Početak priče o splitskoj Povorci ponosa ključan je trenutak LGBTIQ+ povijesti drugog najvećeg hrvatskog grada. “Policija je patrolirala po gradu i privodila ljude te oduzimala predmete poput suzavaca, bengalki, gas maski, ali i kukumara, rajčica i jaja koje su pripremili za gađanje povorke”, stoji u fanzinu 10 godina pride-a u Splitu kao uvertira u zbivanja 11. lipnja 2010. na splitskoj Rivi. Taj su dan obilježili homofobni napadi i nasilni ispadi, uništavanje grada te nespremnost policije na čitavu situaciju. No Povorka se održala, dok je količina i besmislenost nasilja potaknula mnoge Splićanke_e da idućih godina iskažu snažniju podršku LGBTIQ+ sugrađanima_kama, ističe autorica tekstova u fanzinu i današnja koordinatorica splitske Povorke ponosa Nikolina Banić. 

Riječ je o publikaciji koja je nastala kako bi na jednom mjestu okupila raspršene fragmente iz proteklog desetljeća Povorke, kao i zajednice koja u istom tom periodu prvi put izlazi u javnost. Splitska povorka u znatno je manjoj mjeri poznata i istražena no ona zagrebačka, a ovaj pregled u formi fanzina predstavlja i prvi sistematičniji uvid u njezinu povijest, kao i u povijest splitske LGBTIQ+ scene i njezinog osnaživanja.

Prve dvije Povorke ponosa odvile su se za vrijeme Kerumove vladavine gradom, a organizirale su ih zagrebačke LBGT organizacije Kontra i Iskorak u suradnji sa splitskom fenimističkom udrugom Domine iz Splita. Nakon dvije godine, u 2013., osnovana je splitska LGBT udruga Rišpet, i otada organizacija Povorke ostaje u rukama lokalnih aktivistkinja i aktivista. Iduće godine svečano je otvoren prostor LGBT centra, a tadašnje gradske vlasti na čelu s Ivom Bladasarom najavljuju njegovo infrastrukturno opremanje – obećanje koje do danas ostaje neispunjeno. Nakon toga, splitski LGBTIQ+ aktivizam doživljava transformaciju koja nastupa nakon nasilnog napada na tadašnje organizatore Povorke i gašenja udruge Rišpet. Njezinu organizaciju, naime, kasnije preuzimaju udruge i inicijative koje su se prethodno bavile organizacijom kulturnih i socijalnih događanja za zajednicu – Flomaster, Bitcherin i Queeranarchive. Jedna od njih, udruga Flomaster, preimenovala se u Split Pride i do danas preuzima koordinaciju Povorke. 

“Bez mentorstva potkovanih aktivista Iskoraka i Kontre, bez uglednih stranih gostiju, ambasadora i političara, bez koordinatora Rišpeta i bez gradonačelnika na čelu, splitski Pride je spao na leđa onih koje predstavlja i zastupa – splitske LGBTIQ+ scene i njenih lokalnih saveznika”, piše Banić, aktivistkinja koja je uz Mirtu Barić preuzela koordinaciju 2017. godine. Danas rad Split Pridea uključuje i niz drugih aktivnosti među kojima se nalazi i ovaj fanzin, publikacija koja, kako nam je objasnila Banić, predstavlja tek prvu etapu rada na historizaciji splitske povorke i aktivizma. Osim organizacijske povijesti splitske povorke, fanzin uključuje informacije o njezinim porukama, ispreplitanju s lokalnom politikom, vanjskoj recepciji i percepciji sudionika i sudionica svake od povorki, kao i o izazovima s kojima su se susretali kako pojedini prajdovi, tako i splitska LGBTIQ+ zajednica.

Elektroničko izdanje fanzina dostupno je ovdje. Publikacija je dio projekta Ponosne inicijative koji u  sklopu ovogodišnjeg Clubture-HR programa razmjene i suradnje zajednički provode zagrebačka inicijativa Ponosni Zagreb, pulska udruga Proces te Platforma LGBT Centra Split.

Zbog pandemijskih okolnosti brojne su se društvene i kulturne prakse preselile u virtualni prostor i promijenile svoj oblik, a udruge koje djeluju u kulturi u potrazi su za novim načinima djelovanja. Jedan od takvih promijenjenih formata odvija se na valovima splitskog community radija KLFM, u okviru emisije Queer u eteru.

Riječ je o emisiji koja se u dvotjednom ritmu emitira protekla četiri mjeseca, a prije izvanrednih mjera uključivala je sadržaj direktno vezan uz djelovanje splitskog LGBT Centra. LGBT Centar platforma je koja nastaje u partnerstvu splitskih udruga Domine, queerANarchive, Flomaster, Platforma Doma mladih, Queer Sport Split i Rišpet. Program u LGBT Centru, smještenom u središtu Splita, uključuje različite javne programe, edukacije i radionice usmjerene izgradnji splitske LGBTIQ+ zajednice, a prije četiri mjeseca dijelom njegovih aktivnosti postala je i radijska emisija. 

“Emisija Queer u eteru donedavno je prije svega služila razgovoru o aktivnostima koje provodimo u okviru projekta i zbivanjima u prostoru LGBT Centra, uz selekciju tematskih blokova queer glazbe. Međutim, kako smo ušli u čudno doba koronavirusa, emisije smo odlučili pripremati u drukčijem izdanju. Dok smo ih prije prenosili uživo, zbog trenutnih okolnosti ih snimamo unaprijed, iz svojih domova. Svakog petka na Instagram profilu postavljamo pitanja zajednici i zatim na temelju njihovih odgovora oblikujemo sadržaj emisija koje se emitiraju ponedjeljkom. Na taj način koristimo društvene mreže kako bi se povezali sa zajednicom i odgovorili na trenutnu situaciju”, objasnila nam je voditeljica emisije i koordinatorica LGBT Centra Mirta Barić. Novi oblik emisije, prigodnog podnaslova Queer u doba Corone, tako se u dosadašnjim izdanjima bavio iskustvima LGBTIQ+ osoba u izolaciji, ali i iskustvima autanja, stavovima o povorci ponosa i razmjenom preporuka filmova i serija LGBTIQ+ tematike.

Među događanjima koja su se prije privremenog zatvaranja odvijala u LGBT Centru je i qružok u organizaciji kolektiva queerANarchive. Riječ je o programu koji uključuje filmske večeri, čitalački kružok i izradu fanzina. Program qružoka također se slijedom pandemijskih (ne)prilika izmjestio na društvene mreže, pa tako na Facebooku i Instagramu zajednici upućuju pitanja koja se nadovezuju na njihove tematske fokuse, inače usmjerene na različita područja queer kulture, teorije i povijesti. “Karantensko” izdanje qružoka dosad je uključilo raspravu o knjizi Povratak u Reims Didiera Eribona te fenomenima LGBTIQ+ prijateljstva i solidarnosti, kao i mitovima o gej mafiji i masoneriji. Ove rasprave su postale dio emisije Queer u eteru, a osim toga ih queerANarchive dokumentira u instagramskom fanzinu koji je dostupan i na službenoj stranici LGBT Centra.

Queer u eteru možete pratiti ponedjeljkom na radiju KLFM, a prijašnje emisije dostupne su na Mixcloud profilu. Ova emisija dio je većeg, europskog projekta “DKC-HR: Mreža društveno-kulturnih centara” čiji je nositelj Savez udruga Klubtura, a u čijoj realizaciji uz radio KLFM, Platformu Doma mladih i queerANarchive sudjeluju udruge Zagreb Pride, K-zona i Radio Rojc.