Javni program Kolokvija čija je tema politike stvaranja kanona na poluperiferiji održava se 5. listopada u suorganizaciji s Multimedijalnim institutom, a namjera mu je produbiti stoljetnu raspravu o kanonizaciji u književnosti. Iako se možda čini se da je o kanonu sve “već rečeno, svakodnevna praksa pokazuje da se usprkos tome politike kanonizacije sporo mijenjaju”, pišu organizatori_ce u najavi programa. S fokusom na književnu kritiku, program je osmišljen da preispita njezinu ulogu u “perpetuiranju, dekonstrukciji odnosno transformaciji kanonizacije i mehanizmima, strategijama i taktikama koje se pri tome koriste u poluperiferiji od nagrada, festivala, do akademije i marketinga”. Pojašnjavajući zašto koriste pojam poluperiferija referirajući se na našu regiju, organizatori_ce napominju da ovaj koncept “s jedne strane otvara prostor raspravi o odnosima moći između centra i periferije u geo-kulturno-političkom smislu, a s druge strane o mogućim emancipacijskim potezima između centra i periferije u kulturtregerovskom smislu”. Baveći se starim problemom kanona, program, kažu organizatori_ce, cilja na kritiku i autokritiku, ali neće izostaviti niti pohvalu.  

Navodeći ga kao ”primjer ambiguiteta književnog kanona na poluperiferiji”, program Kolokvija će se u velikoj mjeri baviti kanonskim statusom književnika Davida Albaharija. U sklopu programa bit će predstavljena njegova knjiga Piščev dnevnik koja je objavljena u biblioteci Prijatelji u izdanju Kulturtregera i Multimedijalnog instituta te u suradnji s kolektivom Škart. Knjiga sadrži Albaharijeve kolumne koje je pisao za Booksin portal.  

Kolokvij počinje u 16 sati tribinom Koliko kanona nam treba? na kojoj će sudjelovati Nađa Bobičić, Tomislav Brlek i Mirnes Sokolović, a moderirat će je Matija Prica. Tribina će se baviti “pozicijom i funkcijom književnog kanona danas, kada je društvena uloga i važnost književnosti poljuljana i relativizirana”, a jedna od tema bit će i supostojanje paralelnih kanona, “što po sebi predstavlja izazov osnovnoj definiciji i intenciji kanona”.

Nakon tribine, u 18 sati održava se predavanje nagrađivanog književnika (i matematičara) Vladimira Tasića Kanon, kaleidoskop. U svojoj najavi predavanja, Tasić postavlja pitanje o svrsishodnosti riječi “kanon”, utvrđujući da su odnosi unutar književnog polja uvijek promjenjivi i plastični, i navodi primjer Davida Albaharija kao “zanimljivo pitanje za književnu kritiku”.

Eksperimentalni umjetničko-dizajnerski kolektiv Škart koji čine Dragan Protić i Đorđe Balmazović održat će svoj “možda-literarni program” ŠKABARE u 20 sati. Najavljujući ga riječima “udruženim snagama: grupa Škart + ti i ti i ti + neke i neki što pišu i pjevaju i čuda kažu + ćutači/ce iz trećeg reda + svašta nešto”, beogradski kolektiv sugerira da će se njihov program voditi tragovima Kulturnog centra Albahari i Pesničenja, treninga aktivnog čitanja poezije u javnim prostorima koji je, njihovom inicijativom, nastao u Beogradu 2008. te se već godinama održava na mjesečnoj bazi.  

Ukratko najavljujemo i Booksinu tradicionalnu, već dvadesetu po redu, Reviju malih književnosti, koja se u ovom izdanju vraća svojim počecima posvećujući se književnosti na Balkanu. Tako je ovogodišnja tematska odrednica Queer Balkan. Program se odvija od 7. do 10. listopada, a uključuje i popratnu antologijiu u kojoj su okupljeni suvremeni queer autori i autorice iz “deset balkanskih zemalja – Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Bugarske, Srbije, Rumunjske, Kosova, Grčke, Makedonije i Albanije, točno onim kronološkim redoslijedom kako su se od 2005. do 2014. održavale Revije posvećene tim književnostima”, najavljuju selektorice Ivana Dražić i Lara Mitraković. Detaljni program pronađite ovdje.

U tematu pod nazivom Utopija, tehnologija, umjetnost Maja Abadžija piše esej o figuri antropopeje, Saša Ćirić analizira suvremeni postjugoslavenski distopijski roman, Günther Anders u eseju pod nazivom Kako naslikati atomsku bombu piše o “fantaziji u doba stvarnosti koja je postala fantastična”, a Bruce Sterling u prijevodu Ernada Halilovića piše esej o Novoj estetici, odnosno estetici koja se bavi “erupcijom digitalnog u fizičko”.

Kritike pišu Đorđe Krajišnik o knjizi Čovek zeva posle rata Tomislava Markovića te Haris Imamović o knjizi Faruka Šehića Moje rijeke i poeziji Asmira Kujovića. Petnaesti broj časopisa donosi izbor iz poezije Almira Kljune, Tomice Ćirića, Miloša Živanovića i Dragoljuba Stankovića te prozne radove Damira Šabotića, Haruna Dinarevića i Bojana Babića.

Petnaesti je broj zatvoren esejom Radovana Ivšića iz 1984. godine, a besplatno ga možete preuzeti na službenim stranicama. Fotografije u časopisu potpisuju Almir Kljuno i Zerina Nezić.

M.M. / ( s i c ! )

Zbirku su priredili: Tijana Spasić, urednica književnog programa KC Grada, Mirnes Sokolović, urednik sarajevskog književnog časopisa Sic! i Božidar Pavlović, književni kritičar Bookse.

Zastupljeni autori: Neven Ušumović, Mima Simić, Nenad Jovanović, Vladimir Krakov, Marko Dejanović, Maja Karačić, Josip Ergović, Ksenija Kušec, Predrag Milojević, Ruždija Sejdović, Aleksandar Đuričić Ash, Vitomir Jovanović, Slobodan Bubnjević, Željko Funda, Goran Karanović i Raša Todosijević.

Na predstavljanje Gradskih priča iz Srbije dolaze Slobodan Bubnjević, Vladimir Krakov i Tijana Spasić. Pridružit će im se domaće snage Ksenija Kušec, Željka Funde i Božidar Pavlović, a Vladimir Krakov iz grupe Xanax donijet će laptop i električnu gitaru pa će posjetitelji moći uživati i u glazbi.

Početak je u 19 sati, a više informacija potražite ovdje.