Ovogodišnji Cinemaniac posvećen je filmskim i umjetničkim praksama found footagea. Riječ je o specifičnoj praksi filmskog mišljenja, kritičkoj filmskoj praksi koja obuhvaća različite strategije, postupke i konceptualizacije, a predstavlja naknadni život filmskog djela, prerađeni filmski arhiv. Kako stoji u najavi, Muzej pronađenog filma predstavlja “fragmentarnu panoramu” kroz koju se radovima međunarodnih i hrvatskih umjetnika publici približavaju i čine vidljivima raznolike prakse rada s found footage filmom.

Umjetnici predstavljeni u programu bave se različitim temama – od filmskog arhiva, Hollywooda, fetišizma i potencijala političkog govora pa do analize kompleksnih društvenih pitanja, rada, migracije, feminizma – stvarajući nove diskurzivne mreže odnosa.

Izložbu organizira Apoteka – Prostor za suvremenu umjetnost u partnerstvu s Pula Film Festivalom. Institucionalnu i programsku podršku pružaju umjetnička organizacija Film – protufilm, Filmske Mutacije: Festival nevidljivog filma i Kino umjetnika Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Kustosice izložbe su Branka Benčić i Tanja Vrvilo.

Na izložbi će izlagati Nemanja Cvijanović, Igor Eškinja, Tina Gverović & Siniša Ilić, Vlado Martek, Bojan Mrđenović, Adrian Paci, Rajko Radovanović, Nebojša Šerić Shoba, Marko Tadić, Lara Ušić i Driant Zeneli.

Tijekom zadnjih nekoliko godina, zahvaljujući lokalnim politikama gradova o dodjeljivanju prostora za nezavisnu kulturu i osobnim naporima i inicijativama pojedinaca u Istri je niknuo velik broj nezavisnih inicijativa. Nekima je djelovanje usmjereno na suvremene umjetničke prakse – kustoske, izlagačke, galerijske – a pokrenuli su ih lokalni kulturni djelatnici, umjetnici i kustosi. U težnji za postizanjem vidljivosti i zagovaranjem boljih uvjeta, s ciljem poboljšanja razumijevanja, kontekstualizacije i podrške suvremenim umjetničkim praksama, nekoliko se lokalnih inicijativa udružilo u forum Prostori nezavisnih. Iz te je neformalne platforme proizišla skupna izložba Upute za uporabu, organizirana kako bi njeni sudionici potaknuli razgovor, predstavili svoj rad i programske koncepcije, uspostavili diskusiju i upoznali širu javnost sa situacijom na suvremenoj umjetničkoj sceni.

Radovi pozvanih umjetnika referiraju se na društveni i kulturni kontekst kao oblikovanje sfere (zajedničkog) iskustva, bave se institucionalnom i širom društvenom kritikom i predstavljaju različite umjetničke pozicije i prakse. “Izložba na različite načine i iz različitih pozicija predstavlja metanarativ koji progovara upravo o društvenim i kulturnim institucijama, kontekstima i odnosima koje uspostavljaju”, nevedeno je u predgovoru kustosice Branke Benčić.

Projekt organiziraju Apoteka – Prostor za suvremenu umjetnost, Galerija Poola, Galerija Makina, Studio Golo Brdo.

Izložba je otvorena do 30. listopada.

Cinemaniac > Misliti film 2017. bavi se odnosom i utjecajima televizije na produkciju umjetničkog videa i razvija se u tri izložbene cjeline: Video televizija anticipacija / Desktop Cinema: Post internet estetika / Nove kolekcije.

Video Televizija Anticipacija, kustosica Branke Benčić i Aleksandre Sekulić, a bavi se odnosom i utjecajima televizije, na ranu produkciju umjetničkog videa 70-ih i 80-ih godina u kulturnom prostoru SFRJ. Reflektirajući produkcijsku moć i dominaciju, televizija uspostavlja formativan utjecaj na oblikovanje specifične estetike. Radovi umjetnika prisutni na izložbi preispituju upravo kulturni utjecaj televizije i njezin autoritet. Umjetnici su destabilizirali konvencije gledanja televizije, kao i načine kulturne proizvodnje i potrošnje. Umjetnici prisvajaju estetiku, poetiku, ideologiju i strukturu medija televizije, intervenirajući u kodove produkcije slika i sadržaja. 

U prostoru galerije Aneks realizira se izložbena cjelina Desktop cinema, kustosica Branke Benčić i Miriam de Rosa. Desktop cinema govori o post internet estetici i utjecaju interneta na recentni video, te usmjerava interes na nove audiovizualne prakse međunarodnih umjetnika Susannu Flock i Kevina B. Leeja. Izložba ukazuje na pomak interesa prema novim medijskim formama, internetu kao novom «prostoru tokova», digitalnim platformama distribucije koji sudjeluju i stvaranju novog vizualnog jezika i nove post-internet / digitalne estetike. 

Treći segment izložbe koji u fokus smješta prakse i instituciju televizije, nakon prikazivanja na Trećem program Hrvatske televizije, u galerijiski prostor donosi NOVE KOLEKCIJE – nove audiovizualne radove umjetnika nastale u produkciji HRT-a. U okviru Pula PROfessional u ponedjeljak 17. Srpnja u 14.30 sati na Giardinima okrugli stol “Televizija kao medij umjetnika” pobliže će predstaviti ideju u pozadini Novih kolekcija (HRT).

Otvorenje izložbe Cinemaniac > Misliti film bit će održano 16. srpnja u 20 sati u galerijama Luka, Mul i Anex. Izložba je otvorena do 1. kolovoza.

Zastupljeni su umjetnici Tomislav Gotovac, Sanja Iveković, Ivan Faktor, Dalibor Martinis, Apsolutno, Dubravka Sekulić, Zhel, Žižić/ Kožul, Ana Hušman, Tomislav Šoban, Lightune G., Kevin B. Lee, Susanna Flock. Organizator je Apoteka – prostor za suvremenu umjetnost, a partner Pula Film Festival. 

Izložba će biti otvorena u petak, 2. rujna, u 20 sati.

Kako ističe autorica Vesna Vuković, “Sanja Iveković od svojih prvih radova, iz ranih 1970-ih, propituje i provocira dihotomiju javnog i privatnog (koncepti koji još od antičke Grčke vezuju privatno uz nužnost, i – ne treba naglasiti – prostor koji nastanjuju žene, djeca i robovi, a javno kao sferu koja počinje upravo tamo gdje svaka nužnost prestaje i u kojoj građani raspravljaju o stvarima mimo i s onu stranu pukog života, stvarima lišenima osobnih ili privatnih interesa), i sve svoje radove konstruira na razvalinama ovog mita.

(..) Obrat koji u formatu Sanjinih radova nastupa nakon sredine 1990-ih, vremena kad ona sve više istupa u javni prostor (onako kako se on konvencionalno shvaća, dakle kao demokratska, postojana sfera u kojoj građani ravnopravno sudjeluju u racionalnoj diskusiji, kao sfera opće inkluzivnosti i dostupnosti), čini se odlučujućim za njezinu umjetničku proceduru. Važnost ovog obrata ne leži u činjenici da se njezin rad tada «premješta» u javnu sferu, nego u činjenici da se njezini radovi od tada bave jugoslavenskom antifašističkom poviješću koja je u konstrukciji novog nacionalnog identiteta potisnuta poput traume, protjerana iz javnog diskursa, javnog prostora, školskih udžbenika… sve u nacionalnoj euforiji u kojoj je povijest počela iznova. Upravo ovu protjeranu prošlost, potisnute političke borbe, Sanja Iveković uporno izlaže: “GEN XX je uistinu ‘site-specific’ javni događaj (Hrvatska, kasne 1990-te), no on je i ‘time-specific’ pokušaj da se razotkriju procesi koji su se dogodili u svim drugim postkomunističkim ‘demokracijama’ koje su bez iznimke težile brisanju svake moguće veze s prošlošću.

Analize bi se mogle nastaviti i proširiti na čitav opus Sanje Iveković posvećen temama roda, identiteta i memorije u kojem se one umjetničkom procedurom «osobnih rezova» dekonstruiraju i nanovo montiraju, sve kako bi se p(r)okazala njihova društvena uvjetovanost. U svim radovima Sanje Iveković te tri velike teme isprepletene su i prokazane kao potpornji istog mita o tobože neutralnoj javnoj sferi. “Rezovi” ove umjetnice rasparali su površinu i razotkrili tragove isključivanja koji zamućuju harmoničnu sliku javnog prostora”. 

U okviru izložbe najavljen je susret i razgovor s umjetnicom u četvrtak, 6. listopada, u 12 sati te promocija kataloga isti dan u 20 sati. Tekst za katalog napisala je povjesničarka umjetnosti Vesna Vuković, a dizajn kataloga i plakata potpisuje Rafela Dražić.

Kustosice su Sanja Iveković i Dorina Vlakančić, a izložba je otvorena do 10. listopada.

Sedamdesetih godina video postaje dominantan medij pokretnih slika, a novi mediji – fotografija, film i video ulaze na umjetničku scenu. Susreti u Motovunu ukazuju na potencijale video umjetnosti i transnacionalnih mreža kao mogućnosti za novu generaciju umjetnika i kustosa. U tom kontekstu video radionica u Motovunu 1976., organizirana pod temom “identitet” igra ključnu ulogu. Izložba će putem fotografija, dokumentacije i video radova podsjetiti na motovunski susret, okupiti izbor realiziranih radova i preispitati utjecaj, poziciju i značaj manifestacije. U Motovunu 1976. godine hrvatski i talijanski umjetnici Sanja Iveković, Dalibor Martinis, Goran Trbuljak, Claudio Ambrosini, Michele Sambin i Luigi Viola realizirali su svoje antologijske radove. Kustosica izložbe je Branka Benčić.

Projekt Cinemaniac / Misliti film istraživačka je platforma koja propituje veze filma, pokretnih slika i suvremene umjetnosti, a od 2002. godine realizira se kao popratni program Pulskog filmskog festivala. Predstavlja mjesto gdje se prezentira recentna hrvatska i međunarodna produkcija filmova/videa umjetnika, eksperimentalnog filma te multimedijalnih instalacija, otkriva i artikulira filmska i umjetnička baština. 

Izložba će biti otvorena od 19. srpnja do 14. kolovoza u Multimedijalnom centru Luka u Puli.

Priručnik za privremeno korištenje nastao je iz potrebe za redefiniranjem pojma degradiranog gradskog područja (industrijskog, vojnog, stambenog). Knjiga mapira takve prostore u Milanu, predlaže potencijalne oblike korištenja, detektira moguće korisnike te na taj način osmišljava novi životni ciklus nekadašnjih vitalnih prostora grada.

Nakon prezentacije knjige uslijedit će rasprava s autorima o pulskom kontekstu i mogućnostima uvođenja politike privremenog korištenja za napuštena vojna područja u Puli. Razgovor će se voditi na engleskom jeziku, a moderirat će ga Emil Jurcan.

Predstavljanje knjige bit će održano u MMC Luka, u utorak 12. kolovoza, s početkom u 20 sati.

Izložba Paper Movies predstavlja fragmentarnu putanju “papirnatih filmova” kroz kolaž, crtež, found footage, video, animaciju, fotografiju kao dio filmskog eksperimenta, eksperimenta “s filmom i oko filma”, prostor u kojemu se istražuju granice medija. Izložba želi ukazati na kontinuitet interesa oblika filmskog mišljenja koje se gradi na iskustvima povijesnih avangardi, istraživačkim praksama konceptualne umjetnosti, povijesti, arhivu, sjećanju, reaktualizaciji u kontekstu digitalnog protoka slika. Govori o potencijalnosti filma kao resursa koji omogućava nove horizonte umjetničkih intervencija. Cinemaniac okuplja umjetnike koji na različite načine formiraju specifičan odnos prema ideji filma kao “prostora mišljenja”, gdje film postaje riznica ili cultutural interface, tematizirajući na razne načine koncept vizualnih medija i pokretnih slika. 

Program Kino umjetnika realizira se paralelno u galeriji Aneks (MMC Luka) i Kinu Valli, te obuhvaća recentnu audiovizualnu produkciju filmova umjetnika, radove koji nastaju na mjestu susreta suvremene umjetnosti i kinematografije, a kontekstualiziraju se i prezentiraju na izložbama u muzejima i galerijama te projekcijama u kinima i na festivalima. Program u galeriji Aneks strukturiran je u tri dijela: Nove naracije 1, Paper Movies, Nove naracije 2 – eksperimenti s dokumentarnim i predstavlja radove Damira Očka, Igora Grubića, Renate Poljak, Ane Hušman, Zlatka Kopljara, Vladislava Kneževića, Davida Maljkovića, Dana Okija, Matije Debeljuha, Ane Bilankov i drugih. Program je nastao na tragu istoimene programske koncepcije koja se odvija u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. 

Cinemaniac je istraživačka platforma koja propituje veze filma i suvremene umjetnosti, a od 2002. godine realizira se kao popratni program Pulskog filmskog festivala. Predstavlja prostor prezentacije umjetničkih djela, mjesto gdje se integriraju društveni, kulturni, medijski aspekti, gdje se susreću umjetnost, umjetnici, institucije i publika, stvaraju novi oblici suradnje, prezentira recentna hrvatska i međunarodna produkcija filmova umjetnika, videa, eksperimentalnoga filma, multimedijalnih instalacija, artikulira baština alternativnog filma i predstavljaju umjetnici i radovi antologijskog značaja. Danas se afirmacija i reaktualizacija različitih oblika suvremene audiovizualne produkcije podjednako odvija u prostorima galerija, muzeja, kina i filmskih festivala preko pokušaja otvaranja novoga diskurzivnog prostora.

“Projekt kroz ready made izričaj tematizira transformaciju jedne ritualne kulturološke strukture (sprovoda) u galerijsku izložbu. Za razliku od uobičajnih ready made objekta, fokus nije na jednom artefaktu koji u sebi nosi tranformacijske značajke drugog ili drugih – prenesene u jedan umjetnički objekt, već preoblikovanje cijelog rituala, odnosno njegovog predmetnog i nematerijalnog sklopa u multimedijalne umjetničke instalacije i skulpture. Moj interes, kao autora, je propitivanje poznatih oblikovnih i ritualnih struktura s ciljem postizanja novih perceptivnih dimenzija kod posjetitelja”, napisao je u najavi svoje izložbe Mauricio Ferlin.

Mauricio Ferlin (Pula, 1971.) diplomirao je 1996. godine na Studiju dizajna u Zagrebu. Član je Hrvatskog dizajnerskog društva i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Bavi se dizajnom, scenografijom, videom. Autor je četrdesetak video spotova za koje je višestruko nagrađivan. Izlagao je samostalno svoj video rad na Pontes-u 2000. i Pulafilmfestival-u 2001., Jadran- Polis-Europa – Ulcinj (Crna Gora) 2007., te umjetničke instalacije u galeriji Rigo, Novigrad u suradnji s R. Paulettom 1999. – Astrahan, te s Matijom Ferlinom – Pozdravite svoje doma 2007. i na Photodistorziji 2007. Autor je plesne predstave Tepli zdrhi, a kao koautor predstava surađivao je sa Majom Delak i Malom Kline. Autor videa za predstave više autora (Delak/ Kline, S. Kane, Ivana Sajko…). Autor je kazališnih scenografija, glazbe za kazalište, izložbenih postava kao i vizualnih identiteta brojnih kulturnih (i inih) subjekata (Istarsko narodno kazalište, Sa(n)jam knjige u Istri, Etnografski muzej Istre, Odjel za kulturu IŽ, Sveta Srca Pula, POU Poreč, Obrtnički sajam Istre, Radio Istra…) i stalni suradnik više istarskih kulturnih institucija za koje je u petnaest godina oblikovao više tisuća grafičkih proizvoda. Svoj kreativni doprinos kao autor, art direktor ili suradnik pružio je u ostvarivanju kulturnih projekata poput Sa(n)jam knjige u Istri, Istarsko narodno kazalište, Muzejsko galerijski prostor Sveta Srca, Međunarodni kazališni festival mladih, 1700. godišnjica dolaska sarkofaga sv. Eufemije u Rovinj, Pula Film Festival, Šoljanovi dani, Istarska enciklopedija, Festival plesa i neverbalnog kazališta, Polis, Oštarija Ćuk, 43. Annale u Poreču, RoVino, Monte Librić, Gandusiana, IstraEtnoJazz, Multimeridijan 2010., Valiže&Deštini, Rođenje grada, Ki sit ki lačan…Dobitnik je nagrade Milovan Gavazzi 2012. za knjigu Valiže&deštini kao koautor i oblikovatelj. Živi i djeluje u Puli.

Izložba je otvorena do 14. srpnja.

ArMOR u sebi nos simboliku mnogih putovanja; onu fizičkih premještanja iz mjesta u mjesto koja su ispunila Ivin život u proteklih nekoliko godina, onu mentalnih putovanja koja su sačinjena od želja i snova koja su joj vodilja, puta koji je prešla kako bi stekla znanje i iskustvo koji su omogućili stvaranje ove kolekcije i puta koji je tek pred njom i na koji kreće odjevena u svoja nova odijela. 

Iva Kostrenčić rođena je 1991. godine u Puli. Godine 2013. diplomirala je modni dizajn na Università IUAV di Venezia u Italiji. Bila je na šestomjesečnoj praksi u Londonu u studiju Yang Li. Kao dio tima studija Yang Li, radila je na Fashion Weeku u Parizu dva puta, u showroomu studija, u rujnu 2012., te u showroomu i na modnoj reviji, u veljači 2013.

Izložba u Galeriji MMC Luka bit će otvorena 11. listopada do 19 sati, a posjetiteljima će biti dostupna do 20. listopada.

Izložba Misliti film bit će otvorena 21. srpnja u pulskom MMC Luka. Izložba okuplja sedam međunarodnih i hrvatskih umjetnika i umjetnica koji u svom radu propituju film kao sustav reprezentacije, “tehnologiju društva”, kompleksan sistem produkcije i reprodukcije pokretnih slika, predstavljajući kontekstualan okvir su za radove koji formiraju specifičan odnos prema ideji filma kao mjesta u kojem se reflektiraju aspekti društva, ideologije, kulture.

Na izložbi sudjeluju Cameron Gainer, Ellie Krakow, Vladislav Knezević, David Maljković, Dalibor Martinis, Mario Pfeifer i Sarah Wood, a kustosica je Branka Benčić. Svojim radovima umjetnici vidljivim čine ono nevidljivo, skriveno, podsjećaju na artificijelan, konstruirani karakter medija. To su radovi koji na različite načine pretvaraju jezik, umjetnička sredstva, postupke, te filmski arhiv u svoj središnji sadržaj. Bez obzira na oblik u kojem se realiziraju, film, video ili fotografiju, ovi radovi predstavljaju različite kinematičke eksperimente, kojima umjetnici misle film.

Izložba pristupa ideji filma kao kompleksnom i razvijenom sustavu reprezentacije, filmskim kodovima i konvencijama koji oblikuju dominantan poredak, a film je shvaćen kao kao “tehnologija društva”, spoj materijalnog i konceptualnog aparata, ideologije i tehnologije filma i kinematografije kao društvene institucije. Izložba u MMC Luka ostaje otvorena do 6. kolovoza.

Izvor: MMC Luka / Fotografija: David Maljković, Recalling Frames