Od 13. do 18. studenog u paviljonu broj 6 (štand 10a) na Interliberu Zagrebačkoga Velesajma, u organizaciji Muzejskog dokumentacijskog centra, održat će se 37. Izložba izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija.

Izložba ima za cilj promovirati godišnju izdavačku djelatnost hrvatskih muzeja i galerija i čini to neprekinuto iz godine u godinu, zadržavajući svoj jedinstveni oblik, sadržaj i pristup izloženoj građi. Ovaj način javnog predstavljanja muzejske izdavačke djelatnosti uz druge, male i velike, domaće i inozemne izlagače nakladnike, upoznaje nas i s drugim, jednako važnim i odgovornim, ulogama muzejske djelatnosti i daje uvid posjetiteljima u recentne teme i područja bavljenja muzeja i galerija Hrvatske.

Prepoznatljiv štand MDC-ove Izložbe ove godine obogatit će čak 722 nova naslova tiskanih i elektroničkih publikacija. Akciji se odazvalo 116 muzeja te uz publikacije, dostavili i oko 290 plakata i ostalih popratnih promidžbenih materijala, naglašavaju organizatori. Izložba je i ove godine popraćena katalogom muzejskih publikacija, muzejskih plakata, elektronike i ostale građe, a dugogodišnja voditeljica akcije, Snježana Radovanlija Mileusnić, u njegovom je predgovoru izabrala i ponudila neke od tema i naslova želeći „skrenuti pozornost na novo i zanimljivo, provokativno ili pak dugovječno i održivo, svojstveno muzejima, ali i na neke nove iskorake u muzejskoj izdavačkoj djelatnosti“.

Tako će posjetitelji na štandu Izložbe moći pronaći publikacije koje tematiziraju kolekcionare i njihove privatne zbirke na povremenim muzejskim izložbama ili donacijama, muzejske vodiče kroz stalne postave i pojedine muzejske zbirke priređene u raznim formatima, za djecu ili odrasle, na hrvatskom jeziku ili višejezičnim varijantama, ali i opsežne monografske publikacije koje obrađuju velike projekte i teme ili same muzejske ustanove. Znatan je dio publikacija posvećen i industrijskoj baštini i revitalizaciji nekadašnjih industrijskih ‘žila kucavica’ u suvremene i iskoristive prostore, ali i sportu koji je bio temom ovogodišnje Noći muzeja. Teme vezane uz tradicijsku kulturu i etnografiju ove godine su obrađene u brojnim publikacija i govore o, između ostaloga, i nekim intrigantnim temama – od donjega rublja i intime, preko važnosti drva u čovjekovu životu do značaja brkova u muškoj modi. Muzeji nastavljaju s objavama svojih stručnih i znanstvenih tema vezanih uz muzejsku građu i područje djelovanja u novih 25 svezaka muzejskih časopisa.

Kako važnost ove izložbe za muzejsku izdavačku djelatnost ima odjeka, pokazuje nam i činjenica da su se prvi put ove godine Izložbi pridružila i neka nova muzejska imena: Memorijalni centar Faust Vrančić, Muzej Cvelferije, Muzej vučedolske kulture i Muzej Apoksiomena. Posebno se ističe i broj publikacija za djecu, koje vrstom sežu od muzejsko-edukativnih priručnika i vodiča do bojanki i edukativnih igara, a bogatstvom boja i kreativnošću ilustracija neće mamiti samo dječje poglede.

Muzejsko izdavaštvo sigurno i uvjereno korača uz bok inovacijama i modernosti koju donosi stoljeće u kojem živimo. Tako nam se prvi put predstavlja i novi nakladnički proizvod – „pametna knjiga“ u izdanju zagrebačkoga Muzeja suvremene umjetnosti, gdje spoj tiskane i elektroničke knjige na posve inovativan način pruža jedinstveno čitateljsko iskustvo. Među novitetima ističemo i prvu muzejsku publikaciju lako razumljive knjige za osobe s intelektualnim poteškoćama u izdanju Galerije Ivan Meštrović.

Kako bi slika 37. izložbe izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija bila potpuna i kako bi sve nove muzejske publikacije, ovdje tek ukratko i djelomično spomenute, dobile svoj puni značaj, Muzejsko dokumentacijski centar vas poziva da im se pridružite na ovogodišnjem Interliberu.

Suvremeni muzeji danas igraju ulogu bitno različitu od one namijenjene tradicionalnim muzejskim ustanovama. Muzeji su postali emotivniji, što znači da su u stanju bolje komunicirati ideje. Okrenuti su interakciji s publikom, djeluju u službi društva i njegova razvoja i više su politički angažirani. Postaju mjesta na kojima se ideje mogu istražiti, priče biti ispričane i emocije izražene. Muzeji više nisu monokulturne institucije koncentrirane na povijest dominantnih društvenih skupina, već su prigrlili povijest manjina, skupina isključenih zbo klase, etničke pripadnosti, spola ili seksualnosti.

Što je dovelo do tih promjena? Hoće li muzeji i njihova uloga u uspostavi društvene jednakosti dobivati sve veći značaj u budućnosti? U svojoj prezentaciji Dr.sc. David Fleming, ravnatelj Nacionalnih muzeja u Liverpoolu, razmotriti će novu ulogu muzeja na primjerima iz cijelog svijeta i ponuditi dublji uvid u njene implikacije na suvremenu muzejsku praksu”, sotji u najavi predavanja.

U tom kontekstu biti će predstavljen i Međunarodni muzej ropstva u Liverpoolu, koji je postao sinonim za kampanju za ljudska prava i jedan od boljih primjera  društveno odgovornog muzeja koji zauzima jasan ideološki stav. Iako je utemeljen na transatlantskoj trgovini robljem iz 18. i 19 st. i njenoj ostavštini, ovaj muzej zadire u mnoge druge aspekte ljudskih prava i suvremenog ropstva poput dječjeg rada ili seksualne trgovine ljudima. Nastoji transformirati posjetitelja otvaranjem nove linije misli, otkrivajući često skrivene istine, pokazujući ljudski nemoral i sugerirajući implicitno ili eksplicitno, da mora postojati alternativa.

Dr. David Fleming  potpredsjednik je Museums Associationa, najveće britanske udruge muzeja, i ujedno je predsjednik njegovog Etičkog povjerenstva. Nalazi se na čelu Alijanse muzeja za socijalnu pravdu, predsjednik je Odbora za  financije i resurse pri ICOM-u, aktualni je blagajnik i potpredsjednik Europskog muzejskog foruma te je ujedno i predsjednik  Međunarodne federacije muzeja za ljudska prava. Bio je gostujući profesor muzeologije na Sveučilištu Hope u Liverpoolu, te posebni savjetnik u Muzeju demokracije u Rosariju u Argentini.

Predavanje će biti održano u utorak 23. rujna u 13 sati, u Muzejskom dokumentacijskom centru (MDC).