Riječ je o tematskoj izložbi iz fundusa Muzeja grada Koprivnice koja kroz radove više generacija hrvatskih umjetnika istražuje prikaz i značenje ženskog tijela u umjetnosti i društvu, te razmatra pitanja dostojanstva, identiteta, ravnopravnosti i društvene uloge žene. Potiče otvoreni dijalog o društvenim normama, očekivanjima i slobodi izbora, s posebnim naglaskom na problematiku rodne ravnopravnosti i poštivanje različitosti. Izložba predstavlja izbor slika, crteža, fotografija, foto kolaža i drugih objekata nastalih od početka 20. stoljeća do danas, a priređena je prema autorskom konceptu Helene Kušenić iz Muzeja grada Koprivnice.

Riječima autorice izložbe: “Tijelo, pogotovo žensko, nikada nije bilo samo tijelo – ono je uvijek bilo prostor u koji se društvo upisuje. Tematizirajući ženu kao individuu izložba Žensko tijelo: uloge, očekivanja, otpori nastoji istražiti pitanja prihvaćanja, opuštanja, dozvola, zabrana, slobode, (ženske) seksualnosti, uloga i očekivanja u društvu, muško-ženskih odnosa. Prizori su inspirirani ljudskim likom, tijelom, energijom i oblikom. Čovječnost se pokazuje kao iskrena, otvorena i prihvatljiva.”

Na izložbi radova iz fundusa Muzeja grada Koprivnice uključeni su radovi: Zlatka Kauzlarića Atača, Vlaste Delimar, Ive Stanko, Zvonimira Haramije, Tomislava Kolombara, Ivana Obsiegera, Ignacija Vizvarija, Darka Bakliže i Vlade Marteka.

Izložba se može posjetiti do 14. ožujka, a više detalja pronađite ovdje.

“Postoje priče i legende o gradovima ispod vode, poznajemo urbanizirana područja ‘na vodi’, a tijekom svojih života sve bolje upoznajemo i svijet ispod vode. Strah od poplave jedan je od onih koji može potpuno ‘paralizirati’ čovjekov život. Iako ponekad iracionalan jer ne znamo kako će nam izgledati budućnost (niti možemo vratiti ono što je prošlo), taj strah je potpuno opravdan. Živi među nama. Nasuprot stoji kontrapunkt – ekstremne suše i izostanak vode. Ekstremi su sve češći, gotovo postaju uobičajeni, prihvatljivi, asimilirani. Iako već nekoliko godina živimo u izazovnim i nemirnim vremenima, u posljednjih nekoliko mjeseci pitanje (opstojnosti) vode postaje sve glasnije postavljeno”, stoji u tekstu poziva.

Radove će odabrati šestočlani kustoski tim: Ana Kovačić, Helena Kušenić, Valentina Radoš, Romana Tekić, Tanja Špoljar, Maša Zamljačanec. Realizacija ovog projekta obuhvaća skupnu izložbu odabranih autora u Galeriji Koprivnica.

Prijavom na Poziv odabrani autori_ice će Muzeju grada Koprivnice ustupiti pravo korištenja i reproduciranja predanih materijala, bez naknade, u svrhu promidžbe Drava Art Biennala u svim medijima, kao i radi objave u katalogu, pozivnici, plakatu, te na web i Facebook stranicama Muzeja i partnerskih institucija. Odabrani autori svoje će radove dostaviti u Galeriju Koprivnica osobno, poštom ili drugim načinom transporta, osim ako se Muzej i autori_ice drugačije ne dogovore. Izloženi radovi bit će vraćeni na isti način na koji su pristigli, a u slučaju vraćanja radova poštom, poštanske troškove snosi Muzej. Autorima-izlagačima Muzej će isplatiti simbolične autorske honorare u skladu s financijskim mogućnostima projekta.

Izložbeni koncept će se, uz izbor prijavljenih radova, upotpuniti i uključivanjem referentnih autora čija je produkcija orijentirana na ovu problematiku. Izložba će se održati u Galeriji Koprivnica (8.9. – 29.10.), a tijekom 2024. postav će se preseliti u Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku i Galeriju umjetnina grada Slavonskog Broda.

Umjetnici_e se pozivaju da prijave najviše 2 rada (koje umjetnik_ca sam producira) u bilo kojoj tehnici, mediju ili načinu izraza. Prijavi je potrebno priložiti životopis i kontakt informacije; fotografije, ili nacrt rada; kratku izjavu o radu i njegov opis (materijal, dimenzije i prostorna dispozicija).

Prijave je moguće dostaviti mailom, a rok za prijavu radova je 20. lipanj.

Festival je 2014. pokrenula udruga Mamuze s ciljem da posjetiteljima prezentira suvremena i angažirana ostvarenja iz područja izvedbenih umjetnosti te željom da FIUK bude platforma za umrežavanje i istraživanje umjetničkih formi, ali i eksperiment postavljanja javnih prostora u službu umjetnosti. S takvim konceptom, FIUK okuplja mlade i nezavisne umjetnike, amaterska kazališta, organizacije nezavisne kulture i udruge koje se bave promicanjem izvedbenih umjetnosti u programskom dijelu festivala, te dizajnere, fotografe, glumce (amatere), kustose i brojne volontere u organizacijskom timu, a usmjeren je na publiku svih generacija i profila, ipak – s naglaskom na mlađe generacije i njima prilagođen sadržaj.

Festival će ove godine započeti u sinagogi, gdje će Mario Matoković predstaviti site-specific instalaciju We all had a dream, a koja, kao djelomična parafraza M.L. Kinga, prenesena u današnjicu progovara o snovima o državi, zajdnici i boljitku. Tin Dožić predstavit će se isti dan u muzeju zvučnom izvedbom Nekoliko krajolika i strojeva koja tematizira sukob prirode i tehnologije. U petak, 7. rujna svoju novu knjigu Topoi umjetnosti performansa: lokalna vizura predstavlja Suzana Marjanić, najvažnija istraživačica, kroničarka i promotorica umjetničke prakse performansa u Hrvatskoj, i to u društvu domaćeg povjesničara umjetnosti Marijana Špoljara i urednika knjige Marka Goluba. Prije predstavljanja knjige, performans o preispitivanju vlastitog identiteta Transition/Emotion izvodi Marin Renić iz Splita.

Performans će na ovogodišnjem FIUK-u održati i Kristina Marić, ovogodišnja finalistica za Nagradu Radoslav Putar Instituta za suvremenu umjetnost. Satirična predstava Otirač Ive Krešića bavi se negativnim društvenim anomalijama čiji utjecaj nas svakodnevno guši kroz dnevno-političke i medijske pritiske, dok festival zatvara glazbeno-poetski igrokaz Marko Marulić: Protiv današnjeg doba (Zoran Kelava i Igor Paro). Glazbeni dio programa čine bendovi koji pripadaju nekonvencionalnoj struji, pa ove godine nastupaju Trobecove krušne peći, Žen, Magickal Wow Band i Igralom.

Ulaz na sve izvedbe je besplatan, a detaljan program dostupan je na web stranici festivala.

Program u Galeriji Hlebine započinje u 16 sati druženjem s mladim vizualnim umjetnikom Stipanom Tadićem, čijim je istraživačkim radom započeo rezidencijalni program Muzeja grada Koprivnice pod nazivom HINT (Hlebine, Inovacija, Naiva, Tradicija). Stvaralačku svestranost i zaigranost Tadić potvrđuje i najnovijim okretanjem prema slikarstvu na staklu, specifičnom za umjetnost Hlebinske škole te zanimanjem za naivnu umjetnost, koju je predvodio Ivan Generalić. 

Upravo na temelju Generalićeve slike Gatara iz 1975. Antonio Grgić otvara raspravu o transrodnosti u naivi. Predavanje Rod i melankolija u slikarstvu Ivana Generalića započinje u 17 sati. 

Održivi razvoj često se definira kao razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolji vlastite potrebe. U tri stupa održivosti redovito se ubrajaju okolišne, socijalne i ekonomske potrebe. No, za mnoge stručnjake ideja održivog razvoja nije ostvariva jer pojmovi razvoj i održivost nisu kompatibilni, već bi se trebalo težiti korištenju manje prirodnih resursa i organiziranju u drugačije tipove zajednica od postojećih. 

S obzirom na sve izraženiji rast siromaštva i socijalne nejednakosti te degradaciju okoliša, povodom Međunarodnog dana muzeja, hrvatski će muzeji pokušati obraditi jedan od najvažnijih izazova današnjice: postizanje ravnoteže između razvojne dinamike ljudskog društva i granica prirodnih potencijala. Muzeji za održivo društvo, ovogodišnja tema manifestacije, ukazat će na ulogu muzeja kao institucije koja doprinose društvu i njegovu razvoju, preuzimajući aktivnu ulogu u posredovanju novih ideja i osvješćivanju javnosti o potrebi usvajanja novog modela ponašanja prema okolišu i resursima.

Između ostalih, Etnografski muzej Buje, gradski dječji vrtić i Centar za inkluziju organiziraju radionice na kojima će od otpada stvarati objekte ili elemente s novim funkcijama, s ciljem podizanja svijesti o važnosti recikliranja. U Muzeju Lapidarium u Novigradu-Cittanova Korad Korlević, hrvatski astronom i edukator, održat će predavanje o utjecaju čovjeka na lokalni, novigradski okoliš kroz povijest te ga usporediti s utjecajem čovjeka na okoliš na globalnom nivou. Muzej grada Iloka organizira izložbu koja će predstaviti povijesni razvoj pronalaženja izvora pitke vode, njezinu upotrebu u svakodnevnom životu, od gospodarstva do kućanstva te važnu ulogu česma, bunara i vodovoda kojima Ilok obiluje, a s učenicima OŠ Julija Benešića obilazit će terene koji su zastupljeni arheološkim ostacima vodovodne infrastrukture: Tursku skelu, Vodenu glavu, česme, bunare te rijeku Dunav.

Obalu rijeke Drave ili “hrvatske Amazone” Muzej grada Koprivnice koristit će za piknik tijekom kojeg će Ivana Korn Varga iz Svjetskog fonda za zaštitu prirode održati predavanje o Dravi kao dijelu UNESCO-ova rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Akcijom Održivost na otoku Gradski muzej Korčula nastavlja istraživanje Statuta grada i otoka Korčule iz 1214. godine, s posebnim naglaskom na statutarne odredbe koje su utjecale na oblikovanje krajobraza, čiji je utjecaj vidljiv i danas. Na radionicama u muzeju i u prirodi pokušat će se odgovoriti na pitanja kako su stanovnici otoka čuvali otočne resurse, kako se suživot čovjeka i otoka oblikovao kroz povijest i utjecao na današnji izgled otoka. Umjetnička galerija Dubrovnik tijekom jednog će tjedna izložiti eksponate stalnog postava u prizemlju zgrade. S obzirom da se zgrada Galerije prostire na tri kata, a dizalo ne postoji, pristup izložbenim prostorijama onemogućen je ljudima s poteškoćama u kretanju. Cjeloviti popis događanja potražite ovdje.

Muzeji bi trebali imati neizostavnu ulogu u razvoju društva, a djelatnici muzeja odgovornost da svojim radom, istaknutim predmetima i zbirkama te izložbama ukažu na potrebu drugačijeg smjera. Upravo zato jer kao čuvari baštine i pronositelji novih tendencija u umjetnosti moraju moći razgovarati sa širim slojevima društva, istu tu baštinu i umjetnost mogu koristiti da ukažu na potrebu postavljanja i sasvim novih pitanja.