Galerie-Librairie l’Ollave umjetnička je udruga koju je pjesnik, fotograf i likovni kritičar Jean de Breyne osnovao 1974. godine u Lyonu. Zamišljena je kao galerijski prostor i specijalizirana knjižara, ali 1999. seli u Provansu, a osnovna joj djelatnost postaje izdavaštvo. De Breyne već dugi niz godina prati hrvatsku umjetnost i poeziju, a 2011. godine pokreće biblioteku hrvatskih pjesnika Domaine croate / Poésie u želji da francuskim čitateljima približi živo i heterogeno hrvatsko pjesničko stvaralaštvo. Namjera mu je sustavno pratiti hrvatsku pjesničku produkciju i godišnje objaviti dva naslova – izbor pjesama nekog od klasika 20. stoljeća te zbirku ili izbor suvremenog pjesnika. Uz Jeana de Breynea biblioteku Domaine croate/poésie uređuju Martina Kramer, Brankica Radić i Vanda Mikšić, koje su ujedno i prevoditeljice svih dosad objavljenih knjiga, osim zbirke Dobriše Cesarića koju je prevela Ingrid Šafranek. Dosad je prevedeno 13 naslova, a u pripremi su knjige pjesama Nikole Šopa i Anke Žagar.

U razgovoru će sudjelovati Jean de Breyne, Martina Kramer i Vanda Mikšić.

Voditelji programa su Branko Čegec i Miroslav Mićanović.

Kako stoji u najavi, na tribini će autorice govoriti o spisateljskom zanatu, uglavnom se usredotočujući na formu kratke priče.

Tribinu moderira Andrija Škare, a detaljnije informacije dostupne su na Facebook stranici događanja.

“Šamija se konačno javio promišljenom, čvrsto konceptualiziranom, konzistentno izvedenom, upečatljivom knjigom, poetički više no apostrofiranom geografskom odrednicom izmještenom iz već spomenutoga pripadajućeg podneblja. Pritom mu glavno uporište nije proklamirani tematski sklop, pseudoputopisna mistifikacija ili neka ‘sumatraistička’ egzotizacija, već ono što je prošloj knjizi kronično nedostajalo – minuciozan, filigranski rad u ritmu i jeziku”, o zbirci je napisao Marko Pogačar.

Razgovor će biti održan u srijedu 5. studenog u Booksi, s početkom u 20 sati.

“Uznemiravanje i odustajanje od projekta književnosti kao rezervata smisla i vječnosti, individualnost, destrukcija jezičnih i poetičkih normi, poliperspektivnost – samo su neka od uporišta pjesničkog teksta koji se za čitatelja, vjerujemo i u ovom izboru oblikuje kao ritmična, vibrantna i uzbudljiva palimpsestna magma”, nastavlja Mićanović.

Branko Čegec rođen je 1957. u Kraljevu Vrhu, a diplomirao je jugoslavenske jezike i književnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uređivao je književnost u omladinskim novinama i časopisima Polet i Pitanja. Bio je glavni urednik časopisa Quorum i lista za kulturu Oko te urednik u izdavačkoj kući Mladost. Godine 1992. pokrenuo je vlastitu nakladničku kuću Meandar, od 2005. Meandar mediu. Godine 2003. pokreće Centar za knjigu i časopis za knjigu Tema. Pjesme su mu uvrštene u tridesetak antologija, izbora i pregleda u zemlji i inozemstvu. Autor je ili koautor više izbora i pregleda hrvatske književnosti u zemlji i inozemstvu.

Izvor: MeandarMedia

“Za onoga koji propituje prostor nepoznatog, nesavladivog, knjiga pjesama Branka Čegeca Pun mjesec u Istanbulu specifična je vrsta ‘tamnog mjesta’. Susret s drugim, naš putujući rasuti teret, odricanje i pristajanje, neuhvatljiva magma grada (ljudskih lica, u prvom redu) dotiče se, ili je u središtu, njegove nove knjige. Uznemirujući okoliš, prisutnost drukčijeg svijeta, istodobnost različitog, spušta se u hiroviti prostor pjesme s jednakom i neizvjesnošću i strašću. Poezija u svojoj procesualnosti i krhkosti, golosti i ranjivosti, paradoksalno, jedini mu je pouzdan znak: u kretanju gradom, u njegovim različitim mjerama, razmjerima, aršinima, ona se nadaje kao mjesto s kojeg se govori o strahu, radosti i žudnji, piše o događaju i slučaju. Onkraj svjetla, ili iza onoga što nam predstavlja, prikazuje – mrmor glasova, tajna pozornica grada, bitka i mir, ljubav i smrt, prisutnost i odsutnost – Pun mjesec u Istanbulu za čitatelja postaje put prema gore, fotografiranje uličnih predstava, sintaksa nepoznanica, orbita bizarnih likova i parola prodavača.

Hoćemo li takvim čitanjem (svijeta) doći do temeljnog znaka: prispjeti u vrijeme punog mjeseca u Istanbulu? Miješaju se imena i činjenice, kalendar dolaska i odlaska, ali ono što se uistinu upisuje, poezija i drama teksta, trag egzistencije i sudbine, otkriva se na drugom polu značenja, na drugoj (mračnoj) strani punog mjeseca u Istanbulu”, napisao je Miroslav Mićanović.

Autori projekta Maja Zrnčić, Mirela Barbaroša-Šikić i Miroslav Mićanović žele započeti “pustolovinu zajedničkog listanja i otkrivanja nevidljivih gradova, događaja i uzbuđenja što ih donosi vjetar čitanja i strast pisanja. Projekt Čitaj! osmišljen je za sve one koji žele s drugima dijeliti vrijeme čitanja i maštanja, domišljanja vremena uzbuđenja što ga otkrivaju nama i u nama do jučer nepoznati autori i njihove knjige. Predstoji nam čitati tekstove knjiga, tekstove ulica, gradova i kontinenata, dijeliti vlastita iskustva sa sebi sličnima, s drugom djecom i mladima”. Prva radionica najavljena je za srijedu, 17. listopada, a prva je gošća radionice ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, čitateljica i spisateljica.

Kao što kaže Roland Barthes u svome tekstu Kritika i istina, “nitko na svijetu ne zna ništa o smislu, kao ni o označenom, što ga čitanje pridaje djelu, možda i stoga što se taj smisao, budući da je žudnja, uspostavlja onkraj jezičnoga koda”. Projekt čitanja da bi se pisalo i pisanja da bi se čitalo tako predstavlja hvalevrijedan korak k obrazovanju suvremenog čitatelja, korak koji je potrebno poduzeti u najranijoj dobi, a čemu često nije doraslo ovdašnje školstvo. Kritički pogled na književnost ne može se nametati, ali ga nije preporučljivo ni zatirati. Stanje osnovnoškolskog i srednjoškolskog književnog obrazovanja, uz poneke iznimke, i dalje se vrti u začaranom kolu književne historiografije i pozitivizma, odgajajući nekritičkoga čitatelja kojemu je knjiga tek pri kraju popisa sredstava za razonodu. Odgajati čitatelja znači odgajati i spisatelja, i obrnuto, a to znači problematizirati jezik te njime i stvarnost. Na taj se način usmjeriti djeci i mladima aktivnost je prijeko potrebna ovome društvu.

MM / CZK

Želite oblikovati svoj spisateljski talent? Imate nešto slobodnog veremena? Želite poraditi na sebi? Prijavite se na sudjelovanje u radionici kreativnog pisanja.

Rad se organizira u pet (5) dana po 3 školska sata, ukupno 15 sati radionice i 5 sati konzultacija.

Raspored rada:
17.09.2012. , ponedjeljak
17.00 –19.15 – rad u radionici
19.15 –20.00 – konzultacije

19.09.2012. , utorak – isti raspored
24.09.2012. , ponedjeljak – isti raspored
26.09.2012. , srijeda – isti raspored
01.10.2012. , ponedjeljak – isti raspored
24.10.2012.  – predstavljanje radionice u Danima Gjalskog

Ispunjenu prijavnicu treba poslati na adresu Gimnazije A. G. Matoša u Zaboku (Prilaz Janka Tomića 2) do 10. rujna 2012.

Kusntbunker Music & Art Festival 2012 zaživio je zahvaljujući glazbeniku i skladatelju Robu Spelbergu, koji je razvio suradnju sa studentima Jazz akademije u Grazu i time važnost ovog festivala pozicionirao na internacionalnoj karti suradnje mladih, promovirajući multikulturalnost, dijalog, umjetničko stvaranje i volonterizam. Upravo će studenti Jazz akademije omogućiti svim posjetiteljima vrhunska jazz glazbena iskustva. Tako će u petak, 6. srpnja u 22 i 30 sati nastupiti kvartet Square, dok će u nedjelju 8. srpnja u 22 sati svirati Julia M Trio i Chocolate Disaster. 

Kako najavljuju iz organizacije, ovaj projekt otvoren za sve umjetničke medije i žanrove, stoga od ove godine uz stalnu izložbu slika i skulptura u parku, započinje i projekt Galerije na otvorenom. Na zidovima grada Duge Rese bit će izrađeni murali evropski priznatih street art umjetnika (SR.X, BTOY, URI, J.BEJARANO, C215, ALICE) i postavljeni temelji buduće urbane galerije. Za književni dio programa pobrinut će se Branko Čegec i Miroslav Mićanović koji će svoje tekstove čitati u subotu 7. srpnja od 20 sati. Po nastupu književnika publiku očekuje nastup jazz sastava Trio 4 in 3 iz Zagreba.

Detaljan program festivala pronađite ovdje. 

Događaj je najavljen za srijedu, 27. lipnja u 20 sati u knjižnici Bogdan Ogrizović. Ulaz je slobodan.

“Za onoga koji propituje prostor nepoznatog, nesavladivog, knjiga pjesama Branka Čegeca Pun mjesec u Istanbulu specifična je vrsta tamnog mjesta. Susret s drugim, naš putujući rasuti teret, odricanje i pristajanje, neuhvatljiva magma grada (ljudskih lica, u prvom redu) dotiče se, ili je u središtu, njegove nove knjige. Uznemirujući okoliš, prisutnost drukčijeg svijeta, istodobnost različitog, spušta se u hiroviti prostor pjesme s jednakom i neizvjesnošću i strašću. Poezija u svojoj procesualnosti i krhkosti, golosti i ranjivosti, paradoksalno, jedini mu je pouzdan znak: u kretanju gradom, u njegovim različitim mjerama, razmjerima, aršinima, ona se nadaje kao mjesto s kojeg se govori o strahu, radosti i žudnji, piše o događaju i slučaju. Onkraj svjetla, ili iza onoga što nam predstavlja, prikazuje – mrmor glasova, tajna pozornica grada, bitka i mir, ljubav i smrt, prisutnost i odsutnost – Pun mjesec u Istanbulu za čitatelja postaje put prema gore, fotografiranje uličnih predstava, sintaksa nepoznanica, orbita bizarnih likova i parola prodavača”, saznajemo iz teksta Miroslava Mićanovića.

Branko Čegec rođen je 1957. u Kraljevu Vrhu. Diplomirao Jugoslavenske jezike i književnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je osam knjiga poezije, kratke proze, kolumni, članaka, kritike i esejistike. Izbori poezije objavljeni su mu u Sloveniji i Makedoniji. Pjesme su mu uvrštene u tridesetak antologija, izbora i pogleda u zemlji i inozemstvu.

U novopokrenutoj ediciji Domaine croate/Poésie objavljen je i izbor poezije Slavka Mihalića pod naslovom Le jardin aux pommes noires.

Izvor: Meandar