U programu ovogodišnje Venecije u Zagrebu, manifestacije proizašle iz suradnje venecijanske Mostre sa Zagreb Film Festivalom i Talijanskim institutom za kulturu u Zagrebu, domaća će publika od 15. do 19. ožujka moći pogledati osam filmskih naslova prikazanih na posljednjem izdanju ovog prestižnog filmskog festivala u rujnu prošle godine.

Jubilarno, peto izdanje otvorit će glazbena komedija Ljubav i podzemlje u režiji renomirane filmske braće Manetti koja je bila nominirana za Zlatnog lava. Razigrana i intimna posveta popularnom žanru napuljske sceneggiate smještena je u kriminalni milje Napulja te se drsko poigrava s mafijaškim stereotipima i šarmantno prkosi uobičajenim mračnim prikazima grada kojim vlada Camorra. U nastavku programa bit će prikazana još jedna talijanska komedija Zajednički život redatelja Edoarda Winspearea koja prati neobično prijateljstvo između melankoličnog gradonačelnika i dvojice sitnih kriminalaca koje spoji ljubav prema poeziji. Najzvučniji ovogodišnji naslov pobjednik je Mostrinog programa Orizzonti koji nagrađuje najinovativnije filmove i otvara nove horizonte, Nico, 1988 redateljice Susanne Nicchiarelli. Film ceste prati posljednje godine u životu Christe Päffgen poznatije pod pseudonimom Nico i donosi drugu, manje poznatu stranu priče o ikoni 1960-ih.

Nizu naslova pridružit će se i steam-punk animirana adaptacija Basileove bajke Mačka Pepeljuga za cijelu obitelj, čija se radnja odvija na brodu Megarideu punom zaboravljenih tehnoloških izuma i duhova-holograma, koji je više od petnaest godina usidren u napuljskoj luci. Romantična drama Jedna obitelj proslavljenog Sebastiana Risoa donosi šokantnu priču o Vincentu i Mariji koji putem crnog tržišta pomažu parovima koji ne mogu imati vlastitu djecu. Kandidat za Zlatnog lava kritizira talijanski patrijarhalni sustav kroz lik junakinje koja balansira između fragilnosti i snažne želje za majčinstvom, a u glavnim su ulogama sjajna Micaela Ramazzotti i Patrick Bruel. U filmu se pojavljuje i poznati kazališni redatelj Pippo Delbono.

Organizatori također najavljuju prikazivanje dva venecijanska kratkiša u dvorani Müller također prikazanih u sklopu programa Orrizonti na 74. venecijanskoj Mostri. Bliska budućnost Salvatorea Mereua prati sudbinu mladih ljudi koji rezignirano pristižu u prihvatne centre i slijevaju se u gradove čekajući da netko ispiše njihovu budućnost. Gospodin Rotpeter Antoniette De Lillo imaginarni je portret nadahnut književnim likom Franza Kafke, majmunom koji postane čovjek, u izvedbi nevjerojatne Marine Confalone.

Program Venecije u Zagrebu bit će zaključen pravom filmskom poslasticom, restauriranim modernističkim remek-djelom Crvena pustinja jednog od najvećih talijanskih redatelja svih vremena Michelangela Antonionija. Ovaj venecijanski klasik iz 1964. godine svojedobno je nagrađen Zlatnim lavom te nagradom FIPRESCI. Antonionijeva četvrta filmska suradnja s Monicom Vitti bavi se danas iznimno aktualnim temama, od poniranja u ludilo usred društvenog okruženja do ekološkog zagađenja.

Otvaranje programa je besplatno, uz prethodno preuzimanje besplatnih ulaznica na blagajni kina (maksimalno 4 ulaznice po osobi). Sjedala su numerirana. Cijena ulaznice za projekcije iz programa Venecija u Zagrebu u velikoj dvorani je 20 kn, a projekcija u dvorani Müller je besplatna. Ulaznice se mogu kupiti na blagajni kina Europa ili putem web stranice.

Detaljni program Venecije u Zagrebu potražite ovdje. 

Giornate degli autori, odnosno Dani autora, paralelni je program Međunarodnog filmskog festivala u Veneciji pokrenut 2004. godine po uzoru na Quinzaine des Réalisateurs koji se odvija istovremeno kad i Filmski festival u Cannesu. Debitanski dugometražni igrani film Hane Jušić Ne gledaj mi u pijat našao se tako u društvu s deset filmskih naslova čiji je naglasak na inovaciji, istraživanju i originalnosti. Filmska je to priča “o odrastanju i obiteljskim odnosima”, a čiji članovi “doslovno žive jedan na drugome u minijaturnom stanu, međusobno se dovodeći do ludila” i za koju Jušić, uz režiju, potpisuje u scenarij.

Hana Jušić iza sebe ima više kratkometražnih igranih filmova (Danijel, Zimica, Terarij, Pametnice, u koautorstvu sa Sonjom Tarokić) koji su uspjeha imali i na domaćem i na svjetskom festivalskom terenu, a njezin posljednji film Da je kuća dobra i vuk bi je imao u siječnju 2016. godine proglašen je najboljim u međunarodnoj konkurenciji London Short Film Festivala. 

“Ovaj film planirala sam snimiti otkad sam se odlučila baviti režijom, i u njega su utrpane sve ideje koje su godinama nastajale. Uvijek sam htjela napraviti film o junakinji koja bi bila pomalo androgina i koja na prvi pogled djeluje slabo, ali zapravo u sebi nosi neku snagu, i tako je nastala Marijana, glavni lik. Njezina obitelj je pak nastala iz mog imaginarija pomaknutih, pomalo karikaturalno-grotesknih likova, a kao pozadina tu je Šibenik sa svojim specifičnim mentalitetom. Film je iskren i drago mi je da ga je netko prepoznao kao takvog”, ističe Jušić komentirajući uvrštenje na venecijanske Dani autora, program u kojemu su svoje filmove, među ostalima, prikazivali i Fatih Akin, Denis Villeneuve i Kim Ki-duk. 

Film u kojem glavnu ulogu igra Mia Petričević, uz podršku Zlatka Burića, Arijane Čuline i Nikše Butijera, nastao je u koprodukciji Kinorame, danskog Beofilma i Hrvatske radiotelevizije te uz potporu HAVC-a, Danskog filmskog instituta i Eurimagesa. 

Detaljan program Dana autora potražite ovdje.

Film Delta – obilje umjetnosti, redatelja Marina Lukanovića, na 72. venecijanskoj Mostri osvojio je nagradu ArTVision IPA projekta, za najbolji dokumentarni film u sklopu paralelnog programa Giornata degli autori.

Nastao u produkciji riječkog Filmaktiva tijekom jeseni 2014., film prati skupinu umjetnika koji upravo započinju zajednički život u zgradi bivšeg IVEX-a, u kojem je sedam godina djelovao Savez udruga Molekula, a film se vrti oko njihovog prvog zajedničkog projekta.

U stvaranju filma, osim redatelja, sudjelovali su i montažerka Marta Batinić, snimatelj Kristijan Vučković, snimateljica tona Ana Jurčić, skladatelj Josip Maršić, dizajner zvuka Zoran Medved te Igor Crnković, zadužen za postprodukciju slike.

Prema riječima člana žirija, kustosa i povijesničara umjetnosti Antonella Tolve, film “precizno dokumentira život i rad skupine mladih hrvatskih umjetnika, predstavlja njihove pozicije u zemlji i njihove uloge intelektualaca u društvu”, te prikazuje “pokušaj skupine umjetnika da se izmaknu iz okvira zapadnjačkog kapitalizma dijeleći prostor i hranu i darujući život praznim zgradama izuzetim iz proizvodnog ciklusa, što ga čini neizostavnim svjedokom konteksta hrvatske kulturne današnjice.” 

ArTVision je IPA projekt koji se provodi u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Albaniji i Italiji, a jedan od glavnih ciljeva je povećanje vidljivosti suvremene umjetnosti. U sve četiri zemlje raspisan je natječaj za produkciju 26-minutnih dokumentaraca na temu Umjetnikova radionica – tipične i atipične umjetničke lokacje. Ukupno je snimljeno 15 filmova, a svaka regija odabrala je svog predstavnika između tri snimljena filma i tih pet finalista prikazano je u Veneciji.

Pred prikazivanje filma na Mostri razgovarali smo s Marinom Lukanovićem, a intervju možete pročitati ovdje.