<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Mislav Žitko &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/mislav_zitko/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Thu, 11 Dec 2025 14:20:55 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>Mislav Žitko &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Turbina – turbo tribina: Život drugih</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/diskurzivno/turbina-turbo-tribina-zivot-drugih/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lara Marković]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 11 Dec 2025 14:20:48 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Jelena Puđak]]></category>
		<category><![CDATA[klub močvara]]></category>
		<category><![CDATA[lana pukanić]]></category>
		<category><![CDATA[Mislav Žitko]]></category>
		<category><![CDATA[mladen domazet]]></category>
		<category><![CDATA[Morana Miljanović]]></category>
		<category><![CDATA[Nikolina Rajković]]></category>
		<category><![CDATA[sara panjkota]]></category>
		<category><![CDATA[tribina]]></category>
		<category><![CDATA[Turbina – Turbo tribina]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=80420</guid>

					<description><![CDATA[U subotu, 13. prosinca u 19 sati, u Močvari će se održati još jedno izdanje programa Turbina – turbo tribina pod nazivom Život drugih. Na tribini će gostovati Morana Miljanović, Sara Panjkota, Nikolina Rajković, Mladen Domazet, Jelena Puđak i Mislav Žitko, a moderirat će ju Lana Pukanić. &#8220;Iako smo se cijelu godinu bavili izvrtanjem i...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U subotu, <strong>13. prosinca</strong> u 19 sati, u <a href="https://mochvara.hr/">Močvari</a> će se održati još jedno izdanje programa <a href="https://www.facebook.com/turbinaturbotribina">Turbina – turbo tribina</a> pod nazivom <em>Život drugih</em>. Na tribini će gostovati <strong>Morana Miljanović, Sara Panjkota, Nikolina Rajković, Mladen Domazet, Jelena Puđak</strong> i <strong>Mislav Žitko</strong>, a moderirat će ju <strong>Lana Pukanić</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8220;Iako smo se cijelu godinu bavili izvrtanjem i iskupljivanjem grijeha, ispalo je preteško pronaći pozitivne strane škrtosti i zavisti (ili? to ćemo još otkriti u Močvari!) i nemoguće ne vidjeti kako pogone sustave eksploatacije i hijerarhije u kojima živimo. I zavist i škrtost negativno su opterećene životima drugih, a mi ćemo pokušati saznati kako živjeti s drugima (ljudima, životinjama, biljkama), zašto nas se i kako tiču tuđi životi te kako se sve boriti za bolji život za sve&#8221;, stoji u najavi.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Pukanić će s gostima razgovarati o &#8220;odrastu, piratskoj skrbi, solidarnosti, autonomiji, dijeljenju, plovidbi, zajedničkom dobru, lokalnom i globalnom djelovanju, vrtovima, parcelama, vremenu, utopiji i vječnom širenju područja borbe&#8221;.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više informacija pronađite <a href="https://www.facebook.com/events/827713180037879">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Baština 20. stoljeća</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predstavljanje/bastina-20-stoljeca/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ana Vučić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 21 Mar 2025 09:25:23 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ante marinović]]></category>
		<category><![CDATA[darko fritz]]></category>
		<category><![CDATA[Igor Grubić]]></category>
		<category><![CDATA[korčulanska ljetna škola]]></category>
		<category><![CDATA[Kulturno informativni centar (KIC)]]></category>
		<category><![CDATA[Ljiljana Kolešnik]]></category>
		<category><![CDATA[Mislav Žitko]]></category>
		<category><![CDATA[paul stubbs]]></category>
		<category><![CDATA[praxis]]></category>
		<category><![CDATA[sani sardelić]]></category>
		<category><![CDATA[siva) (zona]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=73081</guid>

					<description><![CDATA[U petak, 28. ožujka u 17 sati u KIC-u će se održati promocija knjige Baština 20. stoljeća u izdanju sive) (zone. Knjiga je ostvarena kao hibridna forma zbornika simpozija održanog u Korčuli 2022. i prikaza umjetničkog projekta Igora Grubića Bez naziva (Praxis) koji je izložen u sklopu Who Cares? projekta. Simpozij i publikacija interdisciplinarnim pristupom...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U petak, <strong>28. ožujka</strong> u 17 sati u <a href="https://www.kic.hr/">KIC</a>-u će se održati promocija knjige <em>Baština 20. stoljeća</em> u izdanju <a href="https://sivazona.hr/">sive) (zone</a>. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Knjiga je ostvarena kao hibridna forma zbornika simpozija održanog u Korčuli 2022. i prikaza <a href="https://kulturpunkt.hr/blic/umjetnicko-preispitivanje-nasljeda-praxisa/">umjetničkog projekta</a> <strong>Igora Grubića</strong> <em>Bez naziva (Praxis)</em> koji je izložen u sklopu <em>Who Cares?</em> projekta. Simpozij i publikacija interdisciplinarnim pristupom istražuju kulturni i geopolitički kontekst dvaju najznačajnijih međunarodnih skupova na otoku Korčuli: Korčulanske ljetne škole (1963.-1974) i Međunarodnih susreta umjetnika u Veloj Luci (1968. &#8211; 1972). &#8220;Kritički mislioci oko časopisa <em>Praxis</em> i Korčulanske ljetne škole razvili su jedinstvenu putanju humanističkog marksizma i društvene analize u kontekstu socijalističke, samoupravne i nesvrstane Jugoslavije te stvorili mjesto za razmjenu kritičkih pogleda između Istoka i Zapada u kontekstu Hladnog rata&#8221;, stoji u najavi.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Autori_ce tekstova su <strong>Darko Fritz</strong>, <strong>Ljiljana Kolešnik</strong>, <strong>Ante Marinović</strong>, <strong>Sani Sardelić</strong>, <strong>Paul Stubbs</strong> i <strong>Mislav Žitko</strong>. Darko Fritz, koji je ujedno i urednik i dizajner izdanja, te Ljiljana Kolešnik i Paul Stubbs govorit će na promociji na kojoj će svim zainteresiranima biti dostupan besplatan primjerak knjige.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Knjiga je za slobodno preuzimanje u PDF formatu dostupna <a href="https://sivazona.hr/images/novi-dokumenti/20th_Century_Heritage.pdf">ovdje</a>. </p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Proizvodnja prekarnosti</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/tema/proizvodnja-prekarnosti/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matko Vlahović]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 27 Sep 2021 09:54:28 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[i to je pitanje kulture]]></category>
		<category><![CDATA[Institut za etnologiju i folkloristiku]]></category>
		<category><![CDATA[Mislav Žitko]]></category>
		<category><![CDATA[mladi]]></category>
		<category><![CDATA[ozren biti]]></category>
		<category><![CDATA[prekarni rad]]></category>
		<category><![CDATA[prekarnost]]></category>
		<category><![CDATA[rad]]></category>
		<category><![CDATA[ranjive skupine]]></category>
		<category><![CDATA[reana senjković]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=proizvodnja-prekarnosti</guid>

					<description><![CDATA[<p>Iako je petina radne snage prekarno zaposlena, nestandardni oblici rada nesrazmjerno pogađaju ranjive i podzastupljene skupine – posebno mlade.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Nedavno je u Hrvatskoj <a href="http://www.sssh.hr/hr/vise/-/novo-pojacanje-sssh-osnovan-prvi-sindikat-radnika-digitalnih-platformi-u-hrvatskoj-4857">osnovan</a> Sindikat radnika digitalnih platformi (SRDP) koji će se baviti pravima zaposlenika/ica servisa kao što su Wolt, Bolt, Uber i drugi. Pokretanje sindikata prati događanja iz ostatka Europe, gdje su digitalne platforme redovan uzrok kolektivnog organiziranja i česta <a href="https://www.bilten.org/?p=39439">meta</a> tužbi. Unatoč tome što se prezentiraju kao inovativne tehnološke kompanije, poslovni modeli digitalnih servisa parazitiraju na višedesetljetnom trendu fleksibilizacije poslovanja i radnog zakonodavstva – drugim riječima, nedostatak regulacije koriste kao prigodu da rizik poslovanja prebace na svoje &#8220;samozaposlene partnere&#8221;. Međutim, svakodnevna prisutnost platformi je osigurala da eksploatacija ipak ne ostane nevidljiva. Borba za prava koja se posljednjih godina organizira oko platformskog rada stavila je nesigurne i nestandardne oblike zaposlenosti u fokus javnosti te je pritom promijenila vokabular kojim pristupamo sferi rada.</p>
<p>Osim spomenutog platformskog, nestandardni oblici zaposlenja uključuju rad na određeno, honorarni rad, samozaposlenost i sl. Prema <a href="https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/statistika/statisticke-informacije/2020/12/Statisticke-informacije-HZMO-a-12-2020-sijecanj-2021.pdf">podacima</a> HZMO-a, 2020. godine je 22 posto ukupnog broja zaposlenih radilo preko ugovora na određeno, po čemu je Hrvatska <a href="https://www.tportal.hr/biznis/clanak/hrvatska-je-europski-prvak-po-broju-ugovora-o-radu-na-do-tri-mjeseca-a-nakon-korone-ta-bi-se-titula-mogla-i-pojacati-foto-20200512/print">prva</a> u Europi. No iako se radi o petini zaposlenih, nestandardni oblici rada nisu ravnomjerno raspoređeni i nesrazmjerno pogađaju ranjive i podzastupljene skupine – posebno mlade i migrante. Kako je <a href="https://faktograf.hr/2020/01/06/prekarni-rad-nesiguran-rad-trziste-rada/">pisao</a> Faktograf.hr, 2019. godine čak je 90 posto novozaposlenih potpisalo ugovor na određeno, što dodatno ukazuje na izuzetno visok stupanj prekarnog rada kod mladih. Raširenost navedenih problema podcrtava važnost da se pojmove kojima ih sve učestalije opisujemo – prekarnost, prekarni rad, prekarijat – podvrgne kritičkoj analizi.</p>
<p><strong>Transformacije rada</strong></p>
<p>Novi doprinos kritičkoj raspravi o prekarnosti dobili smo u vidu zbornika<em> Transformacija rada: narativi, prakse, režimi</em>, koji je nedavno predstavljen u zagrebačkoj Booksi. Riječ je o izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku nastalom u okviru četverogodišnjeg istraživačkog projekta <em>Transformacija rada u posttranzicijskoj Hrvatskoj</em>. Trinaest znanstvenih studija grupiranih u nekoliko tematskih cjelina pruža korisne i originalne uvide u područje rada u kontekstu postsocijalističkih društava iz sociološke, antropološke, historijske i epistemološke perspektive. Kako su urednici <strong>Ozren Biti</strong> i <strong>Reana Senjković</strong> istaknuli, zbornik je finaliziran baš u vrijeme kada su se u RH počeli bilježiti prvi slučajevi aktualne pandemije pa je nažalost propušteno istraživanje naknadnih turbulencija. Ali to ne treba shvatiti kao preveliku manu – štoviše, promjene ubrzane pandemijom svoje repove ionako vuku iz dugoročnih trendova koje su autori istraživali.</p>
<p>Kako je riječ o zborniku koji pokriva širok spektar perspektiva, knjiga je nezahvalna za sažimanje, ali sadrži nekoliko tematskih linija koje mogu poslužiti kao nit vodilja za predstavljanje problematike. Svojevrstan lajtmotiv zbornika je upravo kritičko istraživanje pojma i fenomena prekarnosti u posttranzicijskim zemljamanpa ćemo umjesto prezentiranja svih radova nešto više pažnje posvetiti nekolicini koji koncept prekarnosti istražuju iz perspektive produkcije znanja.</p>
<p>Tako <strong>Mislav Žitko</strong> u tekstu <em>Prekarni život: od političke do moralne ekonomije</em> daje pregled socioloških rasprava o prekarnosti i pritom pokušava uvesti jasnije određena konceptualna razgraničenja. Unatoč tome što se rašireno koriste, ni fenomen ni stručni vokabular prekarnosti nisu precizno definirani. Na primjer, dok koncept prekarnog rada implicira kako je riječ o učinku &#8220;pojedinih javnih politika pri čemu je onda riječ o fenomenu koji je privremen i neposredno ovisan o lokalnom institucionalnom poretku unutar kojeg je proizveden&#8221;, koncept prekarijata pak daje naslutiti kako je riječ o nečemu stalnom, o novoj društvenoj klasi koja se po nečemu razlikuje od radničke klase. Prekarijat je doduše moguće shvatiti kao klasu, ali, kako Žitko pojašnjava, time nije dobiven neki značajan uvid koji bi izostao u tradicionalnoj klasnoj analizi. Narativ o novoj klasi zato nije dostatan da se objasni prijemčivost termina prekarnosti u stručnom i javnom diskursu.</p>
<p>Pomoću niza evaluacija empirijskih podataka i socioloških teorija prekarnosti, Žitko pokazuje kako raširenost prekarnog rada ovisi o zakonodavnom okviru, a ne o nezaustavljivim procesima globalizacije ili tehnološkog determinizma – &#8220;tržište rada je stvoreno i osigurano od strane države&#8221;. Zbog toga napominje kako se prekarnost rada &#8220;obično pojavljuje u specifičnim džepovima ekonomskog poretka u kojima ne funkcionira sindikalna i drugo organiziranje radnika, pa su stoga mladi radnici ili migrantski radnici oni s najvećim izgledima da završe u nekom obliku prekarne zaposlenosti.&#8221;</p>
<p>Prekarnost iz pozicije ranjivih skupina nije ograničena samo na sferu rada već ovisi o strukturnim preprekama koje ih stavljaju u poziciju u kojoj je nesiguran i potplaćeni rad jedina opcija. Nedavno smo na Kulturpunktu <a href="https://kulturpunkt.hr/?clanak=neprestana-nesigurnost-nezaposlenosti">pisali</a> o ulozi nezaposlenosti u egzistencijalnoj prekarnosti koja obilježava mlade kao podzastupljenu društvenu skupinu. Strukturna nezaposlenost, nedostatak radnog iskustva i institucionalno zanemarivanje prisiljavaju mlade osobe da pristanu na &#8220;što god se nudi&#8221;, dok nesigurnost nestandardnih oblika zaposlenja znači da jednom kad i dobiju posao, ne mogu biti sigurni hoće li to potrajati, što za sobom povlači niz problema. U takvim je uvjetima gotovo nemoguće stvarati neke dugoročnije planove – podizati kredit, kupiti nekretninu, razvijati karijeru, zasnovati obitelj itd. A budući da su prekarni ugovori o radu poslodavcima privlačni upravo za poslove koji ne zahtijevaju kompleksne vještine ili ulaganja u obrazovanje radnika, iskustvo koje stječu ne čini ih &#8220;atraktivnijima&#8221; na tržištu, što dovodi do svojevrsnog začaranog kruga.</p>
<p>Upravo zato što podcrtava značaj nagomilanih sistemskih prepreka, prekarnost postaje privlačan pojam za opisivanje društvene pozicije ranjivih skupina kao što su mladi, migranti i siromašni. U zaključku svog teksta Žitko predlaže da prekarnosti pristupimo iz rakursa moralne ekonomije pa piše: &#8220;Moralna ekonomija diskurs je invokacije: ona počiva na zazivanju prava, na pozivanju na izvanekonomske norme i običaje, na uvođenju javnog interesa u raspravu u svrhu suprotstavljanja ekonomskoj logici. Moralna ekonomija postaje učinkovita onda kada je javno mnijenje o društvenoj pravednosti, društvenim vrijednostima i zaslugama dovoljno snažno da potisne ili spriječi najgrublje učinke tržišne utakmice.&#8221;</p>
<p>Moralna ekonomija je prema Žitku u mnogočemu nastavak rasprave o državi blagostanja. Predodžbe o dostojanstvenom radu, zajedničkom dobru i raznim vrijednostima u državi blagostanja su imale institucionalnu validaciju, čiji izostanak stvara prostor onome što zahvaćamo u terminu prekarnosti. Međutim, moralna ekonomija može potaknuti i konzervativne pojave. Primjerice, u hrvatskom kontekstu većina je prekarnog rada smještena u privatnom sektoru, dok je javni sektor relativno dobro sindikalno organiziran, što znači da se zahtjevi za društvenom pravednošću nerijetko pojavljuju kao zahtjevi za &#8220;ujednačavanjem prema dolje&#8221;.</p>
<p><strong>Proizvodnja znanja/legitimacije</strong></p>
<p>Prekarizacija nije naprosto nova pojava, već je riječ o dugoročnom trendu ili procesu koji se nerijetko povezuje s navodno srodnim procesom deindustrijalizacije i prelaskom na postfordistički ekonomski model – na način proizvodnje u kojem nauštrb manualnog rada naglasak stavlja na kognitivni rad, inovativnost i sl. Takvim pristupom se zapravo implicitno podrazumijeva kako je fleksibilizacija zaposlenja nužna strukturna posljedica nove ekonomije koja traži fleksibilnu radnu snagu, a ne rezultat političkih odluka. U kontekstu nekadašnjeg socijalističkog društva, taj se proces odvijao paralelno s restauracijom kapitalizma. Stoga u tekstu <em>Transformacija rada, proizvodnja znanja i klasna borba</em>, <strong>Sven Cvek</strong> analizira ulogu teorijske produkcije jugoslavenske sociologije u pripremi terena za fleksibilizaciju zakonodavstva u tranziciji.</p>
<p>Cvek ističe kako su dramatične društvene promjene u iskustvu industrijskog rada &#8220;na vrlo sličan način razumjeli pobornici liberalnih reformi iz redova političke klase i dobar dio jugoslavenskih sociologa. I jedni i drugi suvremena su previranja razumjeli u kontekstu očekivanja &#8216;dolaska postindustrijskoga društva'&#8221;. Kritičkom reevaluacijom rada <strong>Josipa Župana</strong>, autor pokazuje kako je u jugoslavenskoj sociologiji esencijalistička teza o radničkom egalitarizmu kao prepreci socioekonomskom razvoju bila izuzetno raširena. Činjenica da su rasprave o &#8220;socijalističkom mentalitetu&#8221; kao barijeri inovativnosti i kreativnosti prisutne i u suvremenom javnom mnijenju, pokazuje dalekosežni utjecaj takvih teza.</p>
<p>Sven Cvek napominje kako je &#8220;u ključnom trenutku u konstituiranju naše postsocijalističke suvremenosti takav opis predstavljao ne samo čin napuštanja radničke klase (posebno one industrijske) od strane njenih dotadašnjih (nominalnih) zastupnika već i konačno odricanje od pokušaja stvaranja socijalističke alternative kapitalizmu&#8221;. Sociološke rasprave naravno nisu prouzročile restauraciju kapitalizma, ali svjedoče o određenim tendencijama čija samorazumljivost još uvijek služi kao opravdanje za fleksibilizaciju.</p>
<p>Teorijska produkcija i načini na koji shvaćamo sferu rada ima stvarne posljedice. Kako je to istaknuo <strong>Mario Reljanović</strong> u tekstu<em> Fleksibilizacija i prekarizacija na tržištu rada</em>, odricanje od alternative proizvelo je situaciju u kojoj je postsocijalističkim zemljama jedini izbor &#8220;trka do dna&#8221;. Reljanović je u svojoj studiji narativ o prekarnosti u postsocijalističkim državama kontekstualizirao analizirajući njegove strukturne ulogu u zemljama kapitalističke periferije. Primjerice, ovisnost o međunarodnim investicijama pruža strukturni pritisak za smanjivanje radničkih prava i poticanje prekarnog rada. Smanjivanje prava dovodi do toga da radnici više ne prihvaćaju eksploataciju, pa iz zemalja periferije iseljavaju u zemlje centra. Reljanović navodi da iz Srbije godišnje odlazi više od sto tisuća radnika koji se potom nadomještaju jeftinijim migrantskim radom. Slična je situacija i u Hrvatskoj. Potreba za novim diskursom prekarnosti javlja se upravo zbog toga što su uvriježeni termini i teorije koristili legitimaciji, a ne kritici neizdrživog egzistencijalnog stanja.</p>
<p>Za kraj valja spomenuti kako se zbornik ne bavi isključivo teorijskim pitanjima, već uključuje i niz studija slučajeva.<strong> Reana Senjković</strong> primjerice piše o fenomenu postsocijalističke nostalgije radnika, <strong>Nina Vodopivec</strong> o propasti industrije piše na primjeru tvornice u Murskoj Subotici. Također se mogu pronaći studije o prekarizaciji rada na primjeru automobilske tvornice, željezare, ali i dječjih vrtića. Posebno je zanimljiv članak <strong>Romane Pozniak</strong> o prekarnosti u humanitarnom sektoru koji se bavi iskustvima radnika/ca koji pomažu izbjeglicama na balkanskoj ruti. Zbornik stoga predstavlja vrijedan i obuhvatan doprinos suvremenim raspravama o sferi rada, a posebno razumijevanju fenomena prekarnosti koji određuje iskustvo ranjivih i podzastupljenih društvenih skupina.</p>
<p style="margin: 0px 0px 18px; padding: 0px; border: 0px; font-variant-numeric: inherit; font-variant-east-asian: inherit; font-stretch: inherit; font-size: 15px; line-height: 20.8px; font-family: arial; vertical-align: baseline; background-color: #ffffff;"><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-style: inherit; font-variant: inherit; font-weight: inherit; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: inherit; font-family: inherit; vertical-align: baseline; color: #888888;">Tekst je nastao u sklopu projekta <a style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font: inherit; vertical-align: baseline; color: #000000;" href="https://kulturpunkt.hr/?o_projektu=i-je-pitanje-kulture-0" target="_blank" rel="noopener"><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font: inherit; vertical-align: baseline; color: #888888;"><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-style: italic; font-variant: inherit; font-weight: inherit; font-stretch: inherit; font-size: inherit; line-height: inherit; font-family: inherit; vertical-align: baseline;">I to je pitanje kulture?</span></span></a> koji provode Udruga za promicanje kultura Kulturtreger kao nositelj i Kurziv &#8211; Platforma za pitanja kulture, medija i društva kao partner, u razdoblju od 19. kolovoza 2020. godine do 19. srpnja 2022. godine. Ukupna vrijednost projekta je 1.342.674,05 HRK, a sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 1.141.272,94 HRK. </span></p>
<p style="margin: 0px 0px 18px; padding: 0px; border: 0px; font-variant-numeric: inherit; font-variant-east-asian: inherit; font-stretch: inherit; font-size: 15px; line-height: inherit; font-family: arial; vertical-align: baseline; background-color: #ffffff;"><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font: inherit; vertical-align: baseline; color: #888888;"><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-style: inherit; font-variant: inherit; font-weight: inherit; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: inherit; font-family: inherit; vertical-align: baseline;">Više o Europskim strukturnim i investicijskim fondovima možete saznati</span><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-style: inherit; font-variant: inherit; font-weight: inherit; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: inherit; font-family: inherit; vertical-align: baseline;"> </span><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-style: inherit; font-variant: inherit; font-weight: inherit; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: inherit; font-family: inherit; vertical-align: baseline;"><a style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font: inherit; vertical-align: baseline; color: #000000;" href="https://strukturnifondovi.hr/" target="_blank" rel="noopener"><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font: inherit; vertical-align: baseline; color: #888888;">ovdje</span></a></span><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-style: inherit; font-variant: inherit; font-weight: inherit; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: inherit; font-family: inherit; vertical-align: baseline;">, a o Europskom socijalnom fondu na</span><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-style: inherit; font-variant: inherit; font-weight: inherit; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: inherit; font-family: inherit; vertical-align: baseline;"> </span><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-style: inherit; font-variant: inherit; font-weight: inherit; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: inherit; font-family: inherit; vertical-align: baseline;"><a style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font: inherit; vertical-align: baseline; color: #000000;" href="http://www.esf.hr/" target="_blank" rel="noopener"><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font: inherit; vertical-align: baseline; color: #888888;">ovoj</span></a></span><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-style: inherit; font-variant: inherit; font-weight: inherit; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: inherit; font-family: inherit; vertical-align: baseline;"> </span><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-style: inherit; font-variant: inherit; font-weight: inherit; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: inherit; font-family: inherit; vertical-align: baseline;">poveznici.</span></span></p>
<p style="margin: 0px 0px 18px; padding: 0px; border: 0px; font-variant-numeric: inherit; font-variant-east-asian: inherit; font-stretch: inherit; font-size: 15px; line-height: inherit; font-family: arial; vertical-align: baseline; background-color: #ffffff; text-align: center;"><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font: inherit; vertical-align: baseline; color: #888888;"><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-style: inherit; font-variant: inherit; font-weight: inherit; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: inherit; font-family: inherit; vertical-align: baseline;"><img fetchpriority="high" decoding="async" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2021/03/lenta_eu_630_1.png" width="630" height="157" /></span></span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Anti-lekcija iz ekonomije</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/film/anti-lekcija-iz-ekonomije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 14 Apr 2016 11:36:31 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[bernard maris]]></category>
		<category><![CDATA[charlie hebdo]]></category>
		<category><![CDATA[kratke slike]]></category>
		<category><![CDATA[kultura promjene]]></category>
		<category><![CDATA[Mislav Žitko]]></category>
		<category><![CDATA[MM centar]]></category>
		<category><![CDATA[Richard Brouillette]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=anti-lekcija-iz-ekonomije</guid>

					<description><![CDATA[<p>U okviru filmskog programa SC-a 'Kratke slike' održavaju se projekcija filma 'Oncle Bernard - A Counter-Lesson in Economics' i razgovor o&#160;ideološki određenim ekonomskim praksama.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<h2>Zagreb, MM centar, 21. travnja</h2>
<p>Francuski ekonomist <strong>Bernard Maris</strong> (Ujak Bernard) ubijen je u napadu na <em>Charlie Hebdo</em> u siječnju 2015. Dokumentarac <em>Oncle Bernard – A Counter-Lesson in Economics</em> kanadskog redatelja <strong>Richarda Brouillettea</strong> uzbudljivo je i britko dešifriranje ekonomije kroz Marisovu smjelost i satiričnost. Film je na rasporedu u četvrtak, <strong>21. travnja, u 19:30 u MM centru</strong>.</p>
<p>Bernard Maris bio je sveučilišni profesor, književnik i satiričar čiji je ekonomski um bio izvan svih okvira klasičnog, a akademsku karijeru uspješno je kombinirao s novinarstvom. Bio je jedan od suvlasnika, urednika te kolumnista časopisa <em>Charlie Hebdo</em>. Kolumna koju je pisao pod imenom <em>Ujak Bernard</em> oštrim je, ali i duhovitim stilom bacala novo svjetlo na različite aspekte ekonomije. Intervju s Marisom snimljen 2000. godine u prostorima <em>Charliea Hebdoa</em> istovremeno je neizmjerno zabavna i duboko poučna anti-lekcija iz ekonomije. U opuštenoj atmosferi, mudro, smjelo i kroz satiru, Maris s velikim žarom otkriva oštre činjenice koje izazivaju postojeće dogme današnje znanosti o ekonomiji. Intervju je snimljen za potrebe dokumentarne serije <em>Encirclement – Neoliberalism Ensnares Democracy</em> <strong>R. Brouillettea</strong>, a nakon tragedije u siječnju 2015., autor je napravio svojevrsni hommage velikom ekonomskom umu Ujaku Bernardu upotrijebivši cijeli izvorni materijal iz 2000. godine. Razgovor, snimljen 16-milimetarskom kamerom, nije montiran i kroz 79 minuta filma pred nama se povremeno rastvaraju i svi produkcijski i tehnički elementi te problemi koji nastaju prilikom snimanja, posebice filmskom vrpcom.</p>
<p>Redatelj filma Richard Brouillette filmski je producent, redatelj, montažer, kustos i jedno od najvažnijih imena kanadskog nezavisnog filma.</p>
<p>Nakon lekcija iz ekonomije Bernarda Marisa, s gostom <strong>Mislavom Žitkom</strong> (Odsjek za filozofiju, FFZG) nastavit će se razgovarati o značaju ekonomije u svakodnevnom životu te kako je ona je postala dominantni interpretacijski okvir za razumijevanja društvenih odnosa. Na tragu termina koje rasvjetljava Ujak Bernard, govorit će se o njihovom značenju u domaćem kontekstu. Ovaj uvod poslužit će i kao smjernica za nastavak razgovora o ideološki određenim ekonomskim praksama koje se unutar javnog diskursa predstavljaju kao imperativi svake ekonomske politike.</p>
<p>Filmovi se prikazuju u sklopu programske cjeline <em>Proširena slika</em> koja se bavi odnosom kinematografije prema aktualnim društveno-političkim temama. <em>Kratke slike</em> su filmski program MM centra koji pozornost posvećuje inovativnim filmskim strujanjima, prateći tokove suvremene produkcije, ali i klasičnih ostvarenja. Program se održava svakog četvrtka i specijaliziran je za kratki, umjetnički, eksperimentalni film, a osim filmskim projekcijama, jednaku važnost pridaje filmskoj teoriji te razgovorima s autorima i filmskim stručnjacima.</p>
<p>Ulaz je besplatan, a više informacija potražite na <a href="http://mmcentar.sczg.hr/index.php/2016/04/02/ekonomija-kroz-satiru/" target="_blank" rel="noopener">službenoj stranici</a> MM centra i <a href="https://www.facebook.com/kratkeslike" target="_blank" rel="noopener">Facebook stranici</a> <em>Kratkih slika</em>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Klasa, klasna teorija, klasna borba</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/diskurzivno/klasa-klasna-teorija-klasna-borba/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Domladovac]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 15 Oct 2015 11:24:39 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[centar za radničke studije]]></category>
		<category><![CDATA[Dora Levačić]]></category>
		<category><![CDATA[john milios]]></category>
		<category><![CDATA[klasna borba]]></category>
		<category><![CDATA[marksizam]]></category>
		<category><![CDATA[MAZ, Hatzova 16]]></category>
		<category><![CDATA[Mislav Žitko]]></category>
		<category><![CDATA[Stipe Ćurković]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=klasa-klasna-teorija-klasna-borba</guid>

					<description><![CDATA[Seminar Centra za radničke studije bavi se pitanjima klasnih teorija i marksizma.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Centar za radničke studije <strong>17.</strong> i <strong>18. listopada</strong> u <strong>prostorijama MAZ-a</strong> (Mreža antifašistkinja Zagreba) organizira seminar <em>Klasa, klasna teorija, klasna borba</em>.&nbsp;</p>
<p>Predavanja će održati <strong>Stipe Ćurković</strong> i <strong>Mislav Žitko</strong>&nbsp;iz&nbsp;<span style="line-height: 20.8px;"><a href="http://www.crs.org">CRS</a>-a</span><span style="line-height: 20.8px;">, potom&nbsp;</span><strong style="line-height: 20.8px;">John Milios,&nbsp;</strong><span style="line-height: 20.8px;">profesor političke ekonomije na atenskom Nacionalnom tehničkom fakultetu</span><span style="line-height: 20.8px;">, </span><span style="line-height: 20.8px;">sociologinja i članica <a href="http://www.brid.coop/" target="_blank" rel="noopener">BRID</a>-a&nbsp;</span><strong style="line-height: 20.8px;">Dora Levačić</strong><span style="line-height: 20.8px;">&nbsp;te </span><strong style="line-height: 20.8px;">Branko Bemčić</strong><span style="line-height: 20.8px;">, doktorski kandidat na Sveučilištu u Ljubljani.</span></p>
<p>Seminar će pokušati dotaknuti sljedeća (i povezana) pitanja: Postoji li koherentno klasna teorija kod Marxa? Što napraviti sa kakofonijom pluralnosti klasnih teorija unutar i oko Marksizma? Može li eksplanatorna centralnost koncepta klase za razumijevanje suvremenih kapitalističkih društava biti održana i koherentno zagovarana? Koji je eksplanatorni djelokrug i gdje leže eksplanatorne granice klasno-baziranih pristupa razumijevanju kompleksnosti kapitalističkih društava? Kako pristupiti spornom problemu političke subjektivacije i koji je njegov odnos prema klasi? Kako odgovoriti na izazove klasno-bazirane politike unutar ljevice? Koje su granice i moguće &nbsp;vrline, klasno baziranih pristupa kao i njihovih različitih izazova? Je li moguće teoretski i politički integrirati te izazove u projekt ne-reduktivne obnove klasne analize i politike ili je takvo nastojanje od početka osuđeno na propast? Na temelju čega može takav susret postati analitički i politički produktivan?&nbsp;</p>
<p>Više o seminaru, predavačima i rasporedu predavanja pročitajte <a href="http://radnickistudiji.org/?p=309" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Danas je vrijeme ovakvo</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/danas-je-vrijeme-ovakvo/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 09 Feb 2015 17:10:43 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_mediji]]></category>
		<category><![CDATA[Iva Marčetić]]></category>
		<category><![CDATA[john carpenter]]></category>
		<category><![CDATA[mediji]]></category>
		<category><![CDATA[Mislav Žitko]]></category>
		<category><![CDATA[novinarstvo]]></category>
		<category><![CDATA[ojmjakon]]></category>
		<category><![CDATA[ospice]]></category>
		<category><![CDATA[ursula k. le guin]]></category>
		<category><![CDATA[vakcinacija]]></category>
		<category><![CDATA[vesna vuković]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=danas-je-vrijeme-ovakvo</guid>

					<description><![CDATA[Izbor iz tjedna u medijima: od pokreta protiv vakcinacije, preko desne radikalizacije javnog prostora, do Ursule K. Le Guin i budućnosti ljevice i filmske glazbe Johna Carpentera. ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<h2>Izbor iz tjedna u medijima</h2>
<p>Piše: Vatroslav Miloš</p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;">U Hrvatskoj je protekloga tjedna <a href="http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Zarazna-virusna-bolest-U-Hrvatskoj-vise-od-60-oboljelih-od-ospica-jedan-slucaj-zabiljezen-i-u-Rijeci" target="_blank" rel="noopener">zabilježeno</a> više od 60 slučajeva oboljelih od ospica. O populaciji koja odbija cijepivo riječka pedijatrica dr. <strong>Jasna Žirovnik</strong> <a href="http://www.novilist.hr/Zivot-i-stil/Zdravlje-ljepota/Zdravlje/Antivakcinacijski-pokret-Ospice-se-vratile-zbog-nepovjerenja-u-sustav" target="_blank" rel="noopener">kaže</a>: &#8220;Među njima ima i visokoobrazovanih, no više od obrazovanja kao zajedničku karakteristiku primjećujem nepovjerenje prema zdravstvenom sustavu, a beskonačno povjerenje prema svemu ostalom, primjerice, internetskim forumima, tiskanim medijima ili mišljenju osoba koje nisu zdravstvene struke&#8221;.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;">Histerija u svjetskim i domaćim medijima prouzrokovana dolaskom Sirize na vlast u Grčkoj ulazi u svoj drugi tjedan. Nervoza posebno raste na spomen imena tamošnjeg “radikalnog” ministra financija, <strong>Janisa Varufakisa</strong>. Srećom pa se neki, poput <strong>Mislava Žitka</strong>, bave <a href="http://www.forum.tm/vijesti/radikalnost-skromnog-prijedloga-2851" target="_blank" rel="noopener">analizom činjenica</a>, a ne paničnih kvaziinterpretacija financijskih časopisa: “Samo bi se u pogledu znanstvenog rada Varufakisa moglo metaforički opisati kao opasnog marksista. Naime, Varufakisova profesionalna karijera vezana je uz akademski rad gdje se dugi niz godina bavio ekonomskim istraživanjima u kojima je ispitivao sadržaj i doseg ortodoksne ekonomske teorije. Nakon završenog studija matematike, Varufakis se okrenuo ekonomiji, posebice primjeni teorije igara na ekonomske probleme. U mnogobrojnim knjigama i člancima Varufakis teorijski i metodološki pokazuje nekoherentnost i bespredmetnost suvremene ortodoksne ekonomike koja, prema njegovom mišljenju, ima primarno funkciju ideološke legitimacije tržišta i tržišnih rješenja”.</span></p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;"></span><span style="line-height: 20.7999992370605px;">&#8220;Branitelji iz Savske prijete državnim institucijama, Glavaš mitinguje, policija u Splitu pod okriljem mraka skida natpis &#8220;Za dom spremni&#8221;, HDZ širi govor mržnje&#8230; jesmo li na pragu novog buđenja zla? Je li Kukuriku koalicija nešto propustila napraviti po pitanju revivala ultradesnice? Možemo li očekivati daljnju desnu radikalizaciju javnog prostora?”, stoji u uvodu <a href="http://www.h-alter.org/vijesti/nova-eskalacija-zla" target="_blank" rel="noopener">ankete</a> koju je <em>H-alter</em> proveo među “uglednim intelektualcima, aktivistima i novinarima” poput <strong>Vesne Teršelić</strong>, <strong>Tvrtka Jakovine</strong>, <strong>Sanje Sarnavke</strong>, <strong>Gordana Bosanca</strong>, <strong>Tončija Kursara</strong>, <strong>Siniše Labrovića</strong> i <strong>Borisa Dežulovića</strong>.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;"><img decoding="async" src="http://media.npr.org/assets/img/2015/01/23/johncarpenterpressphoto_wide-4868dc99c6f429d7938f45b184dbe6d178603289-s800-c85.jpg" alt="John Carpenter / FOTO: Kyle Cassidy" title="John Carpenter / FOTO: Kyle Cassidy" width="630" height="354"></span></p>
<p>Doprinos <strong>Ursule K. Le Guin</strong> u rušenju žanrovske standardiziranosti suvremene znanstvene fantastike i fantasyja, odnosno spekulativne fikcije je nemjerljiv, kao i njezin esejistički i kritički doprinos promišljanju književnosti općenito. Stojeći čvrsto na poziciji demokratskog socijalizma, Le Guin piše uvodnik u zbirku eseja <strong>Murrayja Bookchina</strong> <em>The Next Revolution: Popular Assemblies and the Promise of Direct Democracy</em> koji ovih dana izlazi u nakladi Verso Booksa. Dio toga uvodnika, urednički naslovljen kao “Ursula K. Le Guin on the Future of the Left”, <a href="http://motherboard.vice.com/read/ursula-le-guin-future-of-the-left" target="_blank" rel="noopener">možete pročitati</a> na stranicama internetskog časopisa <em>Motherboard</em>.&nbsp;</p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;">U emisiji <em>Stvarnost prostora</em> autorice <strong>Vesne Vuković</strong> prošlog je tjedna gostovala arhitektica i aktivistkinja <strong>Iva Marčetić</strong>, a razgovalo se, ugrubo, o &#8220;mogućnostima politizacije pitanja stanovanja&#8221;. Marčetić redovito u nezavisnim medijima objavljuje članke posvećene politikama stanovanja te prostornih i političkih odnosa u gradu, a od 2014. zaposlena je u udruzi Pravo na grad. Sminku razgovora možete poslušati <a href="http://radio.hrt.hr/ep/razgovor-s-ivom-marcetic-o-stambenom-pitanju/98691/" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;"><strong>John Carpenter</strong> svojim je radom definirao određene estetičke obrasce u filmskoj umjetnosti. <em>Napad na policijsku stanicu</em>, <em>Stvor</em>, <em>Noć vještica</em>, <em>Magla</em>, <em>Bijeg iz New Yorka</em>, <em>Oni žive!</em> stizali su na naša područja na isluženim 35-milimetarskim kopijama, istrošenim VHS izdanjima i u noćnom televizijskom programu, a ono vizualno uvijek je bilo dodatno istaknuto neobično prijetećim sintetičkim ritmovima i disonantnim orkestracijama koje bi palile semiotičku žaruljicu za opasnost koja vreba, za napetost koja slijedi. Autor gotovo svih tih skladbi bio je sam Carpenter, a ovih dana za nezavisnu izdavačku kuću Sacred Bones <a href="http://www.sacredbonesrecords.com/products/sbr123-john-carpenter-lost-themes" target="_blank" rel="noopener">izdaje</a> <em>Lost Themes</em>, glazbu za filmove koji još nisu snimljeni. Istovremeno, u katalogu Sacred Bonesa se mogu naći i reizdanja njegovih originalnih skladbi upravo za <em>Napad na policijsku stanicu</em>, <em>Princa tame</em>, <em>Noć vještica</em> III i <em>Oni žive!</em> <em>Vortex</em>, jednu od skladbi koja se nalazi na Lost Themes, možete poslušati <a href="https://soundcloud.com/sacredbones/john-carpenter-vortex" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;"><a href="http://www.washingtonpost.com/news/in-sight/wp/2015/01/30/the-coldest-town-on-earth/?tid=sm_fb" target="_blank" rel="noopener">Foto-esej</a><strong> Amosa Chapplea</strong>&nbsp;(kojeg tekstom prati <strong>Nick Kirkpatrick</strong>)&nbsp;o &#8220;najhladnijem mjestu na Zemlji&#8221; iz <em>Washington Posta</em> iznimno se dobro slaže s trenutnim meteorološkim prilikama u zemlji. Ojmjakon u Sibiru, uz prosječne temperature od -50 stupnjeva Celzijusa, najhladnije je naseljeno mjesto na svijetu, a osim što svjetla ima tek nešto više od tri sata dnevno, Ojmjakon je i prilično odsječen od svijeta: od Jakutska, glavnoga grada istoimene ruske republike, udaljen je više od 1000 kilometara.&nbsp;</span></p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;"><img decoding="async" src="http://www.washingtonpost.com/wp-apps/imrs.php?src=http://img.washingtonpost.com/news/in-sight/wp-content/uploads/sites/35/2015/01/Oymyakon-edit-03-03.jpg&amp;w=1484" alt="FOTO: Amos Chapple" title="FOTO: Amos Chapple" width="630" height="452"></span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Jer ja sam skitnica&#8230;</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/tema/jer-ja-sam-skitnica/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matea Grgurinović]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 04 Feb 2015 13:01:41 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[_kulturoskop_skolica]]></category>
		<category><![CDATA[beskućništvo]]></category>
		<category><![CDATA[ivan dorotić]]></category>
		<category><![CDATA[Jurko Djačišin]]></category>
		<category><![CDATA[Mislav Žitko]]></category>
		<category><![CDATA[pametnija zgrada]]></category>
		<category><![CDATA[Petra Rodik]]></category>
		<category><![CDATA[pravo na stanovanje]]></category>
		<category><![CDATA[školica]]></category>
		<category><![CDATA[stambena politika]]></category>
		<category><![CDATA[Tamara Buble]]></category>
		<category><![CDATA[Usina]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=jer-ja-sam-skitnica</guid>

					<description><![CDATA[Stambena politika Republike Hrvatske poslije 1991. teži jedino i isključivo demontaži stambenog sustava naslijeđenog iz bivše države. ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Prema <em>Guardianovim</em> <a href="http://www.theguardian.com/society/2014/feb/23/europe-11m-empty-properties-enough-house-homeless-continent-twice" target="_blank" rel="noopener">brojkama</a>, u Europi postoji toliko praznih stanova – 11 milijuna – da bi se mogao osigurati smještaj svim beskućnicima. I to dvaput. Od tih 11 milijuna 3,4 milijuna nalazi se u Španjolskoj (izuzetno pogođenoj krizom i mjerama štednje, gdje je od 2008. godine tisuće ljudi izbačeno iz domova), dva milijuna u Francuskoj i Italiji, te 1,8 u Njemačkoj. I Hrvatska slijedi europske, ali i svjetske trendove: sve veći broj ljudi pogođenih krizom, općom neimaštinom i nezaposlenošću, nije u mogućnosti otplaćivati rastuće rate kredita. Uz sve veći broj beskućnika i deložacija, praznih stanova, ali i udara na javne površine, postaje jasno da se iznova moraju artikulirati pitanja o stambenoj politici. Za razliku od Jugoslavije, u Hrvatskoj danas nema relevantne stambene politike, a ako i postoji nekakva politika stambenog zbrinjavanja, ona obično uključuje malenu skupinu ljudi, dok se za većinu rješavanje stambenog pitanja vraća na pojedinca koji se za to mora sam pobrinuti.</p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;">Ako imalo koristite društvene mreže, pred koji mjesec zasigurno ste primijetili tekst koji na sajtu <em>Bored Panda</em> slavi ukrajinskog beskućnika <strong>Slavika</strong> kao modnu ikonu. Beskućnika Slavika koji žica novac, ali nipošto nije naporan (jer ako su naporni, beskućnici i prosjaci ne zaslužuju naš novac), <strong>Jurko Djačišin</strong> je fotografirao kao modnu ikonu koja vlastitu neimaštinu koristi da bi se modno izrazio, a komentari ispod teksta slave njegovu osobnost, posebnost i hrabrost. Slavikov <em>fešn sens</em> predstavljen je kao nešto njemu inherentno što se ispoljava unatoč činjenici što je beskućnik, a ne upravo zbog nje. Još jedan primjer romantiziranja, ovaj put podstanarskog života, mogli smo pogledati krajem listopada i početkom studenog prošle godine u Galeriji SC, u kojoj je<strong> Ivan Dorotić</strong> izložio svoje <em>Podstanare</em>. Izložbu čini serija diptiha – dvije usporedne fotografije prikazuju trenutne korisnike određene nekretnine, podstanare s njihovim stvarima, te stan ispražnjen od tih stvari kojima su podstanari nekretninu bar na trenutak pokušali učiniti svojom. Tijekom izložbe također se u prostorijama Galerije SC mogao čuti intervju koji je s fotografiranim podstanarima vodio Dorotić o problemima koji tište ne samo autora izložbe i fotografirane, nego i većinu mladih ljudi u Zagrebu. Izložba apostrofira nemogućnost, ali i nevoljkost ulaska u kredit, dužničko ropstvo, kredit kao svojevrstan kraj slobode i osobnog života u kojem sve postaje podložno njegovoj otplati, žrtvovanje izlazaka zbog rate kredita i slično, ali i svojevorsno romantiziranje podstanarstva kao urbanog nomadstva, što je ponajviše došlo do izražaja u izjavi autora, kao i tekstu koji je pratio izložbu, a koji je potpisao <strong>Bojan Krištofić</strong>. Izložba nastaje, kako piše autor, zbog prihvaćanja vlastitog nestalnog i nesređenog stambenog pitanja nakon više od deset godina podstanarskog života u Zagrebu i isto toliko selidbi. Priznavanje samom sebi, dakle, da kupnja stana (zbog svih navedenih razloga) nije mogućnost, a dizanje kredita nije opcija, postaje katarzična realizacija. Tako posjedovanje stana, umjesto da postane sinonim za smirivanje i sigurnost, postaje &#8220;relikt socijalizma&#8221;, društveno nametnuti &#8220;must-have&#8221;, a podstanarstvo postaje sinonim slobode i &#8220;urbanog nomadstva&#8221;. Uz ovu opreku gdje se neutaživa želja za posjedovanjem stana vezuje uz sebičnost, nemobilnost i &#8220;stari sustav&#8221;, a podstanarstvo uz nomadstvo i, valjda, taj vrli novi sustav, važno je spomenuti, upravo zbog načina na koji se u zadnje vrijeme predstavlja, primjerice, dužnike u švicarskom franku kao gramzivce koji su pokušali iskoristiti situaciju i jeftinije nabaviti stan, i ono o čemu <a href="http://www.zarez.hr/clanci/reprezentacija-duznicke-krize-na-periferiji" target="_blank" rel="noopener">pišu</a> <strong>Petra Rodik</strong> i <strong>Mislav Žitko</strong> u svom tekstu o medijskoj reprezentaciji krize vezane uz švicarski franak objavljenom u <em>Zarezu</em>. Citirajući <strong>Bourdieua</strong>, oni upozoravaju da kada govorimo o kupnji nekretnine, trebamo u vidu također imati da &#8220;nikad nije riječ isključivo o ekonomskoj transakciji, već uvijek i o društvenoj&#8221;. Kupnja stana garancija je &#8220;određenog oblika biološke i socijalne reprodukcije budući da je povezana s dugoročnim planovima koji se tiču svih članova kućanstva&#8221;.</span></p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;">Dorotićeva romantizacija podstanarstva, te Djačišinova romantizacija beskućništva u obliku Slavikova modnog stila ukazuju na neke od najvećih problema sadašnjice – rastući broj beskućnika i krizu stanovanja. Komentatori ispod teksta o Slaviku dive se njegovoj osobnosti i snalažljivosti, ali ne problematiziraju ono što je do njegova beskućništva dovelo. Dorotić trenutačni socio-ekonomski sustav propituje, ali mu ne nudi alternativu, već izlaz vidi u prihvaćanju danog stanja i svojevrsne &#8220;slobode&#8221; koju ono pruža.</span></p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;">Kada pričamo o socijalizmu koji je velikom broju ljudi i danas omogućio rješavanje stambenog pitanja, zbog nekretnina naslijeđenih od roditelja te djedova i baka, stambena situacija u Hrvatskoj i regiji odraz je specifične stambene politike koja ja vladala na ovom prostoru u Jugoslaviji od kraja Drugog svjetskog rata pa do početka 1990-ih, ali i one tranzicijske koja nastaje nakon raspada bivše države. Iako je u Jugoslaviji stanovanje bilo koncipirano <a href="http://www.kulturpunkt.hr/content/pametnija-zgrada" target="_blank" rel="noopener">kao</a> &#8220;osnovno pravo na korišćenje stambenog prostora, a u oblast stanovanja su uvedeni mehanizmi samoupravljanja&#8221;, stambena politika u Jugoslaviji bila je izrazito specifična jer je funkcionirala kao kombinacija dvaju suprotstavljenih sistema, gdje se jedan zasnivao na sistemu distribucije, a drugi na principima ponude i potražnje. U Jugoslaviji je dakle funkcionirao specifičan oblik stambene politike gdje je stan ujedno bio sredstvo osobne potrošnje, ali i sredstvo koje pripada društvenom vlasništvu, a pojedincu se dodjeljuje na korištenje. Od 1956. dolazi do niza reformi od kojih niti jedna zapravo ne uspijeva riješiti problem stambene politike, a od 1965. gradnju stanova preuzimaju građevinske tvrtke i počinje uvođenje tržišnog mehanizma. To dovodi do toga da paralelno egzistiraju tržišna gradnja, kao i društveno usmjerena gradnja. Stambenu politiku pogađaju i drugi problemi: stanovi su dostupniji imućnijima, kao i bolje lokacije u gradu, oni koji su već u posjedu jedne nekretnine, mogu si priuštiti izgradnju ili kupnju druge, poput vikendice ili drugog stana. Što se tiče podstanara, za njih se nije puno toga promijenilo. Njihova su prava bila neregulirana kao i danas. </span></p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;">Iako je, kao što možemo vidjeti, stambena politika u Jugoslaviji imala svojih problema te ideal nikada nije dosegnut, ona je barem načelno funkcionirala po principu egalitarnosti, te ideji da svatko ima pravo na riješeno stambeno pitanje. O stambenoj politici i stanovanju se kritički raspravljalo u znanstvenoj literaturi te se pri planiranju pokušavalo uključiti cijelu struku. Kao što, primjerice, <a href="http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/stambene-politike-novih-kvartova---intervju-s-tamarom-buble,2816.html" target="_blank" rel="noopener">tvrdi</a> <strong>Tamara Buble</strong> u intervjuu o Novom Jelkovcu, kada se pogledaju stručni časopisi iz 1970-ih i &#8217;80-ih &#8220;vidi se da je kvaliteta stanovanja bila jedna od ključnih tema o kojoj se kritički raspravljalo. Prostor je promatran na (&#8230;) sistemskom nivou, kroz grad kao cjelinu, zdrav okoliš i participaciju građana (&#8230;)&#8221;. Dobar je primjer i knjiga <em>Stambena politika i stambene potrebe</em> iz 1987. u kojoj sudjeluje cijeli niz stručnjaka &#8211; sociologa, urbanista, ekonomista &#8211; koji kritički sagledavaju stambenu politiku u Jugoslaviji do 1987. te daju niz primjera kako riješiti dane probleme. </span></p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;">Stambena je pak politika Vlade Republike Hrvatske poslije 1991. skoro pa nepostojeća. Ona teži jedino i isključivo demontaži stambenog sustava naslijeđenog iz bivše države. Početkom &#8217;90-ih ukinuta je uloga koju su radnička poduzeća imala u stambenom zbrinjavanju radnika, a društveni stanovi stavljeni su na otkup i prodaju kao da ljudi godinama iz plaća nisu izdvajali sredstva za te iste stanove. Pritom novac dobiven prodajom tih stanova nije vraćen u stambenu potrošnju. Politika je hektična, ovisna o izborima i promjenama vlasti svake četiri godine te kao takva uglavnom teži zbrinjavanju tek određenih društvenih skupina, poput branitelja, ili ublažavanju simptoma krize, poput slučaja sa švicarskim frankom kojem upravo svjedočimo. </span></p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;">U novom <a href="http://maz.hr/files/ng-casopis-4.pdf" target="_blank" rel="noopener">broju</a> <em>Nepokorenog grada</em>, međutim, možemo pročitati tekstove o dva kolektiva – <strong>Usina</strong> i <strong>Pametnija zgrada</strong> – koji su iznašli bolji način da se uhvate u koštac s trenutnim stambenim politikama i ponude daleko artikuliraniji način borbe. Ovdje govorimo o kolektivima i ljudima koji pokušavaju artikulirati pravo na stan, ne zbog <a href="http://www.culturenet.hr/print.aspx?id=61137" target="_blank" rel="noopener">želje</a> za &#8220;imanjem (&#8230;) zbog mentalnog nasljeđa socijalizma&#8221;, već zbog toga što smatraju da je pravo na stan osnovno pravo svakog čovjeka. </span></p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;">Južnoamerički samoupravljački arhitektonski kolektiv Usina nastaje kao posljedica implementiranja &#8220;samoorganizirane stambene politike zasnovane na participaciji i uzajamnoj pomoći&#8221; u prvom mandatu Radničke stranke u Brazilu. Kolektiv u izgradnju stambene jedinice uključuje one koji će u toj jedinici stanovati te tako radi na jačanju kolektivnog djelovanja. Svi ravnopravno sudjeluju u procesu izgradnje te sve odluke donosi kolektiv; obitelji koje će u određenoj stambenoj jedinici živjeti putem samoupravnih programa zapravo vode cijeli proces arhitektonskog rješavanja i gradnje vlastitog stambenog prostora. Tako obitelji sudjeluju u cijelom procesu izgradnje stambene jedinice – vikendom rade oni, a tijekom tjedna ugovorni radnici. Ovakvim načinom uključivanja obitelji u rad na gradilištu politiziraju se rod, hijerarhija, samoupravljanje i cijeli proces izgradnje – da nabrojimo samo neke. Nama i geografski i politički bliži primjer je onaj kolektiva Pametnija zgrada u Beogradu. Taj kolektiv iz Srbije pokušava ponovno definirati pitanje stanovanja koje je podložno kreditima koje rastu u nebo, bankama i građevinskim tvrtkama i investitorima koje djeluju kao posrednik između banaka i kupaca nekretnina. Pametnija zgrada jest stambena zadruga koja polazi od premise da je &#8220;način na koji se dolazi do rješavanja stambenog pitanja društveni konstrukt, a ne prirodno stanje&#8221;. U svom djelovanju kolektiv se susreo s problemom kojim je sve i započelo – marginalizacijom bilo kakve inicijative koja dolazi odozdo i koja bi mogla predstavljati prijetnju postojećem sistemu. </span></p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;">No, kao i kolektiv Usina, i Pametnija zgrada tek je mikro strategija koja pokušava bar donekle reafirmirati drugačije načine rješavanja postojeće krize. Ono što nam predstoji jest vidjeti kako će se one razvijati na prostorima na kojima su nastale, te hoće li se se slične inicijative formirati i ovdje. </span></p>
<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;"><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-family: arial; font-size: small; font-stretch: inherit; line-height: 16px; vertical-align: baseline; color: #888888; background-color: #ffffff;">Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta </span><em style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-family: arial; font-size: small; font-stretch: inherit; line-height: 20.7999992370605px; vertical-align: baseline; background-color: #ffffff;"><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-family: inherit; font-size: inherit; font-style: inherit; font-variant: inherit; font-weight: inherit; font-stretch: inherit; line-height: inherit; vertical-align: baseline; color: #888888;">Demokracija bez participacije</span></em><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-family: arial; font-size: small; font-stretch: inherit; line-height: 16px; vertical-align: baseline; color: #888888; background-color: #ffffff;"> koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.</span></span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>O fazama degradacije</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/teorija/o-fazama-degradacije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Tomislav Žilić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 05 Dec 2014 10:05:01 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Teorija]]></category>
		<category><![CDATA[bilans tranzicije - doprinos analizi posledica restauracije kapitalizma]]></category>
		<category><![CDATA[cpe beograd]]></category>
		<category><![CDATA[dom omladine beograd]]></category>
		<category><![CDATA[marksizam]]></category>
		<category><![CDATA[Mislav Žitko]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=o-fazama-degradacije</guid>

					<description><![CDATA[<p>Centar za politike emancipacije u suradnji s Domom omladine Beograda organizira konferenciju <em>Bilans "tranzicije" - doprinos analizi posledica restauracije kapitalizma</em>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span style="line-height: 20.7999992370605px;">Četvrt stoljeća dijeli nas od sloma socijalizma i početka procesa restauracije kapitalizma u društvima nekadašnjeg Istočnog bloka i SFR Jugoslavije. Pod okriljem koncepta &#8220;tranzicije&#8221;, koji je trebao označavati period strukturnog prilagođavanja naših država i njihovog uključivanja u regularne tokove globalnog kapitalističkog poretka, provođena je privatizacija zajedničke imovine i nametnuta tržišna logika svim segmentima društva.&nbsp;</span></p>
<p>Funkcija koncepta &#8220;tranzicije&#8221; je prije svega u odlaganju očekivanog boljitka te u tom smislu, tranzicija predstavlja jednu specifičnu suspenziju demokracije i radničkih prava. Najavljivani bolji život konstantno se odlaže za budućnost, što omogućava provođenje politika kojima se, najčešće pod parolom nacionalnog interesa, štiti interes kapitala.&nbsp;</p>
<p>Ukoliko se u javnom diskursu i pojavljuje kritika aktualnih događanja ona se zadržava na pitanju korupcije i lošeg provođenja samog procesa. Tako se kao rješenje za postojeće probleme ponovo nameću iste političke mjere koje su ih i proizvele – daljnja privatizacija državnih poduzeća, mjere štednje, rezovi u javnim poduzećima, smanjivanje radnih i socijalnih prava itd.&nbsp;</p>
<p>Na konferenciji će, između ostalog, biti predstavljen i dio rezultata istraživanja koje je tijekom ove godine provođeno u okviru <strong>CPE</strong>-ovog ovogodišnjeg projekta, a koje obuhvaća analizu procesa privatizacije, javnih poduzeća, poljoprivrede, mirovinskog i invalidskog sustava, položaja žena i visokog obrazovanja u Srbiji.</p>
<p>Konferencija će biti održana 8. i 9. prosinca u <a href="http://www.domomladine.org/" target="_blank" rel="noopener">Domu omladine Beograda</a>, a na njoj će sudjelovati&nbsp;<strong>Nada Novaković</strong>, <strong>Filip Balunović</strong>, <strong>Mislav Žitko</strong>, <strong>Vuk Vuković</strong>, <strong>Jelena Veljić</strong>, <strong>Marija Radoman</strong>, <strong>Ivan Radenković</strong> te <strong>Milenko Srećković</strong>.</p>
<p style="text-align: right;"><span style="color: #888888; font-size: x-small;">Izvor: CPE</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kritika političke ekonomije</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/teorija/kritika-politicke-ekonomije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Tomislav Žilić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 06 Dec 2013 11:01:13 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Teorija]]></category>
		<category><![CDATA[aleksandar stojanović]]></category>
		<category><![CDATA[institut za filozofiju i društvenu teoriju]]></category>
		<category><![CDATA[marksizam]]></category>
		<category><![CDATA[Mislav Žitko]]></category>
		<category><![CDATA[primož krašovec]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet u beogradu]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=kritika-politicke-ekonomije</guid>

					<description><![CDATA[Konferencija u organizaciji Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu pokrit će neke od osnovnih tema marksističke kritike kapitalizma kao društvenog sustava.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span style="line-height: 20px;"><a href="https://www.facebook.com/events/497822413666615/?ref_newsfeed_story_type=regular" target="_blank" rel="noopener">Konferencija</a> <em>Uvod u kritiku političke ekonomije</em> bit će održana od 6. do 8. prosinca na <a href="http://instifdt.bg.ac.rs/" target="_blank" rel="noopener">Institutu za filozofiju i društvenu teoriju</a> u Beogradu. Predavanja na konferenciji pokrit će neke od osnovnih tema marksističke kritike kapitalizma kao društvenog sustava i bit će strogo uvodnog karaktera, kako bi se osigurale osnove za povratak čitanju kritike političke ekonomije, koja je već duže vrijeme &#8220;prognana&#8221; i iz političkog i iz akademskog polja u Srbiji.&nbsp;</span></p>
<p>&#8220;U doba kada je restauracija kapitalizma završena na prostorima bivše SFRJ, kada se nalazimo na udaru neoliberalnih politika i sve težih životnih i radnih uvjeta, smatramo da je marksistička kritika kapitalističkog sistema ključna u razumijevanju ovih procesa, ali i kao putokaz za njihove alternative. Predavanja će biti pretežno teorijskog karaktera, u cilju pružanja osnovnog kategorijskog aparata za kritiku kapitalizma, ali i samih njegovih kategorija&#8221;, najava je konferencije.</p>
<p>Sudionici su konferencije&nbsp;<strong>Aleksandar Stojanović</strong>, <strong>Mislav Žitko</strong>, <strong>Sašo Furlan</strong>, <strong>Luka Mesec</strong>, <strong>Primož Krašovec</strong>, <strong>Darko Vesić</strong>, <strong>Andrea Jovanović</strong> i <strong>Anej Korsika</strong>.</p>
<p style="text-align: right;"><span style="color: #888888; font-size: x-small;">Izvor: IFDT / Foto: Thierry Ehrman</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Radikalno je aktivističko</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/teorija/radikalno-je-aktivisticko/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 12 Jul 2013 10:21:49 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Teorija]]></category>
		<category><![CDATA[Ankica Čakardić]]></category>
		<category><![CDATA[časopis stvar]]></category>
		<category><![CDATA[gerusija]]></category>
		<category><![CDATA[Iva Marčetić]]></category>
		<category><![CDATA[Maja Solar]]></category>
		<category><![CDATA[Mislav Žitko]]></category>
		<category><![CDATA[primož krašovec]]></category>
		<category><![CDATA[Stipe Ćurković]]></category>
		<category><![CDATA[uvod u radikalne prakse]]></category>
		<category><![CDATA[Vuk Vuković]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=radikalno-je-aktivisticko</guid>

					<description><![CDATA[<p>Gerusijina <em>Stvar</em>, časopis za teorijske prakse, u svom petom izdanju pokušava pronaći poziciju koja je s onu stranu opreke hladnog teoreticizma i antiteorije.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>&#8220;Otpor naprosto nije moguć bez kritičkog oka&#8221;, navedeno je u uvodniku novoga broja <em>Stvari</em>, a &#8220;mržnju prema teoriji treba razumeti kao ideološki efekat koji treba odbaciti&#8221;. Antikapitalizam se često koleba između dva ekstrema. S jedne se strane nalazi &#8220;hladan teoreticizam koji se usred nedostatka antisistemske borbe ograničava na ezoteričan diskurs teorijskih mandarina&#8221;, dok je s druge strane &#8220;antiteorijska pozicija koja bi svako odstupanje od direktne akcije okarakterisala kao akademsku masturbaciju u kuli od slonovače&#8221;.</p>
<p>Pitanje o odnosu teorije i prakse aktualnije je nego ikada, a glavni izazov sastoji se u pronalasku pozicije koja je s onu stranu tih jednostranih opcija. &#8220;Teorija, ukoliko je radikalna, mora biti aktivistička&#8221;, smatra uredništvo časopisa, organizacija mladih filozofa <strong>Gerusija</strong>, osnovana 2005. godine s ciljem aktivnog doprinosa stvaranju poticajnog filozofskog okruženja i otvaranju novih misaonih paradigmi.</p>
<p><em>Stvar</em> od svog početka ima podnaslov <em>časopis za teorijske prakse</em>. <a href="http://gerusija.com/" target="_blank" rel="noopener">Gerusija</a> je tijekom 2012/13. godine organizirala <em>Uvod u radikalne teorije</em> kao program predavanja koji je trebao ponoviti vezu koja je prisutna i u podnaslovu gerusijanskog časopisa. Program <em>Uvoda</em> već je bio kontra-edukacija i re-edukacija: kontrirao je selekciji na fakultetima koja isključuje ili prigušuje i neutralizira teorije koje su kritične prema postojećem društvu i ideji da se znanje mora prilagoditi i podrediti tržištu. Predavanja na <em>Uvodu u radikalne teorije</em> održalo je trideset i troje teoretičara, a u novom broju <em>Stvari</em> zastupljeno ih je šesnaest, među njima <strong>Ankica Čakardić</strong>, <strong>Mislav Žitko</strong>, <strong>Primož Krašovec</strong>, <strong>Aleksandar Stojanović</strong>, <strong>Đorđe Hristov</strong>, <strong>Vuk Vuković</strong> i <strong>Maja Solar</strong>.</p>
<p>Đorđe Hristov i <strong>Tatjana Karg</strong> preveli su tekst <strong>Michaela Heinricha</strong> <em>Teorijska istorija Marksove kritike ekonomije</em>, <strong>Lazar Atanasković</strong> preveo je s engleskog tekst <strong>Darka Suvina</strong> <em>Moć bez nasilja: lekcija iz plemenskog komunizma</em>, a Maja Solar, <strong>Marko Miletić</strong> i <strong>Vladimir Simović</strong> s njemačkog su preveli <em>Manifest inicijative za demokratski socijalizam</em>.</p>
<p>Peti broj <em>Stvari</em> donosi intervju <strong>Aleksandra Matkovića</strong> s <strong>Ivom Marčetić</strong> o gradu kao centralnom mjestu eksploatacije, zajedničkim dobrima, socijalnom principu i samoorganizaciji te socijalističkom nasljeđu urbanizma te intervju Maje Solar sa <strong>Stipom Ćurkovićem</strong> o medijima, kritičkom novinarstvu i zadrugama u kontekstu hrvatskog izdanja <em>Le Monde Diplomatique</em> te značenju i vrijednosti radikalnih teorija.</p>
<p>Peti broj <em>Stvari</em> preuzmite na istaknutom <a href="http://gerusija.com/downloads/STVAR_5.pdf" target="_blank" rel="noopener">linku</a>.</p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small;">Gerusija / M.M.</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
