Grupe 143, čije je ime izvedeno iz datuma osnivanja, svoje je djelovanje započela projektom namijenjenim mladim umjetnicima, povjesničarima umjetnosti i izvjesnim aktivnim sudionicima programa Studentskog kulturnog centra u Beogradu koji im je nudio zajedničku platformu za razvijanje umjetničko-teorijskih kompetencija. Rad Grupe 143 bio je ozbiljan pokušaj emancipacije od sveprisutne, proturječne stvarnosti jugoslavenskog kasnog socijalizma i stvaranje alternativnih modela znanja i života, naveo je o tom kolektivu i njegovom kritičkom mišljenju na granicama konceptualne umjetnosti Dietmar Unterkofler, koji će sa Šuvakovićem i otvoriti izložbu u MSUV.

“Novi ‘antiumjetnik’ je odbijao profesionalni kanonski trokut: akademija-galerija-muzej. Odbijao je njegovu legitimnost. ‘Svijet umjetnosti’, kako ga je tumačio Arthur Danto, više nije shvaćan kao izoliran i autonoman svijet odvojen i ograđen od društva i kulture. Naprotiv, u središte interesa postavljeno je društvo i upotreba umjetnosti kao društvene prakse. Parola o jedinstvu umjetnosti i života, formulirana u historijskim avangardama početkom 20. stoljeća, reaktualizirana je s entuzijazmom i realizirana u umjetničkim pojavama nakon 1968.godine” – navodi Unterkofler.

Suradnici Grupe 143 bili su zainteresirani za teorijske prakse suvremene umjetnosti i kulture. Oni su odbacili shvaćanje umjetnosti temeljeno na estetičkoj spekulativnosti i višeznačnosti, a prema neodadi i fluksusu kasnih 60-ih odnosili su se kritički. Spoznajno-teorijski pristupi, razvijani u Grupi 143, bili su orijentirani na pitanja o načinu funkcioniranja sistema i povijesti umetnosti, o odnosu umjetnosti i znanosti, kao i na strukturalno predočive uvjete stvaranja umjetnosti, odnosno teorijskih praksi unutar svjetova umjetnosti. Članovi Grupe 143 su individualno i kolektivno koristili različite umjetničke tradicije kako bi testirali njihovu primjenjivost na suvremeno razmišljanje o umjetnosti. Radovi grupe se odnose na skelet, temeljnu strukturu “sistema umjetnosti” i predstavljaju studije slučaja i metarefleksije u vezi s njim. Mediji kojima su se pritom koristili bili su dijagram, strukturalistička fotografija i film, performans, knjiga kao umjetničko djelo, kao i edukativni lecture-performance i seminar. Cilj je bio pritom dostići nultu točku ekspresivnosti, kako bi umjetnost i misao modernizma jednom zauvijek ostavili iza sebe i kako bi se ostvarila promjena paradigmi u umjetnosti.

Izložba u MSUV, organizirana više od tri desetljeća nakon raspada Grupe 143, postavlja i nekoliko pitanja koja u doba post(post)moderne ponovo ulaze u središte interesa: Kako se mijenja umjetnost, ako se mijenjaju uvjeti njezine produkcije? Kakve to ima posljedice po društvene odnose? Kako je moguća materijalna vrsta umjetničke produkcije?

Izvor: SEEcult.org

Mirko Ilić, autor stripa, ilustrator, grafički dizajner i nakadašnji grafički urednik Time magazinea i New York Timesa, svojim je radom uvijek pomicao granice. Nemali broj njegovih grafičkih rješenja dio su stalnih postava svjetskih muzeja suvremene umjetnosti. Osim što se bavi dizajnom, Ilić predaje ilustraciju na postdiplomskim studijima u New Yorku te je koautor knjiga Genius Moves: 100 Icons of Graphic Design, Handwritten i Design of Dissent.

Izložba će biti otvorena 25. listopada u 19 sati u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine, gdje ju možete posjetiti do 15. studenog. Više informacija potražite ovdje.

]]>