Elsevier je najveći komercijalni izdavač znanstvenih radova koji posjeduje neke od najvećih baza podataka akademskog materijala čija je cijena toliko visoka da si ih čak ni Harvard, najbogatije sveučilište globalnog sjevera, ne može priušititi. Akademski znanstveni rad, podržan javnim novcem, zbog previsokih cijena znanstvenih časopisa tako postaje privilegij nedostupan većini znanstvenika i istraživača diljem svijeta. Također, s 37 posto profitne marže i oko milijardu dolara neto dobiti, poslovanje Elseviera je u snažnom kontrastu s rastućim naknadama za izdanja i iznosima studentskih kredita te smanjenih plaća fakultetskog osoblja. 

Ove je godine Elsevier podnio tužbu zbog povrede vlasničkih prava protiv besplatnih arhiva knjiga i znanstvenih istraživanja Science Hub, Library Genesis i BookFi, tražeći od njih milijune dolara naknade štete. Sud u New Yorku donio je odluku kojom je odobrio zahtjev Elseviera da se navedenim sajtovima zabrani daljnja diseminacija sadržaja te ukinu domene i zaključio je da pretvaranje zaštićenog materijala u besplatni “ne služi javnom interesu”. Osnivačica Sci-Huba Alexandra Elbakyan smatra da potez Elseviera ukazuje na opasnu ideju, odnosno da “javnost nema pravo na znanje”.

U trenutku izricanja zabrane, urednički je kolegij časopisa Lingua u vlasništvu Elseviera predao kolektivnu ostavku radi odbijanja izdavača da omogući slobodan pristup i odustane od visokih naknada koje naplaćuje autorima i njihovim akademskim institucijama. Također, pokrenuta je peticija kojom se želi spriječiti zatvaranje Ashgatea, donedavno nezavisnog izdavača, kojeg je izdavač Informa PLC odnosno njegov ogranak Taylor&Francis nedavno kupio, a nizozemsko Ministarstvo obrazovanja već je prije najavilo mogući bojkot Elseviera.

Grupa ljudi koja radi na dostupnosti digitalnih knjižnica i arhiva u javnom je pismu upozorila da se radi o trenutku u kojem je potrebno zauzeti stav i izaći iz anonimnosti. Pismo potpisuju Dušan Barok (monoskop.org), Sean Dockray (aaaaarg), Kenneth Goldsmith (ubu), Sebastian Lütgert (textz.org), Anthony Iles, Josephine Berry i Pauline van Mourik Broekman (Mute), Femke Snelting (Constant/Memory of the World), spideralex (Calafou/Memory of the World), Lawrence Liang (Alternative Law Forum), Dubravka Sekulić, Tomislav Medak i Marcell Mars (Memory of the World). Između ostalog, upozoravaju da se prije Science Huba i Library Genesisa isto dogodilo sajtovima Library.nu i Gigapediji, prije Gigapedije bio je textz.org, a prije njega nije bilo gotovo ničega. “Veliki igrači”, komercijalni izdavači, većinu javnih knjižnica, besplatnih repozitorija svjetskog znanja, žele svesti na ništicu, a u tome imaju svesrdnu pomoć sudova i zakonodavstva. 

“Imamo sredstva i načine da znanje postane dostupno svima bez ekonomskih barijera i uz manju cijenu za društvo u cjelini. Zabranjen pristup akademskim istraživanjima, visoki profiti monopola i njihova glavna uloga u alokaciji akademskog prestiža gazi javni interes. Komercijalni izdavači priječe open access izdavaštvo, kriminaliziraju ga, presuđuju našim herojima, uništavaju naše knjižnice. (…) Naše znanje kao zajedničko dobro raste u krivinama iskvarenog sistema. Mi smo kustosi znanja, kustosi iste infrastrukture o kojoj ovisi proizvodnja znanja, kustosi tog plodnog, ali krhkog zajedničkog dobra. Biti kustos znači, zapravo, preuzimati, dijeliti, čitati, pisati, recenzirati, uređivati, digitalizirati, arhivirati, održavati, činiti dostupnim, ukratko – koristiti, a ne prisvojiti znanje”.

Potpisnici upozoravaju da se nalazimo u odlučujućem trenutku u kojem moramo prepoznati samo postojanje ovog zajedničkog dobra kao čin građanske neposlušnosti. “Vrijeme je da se prestanemo skrivati i da svoje ime pridružimo ovom činu otpora. Možda se osjećate izoliranima, no mnogo nas je”. Sci-Hub, BookFi i LibGen ne namjeravaju se pokoriti odlukama suda. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Događaj je organiziran u okviru projekta Prošireni estetički odgoj koji provode Multimedijalni institut iz Zagreba, Kontrapunkt iz Skoplja, Berliner Gazette, Mute iz Londona i kuda.org iz Novog Sada, a u javnim diskusijama okupio je inicijatore i arhivare poput Kennetha Goldsmitha, američkog pjesnika i umjetnika koji vodi projekt UbuWeb, Dušana Baroka, slovačkog umjetnika i aktivista koji je pokrenuo projekt Monoskop, te Simona Worthingtona, londonskog programera i koinicijatora projekta Hybrid Media Publishing i časopisa Mute.

Javna je knjižnica hibridni projekt koji ima karakteristike umjetničkog, ali je prije svega projekt koji pokušava napraviti infrastrukturu za dijeljenje knjiga, i u daljnjoj projekciji, infrastrukturu dijeljenja znanja. “Razlog zbog kojeg su to knjige i knjižnica čisto je taktički”, objasnio je Marcell Mars, programer i aktivist, inicijator projekta i radionice Javna biblioteka/Public Library. “Direktna veza označitelja i znanja jest knjiga. To nisu film ili muzika jer se oni smatraju zabavom, entertainmentom. Istraživajući sam došao do zaključka da javna knjižnica u ovom trenutku treba podršku, ona je kao institucija ugrožena. S jedne strane, digitalne knjige se distribuiraju preko raznih amazona i izdavači ne dopuštaju da javne knjižnice te knjige kupe. Dugoročno, možda smo ušli u svijet u kojem digitalne knjige čine supstancijalni dio svih knjiga, a javne ih knjižnice nemaju jer im to nije dozvoljeno. Druga je stvar ugroza javne knjižnice zbog ekonomske krize gdje su svi javni servisi ugroženi pa se pogotovo u Velikoj Britaniji zatvaraju jer više nema javnih novaca koji ih podržavaju. Ta je kombinacija dovoljna da se zamisli budućnost bez javnih knjižnica koje su postojale u džepu od stotinu godina, koje su od kraja 19. stoljeća do danas ostvarivale san o univerzalnom pristupu znanju. Njihov nestanak dovoljan je razlog da se krene u borbu za njih”.

U ponedjeljak, 15. srpnja, održana je radionica “slobodne arhivistike” na kojoj su polaznici upoznati sa softverskim alatom Calibre koji omogućava svаkom krаjnjem korisniku lаku izradu i održаvanje osobnog kаtаloga knjigа te sa softverskim alatom [let’s share books] koji je razvio Marcell Mars, a koji omogućava da izrađeni katalog postane dostupan svima na internetu. “Postoji neprekinuti niz između onoga što je i kako je artikulirana javna knjižnica i toga što u digitalnoj praksi radimo. Jedini razlog zašto to nije uobičajena praksa jest zbog političke ekonomije digitalnih mreža. Mnogo ljudi ne zna koliko je knjiga zapravo dostupno. Library genesis ima oko milijuna knjiga, aaaaarg.org ima oko tridesetak tisuća knjiga, dok je naprimjer Monoskop izvrstan blog koji stalno nalazi zanimljive knjige i trenutno ih ima oko dvije, tri tisuće”, uputio je voditelj radionice.

Na panelu poslije radionice sudjelovali su Dušan Barok i Kenneth Goldsmith predstavljajući projekte UbuWeba i Monoskopa koje je Marcell Mars opisao kao “zrcalne jer su sličnog senzibiliteta, no Monoskop ima fokus na centralnu i jugoistočnu Europu i jako kvalitetan sadržaj koji nije etabliran kao Ubu koji je već institucija u kojoj ljudi žele biti prvenstveno zbog vrijednosti sadržaja koje sam Kenneth selektira. Dušan je uvjeren da to što on radi rade svi, ali istina je da osim Monoskopa i Ubu teško možemo naći nešto slično”. Goldsmith je istaknuo da arhivi poput Ubu i Monoskopa nisu sveznajući, već da njihova omniscencija proizlazi iz filtriranja informacija te mogućnosti njihova dijeljenja.

U utorak, 16. srpnja, Simon Worthington održao je radionicu u kojoj je fokus stavljen na publiku kao izdavače arhiva. Na radionici “pokušavali smo dodati novi izdavački pogled na arhiviranje, ako zamišljate arhiviranje kao pohranjivanje, katalogiziranje i distribuciju. Tome smo dodali istraživanje koje već tri godine provodim na Sveučilištu u grupi od osamnaest ljudi i na kojima razmatramo nove forme digitalnog izdavaštva, open access izdavaštvo, open source i open standard infrastrukturu za manje nezavisne izdavače. Dakle, želimo spojiti to istraživanje s idejom objavljivanja iz arhiva te, da bude kompleksnije, ne gledamo na arhiv kao instituciju izdavanja arhiva već na publiku, korisnike objavljenih arhiva. Potrebno je stvoriti publikacije koje mogu ići na nove platforme i k novim čitateljima jer današnji mehanizmi ne funkcioniraju sasvim dobro, poprilično su isprekidani. Cilj Hybrid Publishinga jest pomaganje ideji javnih infrastruktura i ideji da bi javna dobra trebala biti u digitalnoj formi i dostupna svima”, objasnio je predavač.

Na kraju dvodnevnog događanja Kenneth Goldsmith održao je predavanje-performans o “nekreativnom pisanju”. Njegova je ideja da živimo u vremenu radikalne inverzije jer u trenutku sveopće dostupnosti informacija moć će imati oni koji će se znati snaći u silini informacija, a ne oni koji će te informacije posjedovati.

Predavanju Kennetha Goldsmitha možete prisustvovati večeras, 18. srpnja, u 19 sati u zagrebačkoj Mami.

Konferencija je organizirana u kontekstu izložbe Izgledi Arkzina koja je u tijeku u Galeriji Nova te izložbe Instaliranje javnosti koja će biti otvorena na jesen. Arkzinov izdavački i aktivistički rad anticipirao je i reflektirao taktičke medijske prakse koje su se početkom 1990-ih kristalizirale u preplitanju političkog trenutka, obilježenog jugoslavenskim ratovima i alterglobalisitčkim otporom, s tehnološkom pojavom ranog Interneta.

U trenutku kada je kritička analiza i radikalna praksa isto tako potrebna kao i prije dvadeset godina, na potencijal radikalnih medija gledamo sve skeptičnije. Konferencija će pokušati rasvijetliti upravo povijesni luk i sadašnju nedaću, a u tom pokušaju sudjelovat će istaknuti teoretičari, umjetnici i praktičari, kako pojedinci tako i kolektivi, koji su i sami sudjelovali u kritičkom razmatranju tih procesa tijekom protekla dva desetljeća. 

U petak, 7. lipnja, u net.kulturnom klubu Mama govorit će Katarina Peović Vuković, Matteo Pasquinelli, Luka Frelih, Tomislav Medak, Zoran Pantelić, Joanne Richardson i Gerald Raunig, a Multimedijalni institut i Kultura promjene Studentskog centra u Zagrebu organiziraju i koncert Jana Jelineka i Lukatoyboya, u 21.30 sati u polukružnoj dvorani Teatra &TD.

U subotu, 8. lipnja, Vuk Ćosić, Ana Peraica, Clemens Apprich, Vera Tollmann, Anthony Iles, Eric Kluitenberg i János Sugár održat će izlaganja u Mami, a Branka Ćurćić u Galeriji Nova gdje će Dejan Kršić posjetitelje provesti kroz izložbu Izgledi Arkzina, od 13 do 15 sati.

Konferencija će biti održana na engleskom jeziku, a cjelokupan program potražite ovdje.

Konferencija je organizirana u kontekstu izložbe Izgledi Arkzina koja je u tijeku u Galeriji Nova te izložbe Instaliranje javnosti koja će biti otvorena na jesen. Arkzinov izdavački i aktivistički rad anticipirao je i reflektirao taktičke medijske prakse koje su se početkom 1990-ih kristalizirale u preplitanju političkog trenutka, obilježenog jugoslavenskim ratovima i alterglobalisitčkim otporom, s tehnološkom pojavom ranog Interneta.

Tehnološke inovacije u masovnoj komunikaciji tijekom 20. stoljeća uvijek su budile nadanja da ćemo konačno dobiti dvosmjerni medij u kojem će svatko moći govoriti najširoj javnosti. Međutim, te su nade uobičajeno ubrzo bivale razočarane konkretnom implementacijom tih inovacija, a što je redovito rezultiralo upravo većom komercijalnom i političkom kontrolom nad medijskim prostorom. Do sredine devedesetih Internet je već ušao u široku svakodnevnu upotrebu otvarajući perspektivu radikalno demokratizirane javne komunikacije.

U tehnološkom pogledu distribuirano i u društvenom karakteru kolektivno ustrojstvo Interneta nudilo je razloge za vjeru da će ovo konačno biti trenutak kada ćemo moći prestati mrziti medije i prihvatiti se zadatka da postanemo mediji. U mnogim aspektima to se zaista i dogodilo. Internet je radikalno demokratizirao javni govor i pospješio mogućnosti političkog organiziranja. I dok je tako olakšavao razmjenu i koordinaciju u globalnim razmjerima, istodobno je poticao stvaranje novih oblika društvenog organiziranja i angažmana u posve lokalnim razmjerima. Dapače, upravo je kritička oštrica internetskih praksi često bila u većoj mjeri vezana uz fizički prostor i stare medije kao tisak no što se to moglo pretpostaviti.

Međutim, mnogo toga se promijenilo od devedesetih. Budući da su tehnološke promjene, koje su potaknule nastanak novih medijskih praksi i koje su od tih praksi s vremenom napravile mainstream, uzdrmale temelje starih medija, logika kojom je tehnološki razvoj primarno potčinjen zakonitostima kapitalističkog tržišta i ekspanzije nalagala je da se tehnološki razvoj Interneta treba preusmjeriti odnosno prebaciti s obećanja mnoštva neovisnih medijskih proizvođača na imperativ masivnog praćenja i komodifikacije ponašanja publike. Ni ova tehnologija neće se pokazati narodnom tehnikom, kao što tehnologije to nikada ni nisu bez praksi prisvajanja i podruštvljenja.

U trenutku kada je kritička analiza i radikalna praksa isto tako potrebna kao i prije dvadeset godina, na potencijal radikalnih medija gledamo sve skeptičnije. Konferencija će pokušati rasvijetliti upravo taj povijesni luk i tu sadašnju nedaću, a u tom pokušaju sudjelovat će istaknuti teoretičari, umjetnici i praktičari, kako pojedinci tako i kolektivi, koji su i sami sudjelovali u kritičkom razmatranju tih procesa tijekom protekla dva desetljeća. 

U petak, 7. lipnja, u net.kulturnom klubu Mama govorit će Katarina Peović Vuković, Matteo Pasquinelli, Luka Frelih, Tomislav Medak, Zoran Pantelić, Joanne Richardson i Gerald Raunig, a Multimedijalni institut i Kultura promjene Studentskog centra u Zagrebu organiziraju i koncert Jana Jelineka i Lukatoyboya, u 21.30 sati u polukružnoj dvorani Teatra &TD.

U subotu, 8. lipnja, Vuk Ćosić, Ana Peraica, Clemens Apprich, Vera Tollmann, Anthony Iles, Eric Kluitenberg i János Sugár održat će izlaganja u Mami, a Branka Ćurćić u Galeriji Nova gdje će Dejan Kršić posjetitelje provesti kroz izložbu Izgledi Arkzina, od 13 do 15 sati.

Konferencija će biti održana na engleskom jeziku, a cjelokupan program potražite ovdje.

mi2 / M.M.

U okviru prezentacije časopisa Mute, o praksama ovoga kolektiva nakon ukidanja sredstava od strane Arts Council of England, a u kontekstu posljednjih promjena u kulturnim politikama i potporama sličnim organizacijama u Velikoj Britaniji i Europskoj uniji, govorit će Pauline van Mourik Broekman, Howard Slater i Simon Worthington.

O knjizi Anomija/Bonomija i drugi tekstovi (Anomie/Bonhomie & Other Writings), u izdanju novosadskog kuda.org, govorit će autor Howard Slater te predstavnici kuda.org i Multimedijalnog instituta.

U ovoj zbirci tekstova, Howard Slater improvizira na temu toga što je Walter Benjamin mogao misliti pod frazom “afektivne klase”. Izvan ograničenja akademskog pristupa, Slater je inspiriran mogućim implikacijama Benjaminovih “mesijanskih krhotina” i kreće se ka terapeutskim mikro-politikama, zahvatajući diskurs žaljenja radničkog pokreta i problematiku “postajanja kapitalom”. Esej Anomija/Bonomija zauzima najveći dio ove knjige koja uključuje tekstove i poeziju proteklih deset godina Slaterova rada.

Knjigu su s engleskog preveli Dušan Đorđević Mileusnić, Đorđe Čolić, kuda.org i Grupa za konceptualnu politiku. Promocija knjige Howarda Slatera dio je programa Aesthetic Education Expanded koji Multimedijalni institut provodi u partnerstvu s organizacijama kuda.org (Srbija), Kontrapunkt (Makedonija), Berliner Gazette (Njemačka) i Mute (UK).

Prezentacija časopisa Mute i promocija knjige Anomija/bonomija i drugi tekstovi bit će održane u ponedjeljak, 25. ožujka u 19 sati, u Multimedijalnom institutu.