Škola zajedničkog znanja je obrazovni program koji pokreću MSU Zagreb, Van Abbemuseum Eindhoven, MG+MSUM Ljubljana, ZRC SAZU Ljubljana i L’Internationale, a “oslanja se na mrežu, znanje i iskustvo muzejske konfederacije L’Internationale, posebno na Pojmovnik zajedničkog znanja i njegovu metodologiju zajedničkog učenja”, piše u najavi. Namjera SCK-a je da istodobno bude i nomadska i situirana; da se istražuju specifične kulturne i geopolitičke okolnosti, ali i njihovi odnosi i međuovisnosti s ostatkom svijeta.

U petak, 24. svibnja u 18 sati, Leonida Kovač će održati predavanje Ponovno promišljanje drugarstva iz feminističke pozicije. “Slijedeći nastojanje ovog pilot programa da se ‘zajednički uči kako se oduprijeti savezu neoliberalnih i neofašističkih snaga u današnjem svijetu i transformirati ga’, usredotočit ću se na pitanja epistemologije i jezika”, najavljuje Kovač. Feminističke epistemologije podrivaju hegemonijske i neoliberalne diskurse zbog čega su često na izravnoj meti desničarskih pokreta. Sintagmom “rodna ideologija” demonizira se feministička dekonstrukcija roda, a skovana je “kako bi zamaglila i osnažila smrtonosnu agendu najpostojanije ideologije – patrijarhalne ideologije”, piše Kovač. U predavanju će se fokusirat i na suvremene umjetničke prakse koje generiraju feminističke dekolonijalne epistemologije.

Leonida Kovač je povjesničarka i teoretičarka umjetnosti, kustosica te profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

U nedjelju, 26. svibnja u 18:30 sati, Ovidiu Ţichindeleanu će održati predavanje Re-orijentacija: Pogled unatrag u budućnost. Sistemske krize i prateća turbulentna razdoblja postavljaju pitanje o “samodostatnim resursima za reorijentaciju senzibiliteta i za jačanje solidarnosti u različitostima”, piše Ţichindeleanu. Poluperiferije se suočavanju s posljedicama sistemskih promjena koje ih guraju ili u klub privilegiranih ili u bjesomučnu konkurentnost. Ţichindeleanu će u izlaganju prikazati razlike u povijesti drugarstva između socijalističke Rumunjske i Jugoslavije te u odnosu između njihovih vodećih ljudi, Ceauşescua i Tita, a zatim će “predstaviti sintetski pogled na unutarnje razlike i proturječnosti nastale u procesu stvaranja zajedničkih senzibiliteta i razmišljanja s Globalnim Jugom i Zapadnim svijetom u kulturnoj industriji socijalističke Rumunjske, od desetljeća dekolonizacije do surovih 1980-ih.” Promišljajući ostavštinu te prošlosti s iskustvom tranzicije u kapitalizam, otvaraju se putevi za “reorijentaciju koja bi mogla omogućiti da zahtijevamo drugačiji odnos prema kulturi, da prekinemo vezanost za proizvodnju beskonačnih hijerarhijskih lanaca derivata i ponovno se uključimo u stvaranje oblika vrijednosti.”

Ovidiu Ţichindeleanu je rumunjski filozof, prevoditelj, pedagog i teoretičar kulture.

U ljubljanskoj Modernoj galeriji, 29. svibnja u 18:30 sati, Tomaž Mastnak će održati izlaganje naslovljeno Postsocijalizam. U njemu će izložiti tezu da “postsocijalizam predstavlja poraz socijalizma od strane liberalizma”, najavljuje Mastnak, ali umjesto da ga definira onim što nije, odsustvom socijalizma, postsocijalizam će definirati kao “liberalnu autokraciju i njezinim glavnim obilježjima”.

Tomaž Mastnak je emeritus istraživač na Institutu za filozofiju, istraživačkom centru Slovenske akademije znanosti i umjetnosti.

Više detalja o predavanjima pročitajte ovdje.

Inauguralna izložba MSUM-a Sadašnjost i prisutnost, čiji su kustosi Zdenka Badovinac, Bojana Piškur i Igor Španjol, predstavlja radove gotovo sto umjetnika s prostora bivše Jugoslavije i zemalja Istočne Europe – poslijeratnu avangardu od ’60-ih godina 20. stoljeća do danas iz kolekcije Arteast 2000+ i nacionalne zbirke Moderne galerije. Koautorski tim izložbe Sadašnjost i prisutnost čine Dunja Blažević, Andreja Hribernik i Igor Vidmar. Izložba predstavlja radove umjetnika različitih generacija, a s prostora bivše Jugoslavije tu su, među ostalima, Vlasta Delimar, Braco Dimitrijević, Vuk Ćosić, Marina Gržinić & Aina Šmid, Jusuf Hadžifejzović, Sanja Iveković, Dalibor Martinis, Janez Janša & Janez Janša & Janez Janša, Marko Kovačič, David Maljković, Vlado Martek, Tanja Ostojić, Marko Peljhan, Alenka Pirman, Tadej Pogačar, Marko Pogačnik, Marjetica Potrč, Marija Mojca Pungerčar, Mladen Stilinović, Nebojša Šerić-Šoba, Miha Štrukelj, Raša Todosijević, Slaven Tolj, Goran Trbuljak, Želimir Žilnik… i grupe Gorgona, OHO, Novi kolektivizam, Neue Slowenische Kunst, Irwin, Laibach, Punk Museum, Son:Da…

MSUM predstavlja i nekoliko specijalnih projekata, uključujući prostor za interakciju s publikom, koji je osmišljen u suradnji s umjetnicom Apolonijom Šušteršič. U prizemlju je i dio namijenjen projektu EVR (e-flux video rental), koji je donacija umjetnika Antona Vidokla i Juliete Arande, a osmišljen je kao videoarhiv, prostor za projekcije i besplatno iznajmljivanje videa. Otvaranje MSUM-a popraćeno je još jednom velikom donacijom internacionalno poznatog rumunskog umjetnika Dana Perjovschija, nazvanom Godine 1990. govorili smo o slobodi, sada govorimo o novcu, koji analizira fenomen borbe za preživljavanje umjetnosti.

Izvor: SEEcult.org