moebius – Kulturpunkt

Bijedna mladost

Vatroslav Miloš — Mon, 15 Jul 2013 12:23:42 +0000

Kad se dvodijelnim albumom Kvintesencija spuštao posljednji zastor pred Inkalom, Alejandro Jodorowsky i Moebius znali su da je to kraj ciklusa i da mu se potonji neće tako skoro vraćati. Već mu se u glavi vrtjela ideja da jednoga dana napravi nešto s izvanrednim likom rođenim na stranicama Crnog Inkala: Metabarunom. Jodorowsky 1986. godine u uredu nakladnika Les Humanoïdes Associés susreće posve mladog crtača koji je posebno radi toga došao iz svoje rodne Jugoslavije.

Zoran Janjetov vrlo je uzbuđen dok pokazuje svoje radove i predstavlja se kao skromni Moebiusov sljedbenik. Jodorowsky odmah primjećuje jedno: od svih Moebiusovih brojnih lica i promjenjivih stilova, Janjetov je zapravo pod utjecajem Moebiusa prije sinteze stvorene za Inkala. Odmah mu predlaže njemu očitu stvar: budući da je Janjetov pod utjecajem Moebiusa “prije Inkala”, on treba nacrtati mladost Johna Difoola. Alexandro smišlja prvo poglavlje o bijednom privatnom detektivu klase “R” koje Janjetov, osjećajući kako mu crtež puše za vratom, euforično crta.

U to je doba Moebius još stanovao u Sjedinjenim Američkim Državama. Les Humanoïdes Associés uzima početnikove table pod ruku i odlaze na sastanak s Inkalovim tvorcem na Američkom salonu knjige koji se te godine održavao u Washingtonu. Između dva susreta za potpisivanje, Moebius gleda i odobrava Janjetovljeve stranice koje smatra lijepom počasti svom radu. Malo poslije povjerit će mu bojenje Kvintesencije. Tako je niknuo prvi izdanak u tom protoformnom znanstvenofantastičnom univerzumu koji će uskoro procvasti.

Prije Inkala, u prijevodu Gorana Marinića, izlazi u izdanju nakladničke kuće Fibra, a na njihovim stranicama se nalazi i prvih pedesetak oglednih stranica stripa.

Izvor: Fibra

Od kauboja do intergalaktičkog mesije

petra — Tue, 23 Oct 2012 12:39:46 +0000

Međunarodnom festivalu stripa Crtani romani šou, koji se svake jeseni održava u Zagrebu, već je 15 godina. Ovogodišnji susret publike, teoretičara stripa, izdavača i svjetski poznatih crtača bit će održan od 26. do 28. listopada u prostorima Kina Europa, Talijanskog instituta, Francuske medijateke, galerije Svijet stripa i Tvornice kulture.

Crtani romani šou je s godinama postao najveći festival stripa u regiji s tradicijom pozivanja majstora devete umjetnosti. U sklopu ove manifestacije do sada su u Zagrebu gostovali, između ostalih, Enrique Badia Romero, Gallieno Ferrija, Roberto Raviola poznatiji kao Magnus te Milo Manara, a ove će godine posjetitelji moći upoznati Davida Lloyda zaslužnog za strip O za Osvetu, Enriquea Breccia koji je s ocem Albertom Brecciom nacrtao biografiju Che Guevare te Adia Granova, suradnika Granta Morissona na stripu Iron Man i dizajnera kostima za istoimeni film.

Jedno od najzvučnijih imena s popisa gostiju ovogodišnjeg festivala zasigurno je Zoran Janjetov, srpski crtač kojeg je njegov slavni učitelj Moebius odabrao za nasljednika koji će nastaviti niz crtanih romana proizašlih iz stripova Inkal, uzbudljive distopijske fantazije kultnog pisca, redatelja, umjetnika i neospornog genijalca Alejandra Jodorowskog. Janjetov je u suradnji s Jodorowskim zaslužan za seriju crtanih romana Mladost Johna DiFoola, Tehnopape te jednog sveska iz serije o metabarunima, priča koji već godinama oduševljavaju ljubitelje SF-a i devete umjetnosti. O suradnji s Jodorowskym i Moebiusom Janjetov će govoriti na subotnjem predavanju Stopama velikana u Tvornici kulture, a originalni primjerak njegovih crteža možete nabaviti na dvije vikend sesije crtanja za publiku organizirane u okviru bogatog programa ovogodišnjeg CRŠ-a.

Giovanni Bruzzo od organizatora je najavljen kao najveća poslastica festivala, jer je ovaj talijanski crtač autor stripova na kojima su odrasle generacije s ovih prostora. Buzzo je kreirao brojna vestern izdanja i likove poput Doc Holidaya ili Wyatt Earpa, no svakako najpopularniji ostaje legendarni Tex Willer, za mnoge ljubitelje stripa najveći kauboj svih vremena.

Crtani romani šou također je i sajam stripa na kojem po akcijskim cijenama možete popuniti vašu kolekciju ili nabaviti najnovije štivo. Iz organizacije najavljuju i brojne promocije svježih izdanja, susrete s domaćim autorima, predavanja, crtanja za publiku, tematske izložbe, natjecanja u crtanju stripa za najmlađe i još mnogo toga. A što vam srce želi, provjerite na programu festivala koji ćete pronaći ovdje.

PN / Izvor: CRŠ / Na fotografiji: Zoran Janjetov

Odlazak Moebiusa

ante — Tue, 13 Mar 2012 08:29:11 +0000

Jean Henri Gaston Giraud rođen je u mjestu Nogent-sur-Marne, kraj Pariza, 8. svibnja 1938. Ključni trenuci njegove karijere bila su dva posjeta Meksiku. Kao sedamnaestogodišnjak tamo je proveo devet mjeseci inspirirajući se škrtim pustinjskim krajolikom koji će često biti pristuan kao motiv u njegovim budućim radovima. Prije nego što je stekao ime u zajednici autora stripova radio je kao ilustrator u oglašavačkoj i modnoj industriji. Prva profesionalna priznanja je stekao radom na vesternu Blueberry na kojem je neprekidno radio do 1974. Fizionomija glavnog antijunaka, popularnog poručnika Blueberryja, nastala je prema modelu lica Jean-Paula Belmonda. Jedinstvena imaginacija i vizualni stil brzo su Girauda, odnosno Gira, prometnuli u jednog od vodećih strip-crtača na europskom kontinentu. Deset godina nakon prvog posjeta Giraud se vratio u Meksiko. Sve veći značaj otad postupno dobiva pseudonim Moebius koji je Giraud koristio prilikom rada na kraćim stripovima znanstveno-fantastičnog karaktera. Pilote, magazin za koji je radio, 1973. objavljuje njegov strip Skretanje kojim se otvara druga faza Giraudova opusa.

Zajedno sa Jean-Pierreom Dionettom, Phillipeom Druilletom i Bernardom Farkasom 1976. pokrenuo je izdavačku kuću Les Humanoides Associés i magazin Métal Hurlant, što je označilo prekretnicu i početak novog vala autorskog stripa na svjetskoj razini. Arzak, Garaža i drugi učinili su od Moebiusa ikonu čiji ugled nije zaostajao za Girovim. Među brojnim kolaboracijama u kojima je sudjelovao Giruad, valja izdvojiti onu s Alejandrom Jodorowskym. Njihov prvi zajednički strip, Mačje oči, objavljen je 1978. Vrhunac njihove kreativne suradnje svakako predstavlja Inkal. Strip, serijaliziran u šest albuma između 1988. i 1988., neprijeporni dio kanona ove umjetnosti, započeo je kao hibrid znanstvene fantastike i noira po uzoru na romane Phillipa K. Dicka. Njegovim frenetičnim širenjem u svim smjerovima stvoren je paraleleni svemir za čiju je vizualnu konstituciju zaslužan Moebius.

Cartierova fondacija za suvremenu umjetnost organizirala je 2010. veliku retrospektivu Giraudovih radova.

A.J.

Fantastičan komad modernističke literature

Vatroslav Miloš — Wed, 07 Mar 2012 12:02:56 +0000

Piše: Vatroslav Miloš

Asterios Polyp je, kako piše Douglas Wolk, “traktat o estetici, dizajnu i ontologiji, Künstlerroman srednje životne dobi, Roman Ideja s oba velika slova”. Radi se o djelu na kojemu je David Mazzucchelli radio punih deset godina, a tematski i strukturno – kroz epsku potragu za mjestom koje možemo zvati domom i uz očite aluzije na Odiseju – istražuje dihotomiju estetskog i funkcionalnog te njen odraz na suživot dvaju dijametralno suprotnih karaktera. To je možda najvidljivije na tabli podijeljenoj u tri kadra, a na kojoj, uz simultanu grafičku i tekstualnu naraciju, Asterios Polyp, teoretičar arhitekture i protagonist romana, objašnjava bit svog posla: “Postoje dva moguća pristupa dostupna arhitektu” (upućujući na ploču na kojoj je ispisano ‘linearno”‘ i ‘plastično’); ‘Umjetnički poduhvat može biti ili osoban… ili za publiku’ (upućujući na ploču na kojoj je ispisano ‘interno i eksterno’); ‘Umjetnost se može podijeliti u dvije kategorije…’ (upućujući na ploču na kojoj je ispisano ‘faktualno’ i ‘fikcionalno’)”.

Unatoč tomu što mu je Asterios Polyp prvi “grafički roman”, Mazzucchelli je autor fascinantnog opusa, bez obzira govorimo li o radu na underground antologijama poput Zero Zero i Rubber Blankets ili o radovima nastalim u okviru mainstreama industrije stripa, poput Daredevila i Batmana. Mazzucchellijev zajednički rad s Frankom Millerom na albumu Batman: Year One – uz Arkham Asylum Granta Morrisona i Davea McKeanea i The Killing Joke Alana Moorea i Briana Bollanda – smatra se klasikom žanra.

Nakladnička kuća Fibra u naredne tri godine tako planira objaviti čitav niz kvalitetnih strip naslova. Uz Asteriosa Polypa i spomenuti Batman: Year One, očekuju nas prijevodi 73304-23-4153-6-96-8 Thomasa Otta, D.R. & Quinch Alana Moorea i Alana Davisa, Millerova Daredevila, Habibi Craiga Thompsona i Persepolisa Marjane Satrapi. To je, dakako, tek dio najavljenih naslova, a kompletan popis možete potražiti ovdje.

U proteklih nekoliko godina Fibra je objavila niz kanonskih djela strip-literature poput Mausa Arta Spiegelmana, Crne rupe Charlesa Burnsa, Ofucanog holivudskog filma Alexa Robinsona, Inkal Alejandra Jodorowskog i Moebiusa, ali i niz kvalitetnih djela domaćih i regionalnih autora poput, recimo, antologije recentne regionalne ženske strip produkcije Ženski strip na Balkanu. Radi se o, kako stoji na njihovoj službenoj stranici, izdavačkoj kući fokusiranoj na izdavanje “drugačijih, dosad neobjavljenih i široj javnosti manje poznatih stripova”, koja se umjesto na komercijalni, oslanja “prvenstveno na njihov autorski i umjetnički potencijal”.

Inkal – remek-djelo stripa

Vatroslav Miloš — Thu, 17 Feb 2011 15:35:21 +0000

Radi se o remek-djelu strip umjetnosti koje će sredinom veljače po prvi puta postati dostupno na hrvatskom jeziku. Prvi album – u izvorniku naslovljen L’Incal – plod je scenarističkog rada Alejandra Jodorowskog, neo-avangardnog umjetnika poznatog po halucinantnim filmskim avanturama poput El Topa i Svete gore, i Jeana Girauda – Moebiusa, jednog od najutjecajnijih strip-umjetnika uopće.

Kako se ističe u popratnom tekstu uz hrvatsko izdanje, Inkal predstavlja “pionirski ciklus albuma zamišljenih kao roman koji će promijeniti način na koji francusko tržište razmišlja o stripu”. Naime, nakon uspjeha orginalnog ciklusa francuska izdavačka kuća Les Humanoïdes Associés izdala je i Avant l’Incal (“Prije Inkal”) kojeg crta srpski strip-crtač Zoran Janjetov te, ponovno u Moebiusovim rukama, Apres l’Incal (“Poslije Inkal”). Posljednji ciklus serijala, Final Incal, povjeren je Joséu Omaru Ladrönnu.

Inkal je hrvatsko tržište preveo proslavljeni strip-autor, pisac i publicist Darko Macan, kojemu je prije nekoliko mjeseci u nakladi zagrebačkog Mentora izašao i znanstveno-fantastični roman Koža boja masline.

U Fibri, izdavačkoj kući koja stoji iza ovog izdanja, a čiji je glavni urednik Marko Šunjić, “smatraju kako postoji prostor za izdavačku kuću koja će se fokusirati na izdavanje ‘drugačijih’, dosad neobjavljenih i široj javnosti manje poznatih stripova, oslanjajući se, umjesto na komercijalni, prvenstveno na njihov autorski i umjetnički potencijal”.