazak. Od flamanskog smo ministarstva dobili neočekivano visoku potporu za predstavljanje mladih, belgijskih autora na Velesajmu kulture, a budući da su odluku donijeli kada je Velesajam već bio završio, te kako je dio tih umjetnika bio uključen u naš europski projekt Apap (što znači da smo potporu imali i od Europske komisije te ju trebali iskoristiti), bili smo “stjerani u kut”. Naravno da se ideja za Ganzom, odnosno festivalom koji bi za razliku od šireg opsega Velesajma kulture (te drugih festivala izvedbenih umjetnosti) bio specijaliziran za predstavljanje kazališnih autora mlađe generacije, ali i za njihovu edukaciju, razmjenu znanja i praksi te međusobno povezivanje, javljala već i ranije. No, ne bez sumnji, budući da nam se činilo da je zagrebačka scena već zasićena mnogobrojnim festivalima svake vrste. Otud i naziv, Ganz novi festival. Još jedan u nizu, osim što je potpuno nov i što predstavlja neafirmirane kazališne autore.

KP: Koja je programska koncepcija festivala i na koji se način razlikuje od drugih festivala izvedbenih umjetnosti?

S.S.: Ganz novi festival jedan je od rijetkih hrvatskih festivala koji predstavlja nadolazeće autore i pokušava otkriti nova imena i trendove u izvedbenim umjetnostima. Izrasta iz djelovanja Teatra &TD unutar programskog koncepta Kulture promjene kao međunarodna platforma za prezentaciju mladih autora te mjesto istraživanja suvremenih tendencija i nekonvencionalnog pristupa u izvedbenim umjetnostima. Kao festival razvojnog kazališta, Ganz potiče umjetnički eksperiment, koji će, baš kao i svaki drugi skok u nepoznato, nerijetko odlutati u pogrešnom smjeru, ali će ponekad pokazati iznenađujuću kreativnost i pružiti nam posve novo umjetničko iskustvo. Iz osobnog iskustva znam koliko je važno da ti netko da priliku za eksperiment, “pogrešku” ili “uspjeh”, odnosno stjecanje iskustva; čini mi se da kontinuirano igranje na sigurno, sužava polje djelovanja naše kreativnosti, te nas zatvara za zajednicu oko nas. Što se edukativnog dijela programa tiče, moglo bi se reći da ovdje igramo jako sigurno budući da (i to je onda razlog zašto na Ganzu gledate etabliranog umjetnika) afirmirane autore povezujemo s mladim autorima i izvođačima pri čemu se događa transfer znanja, iskustava i praksi između različitih generacija ali i područja umjetnosti; organiziramo besplatne, višednevne, radionice sa stručnjacima poput preminulog Nigela Charnocka s kojim smo surađivali 2011. ili Svetlane Spajić, Bojana Gagića i Miodraga Gladovića, s kojima surađujemo ove godine. Ganz pokušava podržavati razvoj umjetnika, osluškujući njihove potrebe, tako da smo nerijetko posrednici u spajanju umjetnika sličnih interesa ali različitih znanja, iskustava i umjetničkih područja djelovanja. Za razliku od institucija i festivala koji imaju puno raskošnije budžete pa time i prohtjeve te vidljivost, zahvalni smo što barem malim dijelom sudjelujemo u onome što je često nevidljivo – formiranju (razvoju) buduće kazališne scene – to je ustvari jako uzbudljiva pozicija!

KP: Radite li kroz godinu na održavanju svijesti o postojanju ovakvog festivala ili ste ograničeni na festivalski tjedan? Ako ne, postoji li želja i mogućnost za takav tip programiranja?

S.S.: Mi smo u drugačijoj poziciji od većine drugih festivala, budući da Studentski centar – Teatar &TD ima redovan kazališni program kroz cijelu godinu. Također, &TD već godinama osim vlastitih produkcija brine o, i izvodi, produkcije izvaninstitucionalne scene, dom je Muzičkog salona, glazbenih, plesnih i filmskih festivala, radionica, konferencija, ali i znanstvenih događanja. S obzirom na to da svaka zgrada u SC-u ima program gotovo na dnevnoj bazi, ponekad se dogodi da je redovan dan u SC-u mini festival za sebe. Pokušavamo spajati različite programe i publike, okupljati ljude raznih vokacija i interesa na jednom mjestu na tjednoj, ili barem mjesečnoj, bazi. Budući da se Ganz primjerice prošle godine programski protezao na gotovo dva mjeseca, nismo ograničeni na tjedan ili godinu već u programiranju Ganza primat dajemo potrebama umjetnika, umjetničkih projekata te festivalima/partnerima i organizacijama s kojima surađujemo, naravno pritom pazimo na publiku odnosno da izvedbe pojedinačnih programa povezujemo i prezentiramo kao organske cjeline, poput programskih otoka jednog te istog festivala. Ne isključujemo niti mogućnost da Ganz jedne godine mutira pa se 12 puta godišnje pojavi na jedan dan kao gost virus nekog od drugih festivala/programa s kojima SC surađuje. Upravo takva otvorenost koncepta jednog Ganz novog festivala nam najviše odgovara.

KP: Na koji način Ganz novi festival potiče živost izvedbenih umjetnosti, odnosno može li funkcionirati kao platforma za afirmaciju mladih autora i razvoj novih ideja?

S.S.: Možda nisam u mogućnosti gledati dovoljno unaprijed, ali iz dosadašnjeg iskustva vidim da uopće nije lako afirmirati rad mladih autora. Postoji nekolicina koji iz godine u godinu rade sve bolje predstave, gostuju na priznatim međunarodnim festivalima, pa ipak još uvijek većinom rade u Teatru &TD. Stoga mi se čini da bi za jedan mali i financijski skroman festival, bio prevelik zalogaj reći da može učiniti čuda u afirmaciji mladih autora. Čini mi se da se ovdje više radi o kontinuiranom trudu da se obrati pažnja na nekoga, odnosno da se umjetnike podržava kroz duže vrijeme i u različitim formatima i kontekstima. Primjer toga je programska linija Ganza “Staro dobro je uvijek ganz novo” gdje smo kroz nekoliko festivalskih izdanja kontinuirano reprizirali stare, ali odlične predstave, koje po našem mišljenju nisu dobile odgovarajuću recepciju u javnosti. Također, reprizirali smo, i veliki prostor na Ganzu dobivaju i plesne predstave, budući da za takve predstave postprodukcijska potpora gotovo da i ne postoji, te njihov život nerijetko isključivo ovisi o gostovanjima na festivalima.

Što se razvoja novih ideja tiče, čini mi se da se nove ideje, suradnje, metode rada, zanimljive predstave i projekti prirodno događaju na ovom prostoru, i pod time mislim na prostor SC-a, zato što je Ganzovo prirodno stanište prostor koji je premrežen raznim umjetnicima, kako mladim, tako i etabliranima, kako kazališnim, tako i glazbenim, likovnim, medijskim, itd. Nove ideje, susreti i spojevi svakako se češće i lakše dogode u zbijenom vremenu i prostoru jednog festivala.

KP: Možete li ukratko predstaviti program ovogodišnjeg Ganz novog festivala? Što biste istaknuli kao ovogodišnji programski specifikum?

S.S.: Festival se ove godine fokusira na manji broj umjetnika i programa, međutim s umjetnicima razvija poseban odnos i kreira specifične edukativne programe. Interdisciplinarnim radionicama, laboratorijima s etabliranim umjetnicima, usmjerenim razgovorima, istraživačkim rezidencijama, kao jednako važnim dijelovima svog programa, Ganz povezuje lokalne i međunarodne umjetnike i organizacije, promiče prijenos i razmjenu znanja između različitih generacija umjetnika i različitih područja umjetnosti i vještina. Festival će otvoriti premijera međunarodnog koprodukcijskog projekta Gradnja u izvedbi devetero mladih hrvatskih izvođača, nastalog na incijativu jedne od najpoznatijih njemačkih plesnih umjetnica Isabelle Schad i de facta (Saše Božića), a u suradnji s ekscenom i Kulturom promjene. Španjolska umjetnica Maria Jerez, predstavit će se s dva rada, unutar kojih razvija specifičan jezik na granici kazališta, filma, koreografije i vizualnih umjetnosti. Jedna od najperspektivnijih europskih koreografkinja, Austrijanka An Kaler, u svom radu On orientations/one place after kombinira vizualne i izvedbene umjetnosti. Slovenska umjetnica Irena Tomažin svoje će nevjerojatne glasovne sposobnosti i korištenje tijela kao instrumenta glasa prikazati u predstavi Okus tišine. Publika će moći uživati i u reprizama plesnih predstava This is you? Mateje Bilosnić te & Roberte Milevoj i Tomislava Fellera. Višestruko nagrađivani dvojac Bojan Gagić / Miodrag Gladović održat će radionicu luminoakustike, a Svetlana Spajić, srpska vokalna umjetnica, proglašena jednim od pet najboljih balkanskih vokala tradicijskog pjevanja, radionicu tradicionalnih balkanskih napjeva. U suradnji s Francuskim institutom, održat će se istraživačka rezidencija francuskih, slovenskih i hrvatskih umjetnika Communitas II pod vodstvom Male Kline, koja će ujedno održati i radionicu feedback metode. Trio mladih hrvatskih umjetnika Drago Car, Marino Frankola i Vedrana Klepica predstavit će se s interaktivnom instalacijom Gangplank Showcase, a četvero mladih, perspektivnih jazz glazbenika Janko Novoselić, Grgur Savić, Toni Starešinić i Zvonimir Šestak uz goste DJ Carlita i Brass Gangsters predstavit će se groove-jazz-electro nastupom ganznovoosnovanog ansambla Anakin Skajvalker Jr. U suorganizaciji s Talijanskim institutom za kulturu predstavljamo vokalno-pijanistički duet specijaliziran za izvođenje suvremene glazbe Duo Alterno.

Drugo izdanje međunarodnog festivala Izlog suvremenog zvuka održat će se od 7. do 10. svibnja u prostorima Studentskog centra. Nakon uspješnog prvog Izloga održanog u travnju 2013., ovogodišnje će festivalsko izdanje tijekom četiri dana predstaviti više od 80 sudionika (glazbenika i skladatelja) iz sedam zemalja, koji će svoj rad predstaviti kroz 30 programa, uključujući koncerte, razgovore s autorima, audiovizualne projekte, predavanje i zvučne instalacije. 

Ovaj festival Muzičkog salona u čijem je fokusu suvremeni zvuk promiče i predstavlja glazbena istraživanja, razvoj tehnologije i kreiranje novih DIY instrumenata i softwarea, otvoren je mladima i otvara prostor za eksperimente, a glazbenike i skladatelje ne dijeli na akademski obrazovane i one koji su obrazovani izvaninstitucionalno, već upravo među njima potiče neophodan dijalog, međusobnu suradnju, te razmjenu znanja i ideja. Upravo otvorenost koncepta omogućava da se festivalski program mijenja i kreira prateći suvremenu glazbenu produkciju i pomičući svoj fokus ovisno o novim tendencijama na suvremenoj glazbenoj sceni. 

Festival otvara nastup glasovitog britanskog pijanista Johna Tilburyja, koji se nakon točno 30 godina vraća u Studentski centar u Zagrebu. Tilbury je upravo u svibnju 1984. nastupio na festivalu Muzičkog salona pod naslovom Život jednog avangardnog skladatelja: Cornelius Cardew (1936.-81.), a godinu dana ranije i u sklopu Muzičkog Biennala Zagreb, kada su s njim nastupili i kolege iz improvizatorske skupine AMM: gitarist Keith Rowe i udaraljkaš Eddie Prévost. Na Izlogu suvremenog zvuka John Tilbury gostuje sa svojim recentnim projektom Tilbury performs Beckett, a u Zagrebu će boraviti sve do posljednjeg dana festivala, 10. svibnja. Nakon Tilburyjevog nastupa, na programu festivala je razgovor s umjetnikom kojega će voditi akademik Nikša Gligo, dugogodišnji umjetnički voditelj Muzičkog salona zaslužan između ostaloga i za Tilburyjevo sudjelovanje na spomenutom festivalu posvećenom Corneliusu Cardewu.

Nizozemski glazbenici Fedor Teunisse, Pepe Garcia i Frank Wienk, članovi vrhunskog udaraljkaškog ansambla Slagwerk den Haag kojima se pridružuje Gideon Kiers izvesti će recentno djelo Hilaryja Jefferyja Time Spell 2 (2013.) za 3 udaraljkaša i živu elektroniku, kao i Fingerprints IV, V i VI skladatelja Arnolda Marinissena, a sva djela na programu skladana su upravo za Slagwerk den Haag. Nastup Slagwerkovaca na ovogodišnjem Izlogu nastavit će se impro sessionom sa iznimnim hrvatskim udaraljkašima Kajom Farszky i Nenadom Kovačićem, koji će pak svoj novi projekt Sound of Movement publici predstaviti dan ranije.

Po prvi puta u Zagreb dolazi i austrijski ansambl Low Frequency Orchestra (Angélica Castelló, Maja Osojnik, Thomas Grill i Matija Schellander) – četveročlani ansambl koji posebno težište stavlja na otvorene koncepte, a u svojim projektima povezuju improvizirane i komponirane elemente, kao i akustičke i elektroničke, u organsku cjelinu. Iz susjedne Srbije dolazi glazbenica, skladateljica i sound artist Svetlana Maraš, kao i video umjetnik Incredible Bob i eksperimentalni gitarist WoO koji će predstaviti svoj novi expanded cinema projekt Peoplemeter.

Iz Slovenije stiže harmonikaš Luka Juhart, iznimno talentiran, cijenjen i nagrađivan glazbenik koji pripada mladoj slovenskoj generaciji izvođača, pomno i strastveno posvećenih izvođenju suvremenog glazbenog repertoara. Tako ćemo na programu Lukinog recitala u sklopu Izloga čuti čak tri praizvedbe (Demetz, Fuentes, Šaljić Podešva), Globokarov Dialog o zraku i Juhartovu hrUP.

Više od 15 domaćih glazbenika i multimedijalnih umjetnika prve će festivaske večeri svojim nastupom odati počast prerano preminulom eksperimentalnom gitaristu Draganu Pajiću – Paji, osnivaču kultne grupe Cul-de-Sac i nezaobilaznom sudioniku, nerijetko i pokretaču, zagrebačke eksperimentalne i improvizatorske scene, a koji je s projektom Eklektični ekspresionizam i sâm sudjelovao u prošlogodišnjem programu Izloga. Saksofonist, pijanist i skladatelj Damir Prica Kafka u svoj je novi elektroakustični ansambl okupio šest glazbenika na prepariranim žičanim instrumentima i udaraljkama (Tena Novak, Sven Buić, Miro Manojlović, Bruno Vorberger, Franjo Glušac, Vedran Peternel), koji će uz upotrebu elektronike nastupiti u Prepariranom projektu, temeljenom prije svega na grupnoj improvizaciji, pri čemu određeni unaprijed fiksirani glazbeni materijali daju naslutit da će njihov nastup svakako sadržavati elemente minimalizma, noisea i free jazza. 

Damir Bartol Indoš proširio je mogućnosti i pomaknuo glazbene i poetičke granice svog izuma odnosno instrumenta šahtofona, a njegov će multimedijalni performans 21,65 metara šahtofonije kojeg izvodi u šahtofon-kabini u dvorištu SC-a publika imati priliku vidjeti i čuti svakakog dana festivala. I zagrebačko-zadarski umjetnički dvojac Lightune.G je nastavio svoja luminoakustička istraživanja, a nakon prošlogodišnjeg field recording projekta Route 666 ove će godine predstaviti prvi luminoakustički objekt – RGB luminofon, zamišljen i projektiran kao svjetlosna varijanta gramofona.

Koncert pripremaju i studenti muzikologije Muzičke akademije u Zagrebu, na čijem će programu biti skladbe njihovih kolega – studenata kompozicije (Antonio Babić, Marko Bertić, Sara Glojnarić, Franjo Klinar, Marko Slaviček, Ivan Violić, Juraj Marko Žerovnik), a u izvedbi studenata instrumentalista. 

Ulaz na sve programe festivala je besplatan, a više informacija o programu potražite ovdje.

Na radionici će se koristiti Arduino IDE i CapSense library sa svrhom stvaranja tekstilnog vezenog sintesajzera koji reagira na dodir. Polaznici će koristiti i izrađivati kapacitivne senzore s vodljivom niti i vlastiti uradi-sam izvezeni zvučnik stvarajući  jedinstveni bučni komad tekstila. Mekano tekstilno sučelje koje će polaznici proizvesti ujedno može biti dobar početak za kreiranje vlastitog dizajna i nosivog kontrolera. Za radionicu nije potrebno prethodno predznanje u programiranju ili vještina u šivanju.

Također, Psarra će tijekom gostovanja, 11. svibnja, 20.30 sati u Pogonu, u sklopu programa Galerije Močvara, održati i performans naslovljen Lilytronica, a zajednički audio performans s polaznicima radionice održat će 12. svibnja u istom prostoru. 

Afroditi Psarra multidisciplinarna je umjetnica i doktorantica na područjima slike, tehnologije i dizajna . Njen rad istražuje granice između narodne tradicije i rukotvorine, kreativnog kodiranja i soničnog eksperimentiranja sa pokretom i plesom, dok njeni radovi uključuju nekoliko medija, od elektroničkog vezenja do nosive tehnologije i pametne odjeće za interaktivne instalacije i audio performance. Do sada je predstavljala svoj rad na novomedijskim festivalima kao što su Amber u Istanbulu, PIKSEL u Bergenu, Transmediale i CTM u Berlinu, Electropixel u Nantesu, MakerFaire u Rimu te odradila praksu u Disneyjevom istraživačkom centru u Zürichu.

Prijave za sudjelovanje primaju se do srijede, 7. svibnja, putem elektroničke pošte. Kotizacija za nezaposlene, učenike, studente i umirovljenike iznosi 100 kuna, a za zaposlene – 150 kuna. 

Radionica je dio OFF programa festivala Izlog suvremenog zvuka i rezultat je suradnje između Radione, Muzičkog salona Kulture promjene SC-a, Udruženja za razvoj kulture URK, Kontejnera, Galerije Močvara i Kulture promjene. 

Izvor: Radiona

Drugo izdanje međunarodnog festivala Izlog suvremenog zvuka održat će se od 7. do 10. svibnja u prostorima Studentskog centra. Nakon uspješnog prvog Izloga održanog u travnju 2013., ovogodišnje će festivalsko izdanje tijekom četiri dana predstaviti više od 80 sudionika (glazbenika i skladatelja) iz sedam zemalja, koji će svoj rad predstaviti kroz 30 programa, uključujući koncerte, razgovore s autorima, audiovizualne projekte, predavanje i zvučne instalacije. 

“Izlog suvremenog zvuka razvija se u onom smjeru u kojem je i krenuo svojim prvim izdanjem. Generalne programske smjernice, nastojanja, fokus i ciljevi, u tom su smislu ostali isti, nastavljajući istraživanje i otkrivanje novoga, poticanje suradnje i dijaloga, kao i inzistiranje na otvorenom pristupu suvremenim glazbama današnjice. Ovogodišnji Izlog jest narastao, po broju sudionika, po broju zastupljenih zemalja, broju partnera, i tako dalje, no ono što me mnogo više veseli od te vrste kvantitativnog rasta jest onaj kvalitativni, onaj koji se prepoznaje u samom sadržaju odnosno u programu. Vjerujem da će drugo izdanje Izloga suvremenog zvuka svojim programom, ali i energijom i atmosferom ponovno pokazati da je potreban, kako publici tako i samim sudionicima, te da u tom smislu postaje važan segment hrvatske suvremene glazbene scene. Malen, ali vrlo aktivan”, naglasila je umjetnička voditeljica Muzičkog salona SC-a, Davorka Begović.

Ovaj festival Muzičkog salona u čijem je fokusu suvremeni zvuk promiče i predstavlja glazbena istraživanja, razvoj tehnologije i kreiranje novih DIY instrumenata i softwarea, otvoren je mladima i otvara prostor za eksperimente, a glazbenike i skladatelje ne dijeli na akademski obrazovane i one koji su obrazovani izvaninstitucionalno, već upravo među njima potiče neophodan dijalog, međusobnu suradnju, te razmjenu znanja i ideja. Upravo otvorenost koncepta omogućava da se festivalski program mijenja i kreira prateći suvremenu glazbenu produkciju i pomičući svoj fokus ovisno o novim tendencijama na suvremenoj glazbenoj sceni. Festival otvara nastup glasovitog britanskog pijanista Johna Tilburyja, koji se nakon točno 30 godina vraća u Studentski centar u Zagrebu. Tilbury je upravo u svibnju 1984. nastupio na festivalu Muzičkog salona pod naslovom Život jednog avangardnog skladatelja: Cornelius Cardew (1936.-81.), a godinu dana ranije i u sklopu Muzičkog Biennala Zagreb, kada su s njim nastupili i kolege iz improvizatorske skupine AMM: gitarist Keith Rowe i udaraljkaš Eddie Prévost. Na Izlogu suvremenog zvuka John Tilbury gostuje sa svojim recentnim projektom Tilbury performs Beckett, a u Zagrebu će boraviti sve do posljednjeg dana festivala, 10. svibnja. Nakon Tilburyjevog nastupa, na programu festivala je razgovor s umjetnikom kojega će voditi akademik Nikša Gligo, dugogodišnji umjetnički voditelj Muzičkog salona zaslužan između ostaloga i za Tilburyjevo sudjelovanje na spomenutom festivalu posvećenom Corneliusu Cardewu.

Nizozemski glazbenici Fedor Teunisse, Pepe Garcia i Frank Wienk, članovi vrhunskog udaraljkaškog ansambla Slagwerk den Haag kojima se pridružuje Gideon Kiers izvesti će recentno djelo Hilaryja Jefferyja Time Spell 2 (2013.) za 3 udaraljkaša i živu elektroniku, kao i Fingerprints IV, V i VI skladatelja Arnolda Marinissena, a sva djela na programu skladana su upravo za Slagwerk den Haag. Nastup Slagwerkovaca na ovogodišnjem Izlogu nastavit će se impro sessionom sa iznimnim hrvatskim udaraljkašima Kajom Farszky i Nenadom Kovačićem, koji će pak svoj novi projekt Sound of Movement publici predstaviti dan ranije.

Po prvi puta u Zagreb dolazi i austrijski ansambl Low Frequency Orchestra (Angélica Castelló, Maja Osojnik, Thomas Grill i Matija Schellander) – četveročlani ansambl koji posebno težište stavlja na otvorene koncepte, a u svojim projektima povezuju improvizirane i komponirane elemente, kao i akustičke i elektroničke, u organsku cjelinu. Iz susjedne Srbije dolazi glazbenica, skladateljica i sound artist Svetlana Maraš, kao i video umjetnik Incredible Bob i eksperimentalni gitarist WoO koji će predstaviti svoj novi expanded cinema projekt Peoplemeter.

Iz Slovenije stiže harmonikaš Luka Juhart, iznimno talentiran, cijenjen i nagrađivan glazbenik koji pripada mladoj slovenskoj generaciji izvođača, pomno i strastveno posvećenih izvođenju suvremenog glazbenog repertoara. Tako ćemo na programu Lukinog recitala u sklopu Izloga čuti čak tri praizvedbe (Demetz, Fuentes, Šaljić Podešva), Globokarov Dialog o zraku i Juhartovu hrUP.

Više od 15 domaćih glazbenika i multimedijalnih umjetnika prve će festivaske večeri svojim nastupom odati počast prerano preminulom eksperimentalnom gitaristu Draganu Pajiću – Paji, osnivaču kultne grupe Cul-de-Sac i nezaobilaznom sudioniku, nerijetko i pokretaču, zagrebačke eksperimentalne i improvizatorske scene, a koji je s projektom Eklektični ekspresionizam i sâm sudjelovao u prošlogodišnjem programu Izloga. Saksofonist, pijanist i skladatelj Damir Prica Kafka u svoj je novi elektroakustični ansambl okupio šest glazbenika na prepariranim žičanim instrumentima i udaraljkama (Tena Novak, Sven Buić, Miro Manojlović, Bruno Vorberger, Franjo Glušac, Vedran Peternel), koji će uz upotrebu elektronike nastupiti u Prepariranom projektu, temeljenom prije svega na grupnoj improvizaciji, pri čemu određeni unaprijed fiksirani glazbeni materijali daju naslutit da će njihov nastup svakako sadržavati elemente minimalizma, noisea i free jazza. 

Damir Bartol Indoš proširio je mogućnosti i pomaknuo glazbene i poetičke granice svog izuma odnosno instrumenta šahtofona, a njegov će multimedijalni performans 21,65 metara šahtofonije kojeg izvodi u šahtofon-kabini u dvorištu SC-a publika imati priliku vidjeti i čuti svakakog dana festivala. I zagrebačko-zadarski umjetnički dvojac Lightune.G je nastavio svoja luminoakustička istraživanja, a nakon prošlogodišnjeg field recording projekta Route 666 ove će godine predstaviti prvi luminoakustički objekt – RGB luminofon, zamišljen i projektiran kao svjetlosna varijanta gramofona.

Koncert pripremaju i studenti muzikologije Muzičke akademije u Zagrebu, na čijem će programu biti skladbe njihovih kolega – studenata kompozicije (Antonio Babić, Marko Bertić, Sara Glojnarić, Franjo Klinar, Marko Slaviček, Ivan Violić, Juraj Marko Žerovnik), a u izvedbi studenata instrumentalista. Ulaz na sve programe festivala je besplatan, a više informacija o programu potražite na izlog.sczg.hr.

Izvor: Muzički salon

Route 666 bit će predstavljen na festivalu Izlog suvremenog zvuka koji će se održati od 24. do 27. travnja u Studentskom centru. Radi se o festivalu u čijem je fokusu suvremena glazba odnosno suvremeni zvuk, shvaćajući suvremeno u širem smislu te riječi, a slijedeći time i samu koncepciju Muzičkog salona kakvu su je zamislili pjesnik i teoretičar književnosti Ante Stamać (utemeljitelj Muzičkog salona) i akademik Nikša Gligo (dugogodišnji umjetnički voditelj). Festival nije ograničen žanrovski, nije definiran stilom, niti je usmjeren promicanju određene poetike, što međutim nikako ne znači da nema vrlo jasne programske smjernice i zadane ciljeve.

Prijaviti se za sudjelovanje možete putem elektroničke pošte, a rute vožnje bit će dogovorene prije same izvedbe.

Izvor: Muzički salon

Hrvatski New Sax Quartet kojeg čine: Nikola Fabijanić, Gordan Tudor, Goran Jurković i Tomislav Žužak zasigurno je jedan od glavnih aduta hrvatske suvremene glazbene scene. Svi redom diplomirali su Muzičku akademiju u Zagrebu, u klasi profesora Dragana Sremeca, nakon čega su se usavršavali na konzervatorijima u Parizu, Beču i Amsterdamu, kao i na seminarima kod renomiranih svjetskih saksofonista. Članovi New Sax Quarteta jedinstveni su u svojoj muzikalnosti, posvećenosti i izvođačkoj  izvrsnosti, ali i u pažnji koju daju promociji glazbe hrvatskih skladatelja, kao i glazbi 20. i 21. stoljeća općenito.

Amstel Quartet i New Sax Quartet pripremili su pojedinačne programe, kao i dvije skladbe koje će izvesti zajedno: riječ je o Cageovoj Four5, kojom će obilježiti stotu godišnjicu rođenja Johna Cagea  te praizvedbi skladbe za saksofonski oktet Bupropion Avenue Gordana Tudora. Na programu Amstel Quarteta djela su nizozemskih skladatelja: Albert van Veenendaala, Fant de Kantera, Otto Kettinga i Jorrit Dijkstre, dok će New Sax Quartet svirati djela hrvatskih skladatelja odnosno skladateljica: Mirele Ivičević, Tene Ivane Borić i Dubravka Detonija te skladbu austrijskog skladatelja Matthiasa Kranebittera.

Projekt je podržan od strane Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj.

Koncert počinje u 21 sat. Ulaznice možete rezervirati na broj telefona 01 4593 510, a kupiti ih dva sata prije koncerta na blagajni kazališta. Cijena ulaznice je 50 kuna, a za studente 25 kuna.