Naime, Ministarstvo je 14. studenog objavilo informaciju da će Hrvatsku na 61. Međunarodnoj izložbi vizualnih umjetnosti – Venecijanskom bijenalu predstavljati projekt Prostorno i sadržajno specifična ambijentalna instalacija dubrovačke umjetnice Dubravke Lošić, uz povjerenika Branka Franceschija, ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Iako se vijest u trenutku objave doimala kao uobičajena informacija o izboru hrvatskog nastupa, naknadno izmijenjena formulacija objave Ministarstva te istup članice savjetodavnog Povjerenstva otvorili su pitanje procedure na temelju koje je odluka donesena.

Prema prvotnoj objavi Ministarstva (preneseno ovdje), članovi savjetodavnog Povjerenstva razmotrili su jedanaest pristiglih prijedloga, a povjerenika je imenovala ministrica Nina Obuljen Koržinek. Naknadno izmijenjena formulacija objave dodatno je ipak naglasila da je ministrica donijela odluku o izboru povjerenika, ali bez objašnjenja odnosa između njezina izbora i preporuke Povjerenstva.

Važnu dopunu konteksta pružila je jedna od članica Povjerenstva, umjetnica Vlatka Horvat, koja je u svojoj objavi na Facebooku pojasnila da je stručna skupina jednoglasno preporučila drugi projekt, koji na koncu nije potvrđen. Pritom je potvrdila da ministrica ima puno pravo donijeti odluku različitu od preporuke, budući da je uloga Povjerenstva savjetodavna, no istaknula je i da je presedan prihvaćanja preporuke Povjerenstva koji je uspostavljen prethodnih godina, ovaj put prekinut. 

Iako je formalno točno da je konačna odluka u nadležnosti ministrice, sporno je to što je u javnoj komunikaciji predstavljena kao potvrda izbora struke, bez jasnog navođenja da preporuka Povjerenstva nije prihvaćena. Time je, naravno, izostalo i bilo kakvo objašnjenje takvog ishoda, unatoč činjenici da je objava odluke kasnila tri tjedna. 

Ministarstvu kulture i medija stoga smo uputili upit o razlozima zbog kojih je ministrica zanemarila preporuku Povjerenstva i samostalno odlučila o izboru projekta. U odgovoru Ministarstvo prvi put iznosi tvrdnju da prijedlog Povjerenstva nije prihvaćen zbog, kako navode, sukoba interesa jedne od članica stručnog tijela. 

Prema službenom obrazloženju, ministrica je donijela odluku “uzevši u obzir činjenicu da je Povjerenstvo za odabir projekta, usprkos upozorenju na temelju analize stručnih službi, predložilo projekt koji je bio opterećen sukobom interesa jedne od članica Povjerenstva koja se nije izuzela od odlučivanja”. Ministarstvo pritom ističe da je “dužno osigurati zakonito postupanje pri dodjeli sredstava”, zbog čega navedeni prijedlog nije mogao biti prihvaćen.

Više detalja Ministarstvo ne iznosi, već zaključuje da “zbog zaštite dostojanstva svih prijavljenih umjetnika te članova Povjerenstva” neće davati daljnje komentare. Takvo obrazloženje, iako formalno zatvara slučaj, ne razjašnjava okolnosti donošenja odluke, već otvara dodatna pitanja o načinu na koji je postupak vođen. Ako je, kako Ministarstvo tvrdi, Povjerenstvo donijelo prijedlog koji je bio opterećen sukobom interesa logično bi bilo očekivati da se ta odluka poništi, a Povjerenstvo raspusti. 

Povjerenstvo za odabir projekta činili su ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti i predsjednica Povjerenstva Vesna Meštrić, umjetnica Vlatka Horvat, umjetnik Kristian Kožul, ravnateljica Galerije umjetnina Split Jasminka Babić te Nevena Tudor Perković, ovlaštena za obavljanje poslova ravnateljice Uprave za razvoj kulture i umjetnosti Ministarstva kulture i medija. Činjenica da je u radu Povjerenstva sudjelovala i predstavnica Ministarstva dodatno otvara pitanje kako je donesena jednoglasna preporuka ako je, prema navodima Ministarstva, već tijekom postupka postojalo upozorenje stručnih službi na mogući sukob interesa.

U odgovoru na naš upit predsjednica Povjerenstva Vesna Meštrić navodi da je Povjerenstvo svoj rad provelo u skladu s utvrđenim postupkom, te da o razlozima zbog kojih ministrica nije prihvatila njihovu preporuku nisu bili obaviješteni. “Nakon pregleda i razmatranja svih pristiglih prijava, Povjerenstvo je izradilo stručno utemeljeni prijedlog te ga, u skladu s propisanom procedurom, dostavilo ministrici kulture i medija. Uloga Povjerenstva je savjetodavna, dok je donošenje konačne odluke u nadležnosti ministrice”, navodi Meštrić, dodajući da Povjerenstvo “ne sudjeluje u donošenju konačne odluke niti može davati tumačenja odluka Ministarstva”.

Na obrazloženje Ministarstva osvrnula se pak prošlogodišnja predstavnica Hrvatske na Venecijanskom bijenalu Vlatka Horvat, odgovarajući kako su optužbe na račun rada povjerenstva neosnovane. Prema njezinu pojašnjenju, Povjerenstvo je potencijalne sukobe interesa razmatralo i prije donošenja savjetodavne odluke, i to na sastanku kojem su prisustvovale i dvije zaposlenice Ministarstva kulture i medija. “Zaključeno je da sukob interesa ne postoji te da nema potrebe da itko istupa iz procesa, kao što je bila praksa prethodnih godina kad se radilo o mogućem sukobu interesa”, navodi Horvat. Nakon toga, dodaje, Povjerenstvo je u dobroj vjeri nastavilo s radom i donijelo jednoglasnu preporuku.

O ulozi stručnog povjerenstva u ovom procesu, odnosno o težini koju njegove preporuke imaju u odnosu na političku odluku, govori već i način na koji je postupak izbora postavljen. Naime, dok je u pozivu za prošlogodišnji hrvatski nastup stajalo da je odluka Povjerenstva “konačna i obvezujuća”, u ovogodišnjem pozivu navedeno je da se “obrazložena odluka dostavlja ministrici koja će imenovati povjerenika”. Takva formulacija unaprijed je otvorila mogućnost donošenja odluke mimo preporuke Povjerenstva, što je ministrica i iskoristila.

I to nije prvi put da ministrica odstupa od preporuka stručnih tijela. Podsjetimo, uvid u prijedlog Kulturnog vijeća za interdisciplinarne i nove umjetničke prakse za 2024. godinu pokazao je da je ministrica Obuljen Koržinek i tada zanemarila stajališta Vijeća: pojedine preporučene programe u potpunosti je izostavila iz financiranja, nekima je povećala predložene iznose, dok je u financiranje uvrstila i projekte koji nisu ispunjavali uvjete natječaja, a koje su članovi Vijeća prethodno, u skladu s pravilima poziva, odbili. Iako su i kulturna vijeća formalno savjetodavna i njihovi prijedlozi nisu obvezujući, takve intervencije otvaraju pitanje njihove stvarne svrhe i transparentnosti cjelokupnog postupka odlučivanja.

Dio nejasnoća o tijeku i proceduri izbora i u ovom bi slučaju mogao razjasniti uvid u zapisnik sa sjednice Povjerenstva. Kulturpunkt je 10. prosinca Ministarstvu kulture i medija uputio zahtjev za pristup toj dokumentaciji, no do objave ovog teksta zapisnik nije dostavljen. Netransparentnost u komunikaciji i izostanak pravodobnog obrazloženja tako proizvode prostor za različita tumačenja i nagađanja, i to ne samo o radu Povjerenstva, već i o motivima koji stoje iza odluke ministrice. U tako postavljenom okviru savjetodavna tijela svode se tek na formalnu instancu, a procedure koje bi se trebale temeljiti na vjerodostojnosti i stručnosti postaju još jedan zatvoreni administrativni čin.

Na sličan je način u svibnju objavljen i poziv za predlaganje članova vijeća, upućen ustanovama u kulturi, umjetničkim organizacijama i udrugama te drugim pravnim i fizičkim osobama koje djeluju u području kulture i umjetnosti. Umjesto da bude istaknuta na naslovnoj stranici Ministarstva, u skladu s ranijom praksom, objava je bila smještena u manje vidljivu kategoriju “Javni pozivi” unutar zasebne rubrike “Natječaji”. Već je tada otvoreno pitanje transparentnosti postupka, koje se sada ponovno javlja i u kontekstu objave novih sastava kulturnih vijeća.

Zadaća kulturnih vijeća, kako ih definira Zakon o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, jest predlaganje ciljeva kulturne politike i mjera za njezino provođenje te, prije svega, vrednovanje programa i projekata od interesa za Republiku Hrvatsku. U praksi to znači da vijeća razmatraju prijave pristigle na javni poziv, a na temelju njihovih preporuka ministrica donosi konačne odluke o financiranju. Svako vijeće ima pet članova_ica, od kojih je jedan predsjednik_ca, a mandat im traje četiri godine. Zakon također propisuje da prilikom imenovanja ministrica treba voditi računa o stručnoj kompetenciji članova_ica i njihovoj ravnomjernoj regionalnoj zastupljenosti.

Od šest vijeća koja djeluju pri Ministarstvu, za nezavisnu kulturnu scenu posebno je relevantno ono za interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse. Za razliku od područja poput književnosti, glazbe, dramske ili vizualne umjetnosti, jasno definiranih kroz disciplinarne podjele, ova kategorija otvara prostor za programe koji ih nadilaze i nastaju na sjecištima umjetničkih praksi. U uvjetima poziva ističu se, primjerice, istraživački procesi koji uključuju nove tehnologije i teorijska znanja, a posebno se vrednuju pristupi koji unose element inovativnosti i eksperimenta i otvaraju participativne formate usmjerene prema novim skupinama publike.

U novi saziv Kulturnog vijeća za interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse imenovani su: Martina Gojčeta Silić, prodekanica za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, ujedno predsjednica Vijeća; Jelena Tamindžija Donnart, kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik; Goran Galić, glavni urednik Vijenca; Emina Berbić Kolar, dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku; te ravnatelj HNK Šibenik Jakov Bilić.

Predsjednica Kulturnog vijeća za dramsku i plesnu umjetnost je teatrologinja Martina Petranović, znanstvena savjetnica na Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU-a. Uz nju, članovi su kazališna redateljica Nenni Delmestre, bivša ravnateljica Drame HNK-a Split; Marin Blažević, bivši intendant HNK-a Ivan pl. Zajc u Rijeci, koji je prije toga predavao na Akademiji dramske umjetnosti i Muzičkoj akademiji u Zagrebu; glumica Sandra Lončarić, dugogodišnja članica Drame HNK-a Osijek; te glumac Ivica Pucar, član ansambla Gradskog dramskog kazališta Gavella.

U Kulturnom vijeću za glazbenu i glazbeno-scensku umjetnost predsjednica je muzikologinja Hana Breko Kustura, znanstvena suradnica u stalnom zvanju na HAZU-u i redovna profesorica na Muzičkoj akademiji u Zagrebu specijalizirana za srednjovjekovnu glazbu. Uz nju, u vijeću su dirigentica Antoaneta Radočaj Jerković, redovita profesorica na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje predaje kolegije iz područja zborske umjetnosti, dirigiranja i glazbene pedagogije; Filip Pavišić, dirigent u Operi HNK-a Osijek i bivši ravnatelj Opere te kuće; pijanistica Tamara Jurkić Sviben, prodekanica za znanost, umjetnost i suradnju na Učiteljskom fakultetu, pročelnica Odjela za glazbu Matice hrvatske, ujedno dugogodišnja urednica glazbene rubrike časopisa Vijenac; te jazz glazbenik i skladatelj, dugogodišnji član Jazz orkestra HRT-a Miro Kadoić.

Sastav Kulturnog vijeća za vizualne umjetnosti predvodi Gordana Bakić, slikarica i profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te redovita članica Razreda za likovne umjetnosti HAZU-a. Uz nju, članovi su viša kustosica-pedagoginja Kristina Delalić Vetengl iz Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku; kipar Ivan Fijolić; slikar i profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu Viktor Popović; te povjesničarka umjetnosti Anita Ruso Brečić, viša asistentica na Filozofskom fakultetu u Osijeku, gdje predaje kolegije iz područja renesanse i baroka, ujedno i kreatorica platforme Moje! za posredovanje u umjetninama.

Predsjednica Vijeća za knjigu i nakladništvo je Zrinka Stričević Kovačević, profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Katedra za slovački jezik i književnost), članica Hrvatskog filološkog društva i Odjela za književnost Matice hrvatske. Članovi su viša lektorica na Odsjeku za talijanistiku Ana Badurina, prevoditeljica i bivša predsjednica Društva hrvatskih književnih prevodilaca; akademik Ratko Cvetnić, pisac i član Razreda za književnost HAZU-a; Sanja Roić, redovna profesorica na Odsjeku za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Snježana Šetka, predsjednica ogranka Matice hrvatske u Splitu i dugogodišnja novinarka i urednica Slobodne Dalmacije, gdje je uređivala posebno izdanje Europa namijenjeno hrvatskoj dijaspori te pisala i uređivala sadržaje na vjerskom portalu Misija.

Konačno, Kulturno vijeće za kulturno-umjetnički amaterizam čine Katarina Bušić, muzejska savjetnica u Etnografskom muzeju u Zagrebu i predsjednica Upravnog vijeća Ansambla LADO; Tomislav Habulin, glazbeni pedagog i voditelj pjevanja u zboru “Ivan Goran Kovačić”; trombonist i skladatelj Vanja Lisjak; Krunoslav Šokac, plesač i pjevač tradicijske glazbe, do 2024. umjetnički voditelj Ansambla LADO; te Tvrtko Zebec, etnolog specijaliziran za tradicijske plesove, znanstveni savjetnik u Institutu za etnologiju i folkloristiku i umjetnički voditelj Međunarodne smotre folklora u Zagrebu.

Ovaj će sastav kulturnih vijeća u narednom razdoblju imati ključnu ulogu u oblikovanju kulturnih politika i usmjeravanju budućeg financiranja, a prva prilika za to bit će Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi za 2026. godinu, otvoren do 8. listopada u 17 sati.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Iza scene koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.