<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>mirna šimat &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/mirna_simat/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Thu, 06 Dec 2018 10:49:47 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>mirna šimat &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>O (ne)mogućnosti započinjanja novog života</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/razgovor/o-nemogucnosti-zapocinjanja-novog-zivota/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lujo Parežanin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 06 Dec 2018 10:49:47 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Booksa]]></category>
		<category><![CDATA[booksa]]></category>
		<category><![CDATA[katarina luketić]]></category>
		<category><![CDATA[književni program]]></category>
		<category><![CDATA[mirna šimat]]></category>
		<category><![CDATA[Priručnik za egzil (Kako uspjeti u izbjeglištvu u trideset i pet lekcija)]]></category>
		<category><![CDATA[velibor čolić]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=o-nemogucnosti-zapocinjanja-novog-zivota</guid>

					<description><![CDATA[<p>U Booksinom <em>Književnom programu</em> gostuje bosansko-francuski pisac Velibor Čolić s kojim će razgovarati književna kritičarka i esejistica Katarina Luketić.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U utorak, <strong>11. prosinca</strong> u <strong>19 sati</strong> u <em>Književnom programu</em> kluba <strong>Booksa</strong> gostuje bosansko-francuski pisac <strong>Velibor Čolić</strong> s kojim će razgovarati književna kritičarka i esejistica <strong>Katarina Luketić</strong>.</p>
<p>Povod razgovoru je nova knjiga Velibora Čolića, autobiografijom nadahnut roman <em>Priručnik za egzil (Kako uspjeti u izbjeglištvu u trideset i pet lekcija)</em> nedavno objavljen na hrvatskom u prijevodu <strong>Mirne Šimat</strong>.</p>
<p>Čolić i Luketić razgovarat će o egzilu i migrantskom životu, o sjećanjima i (ne)mogućnosti započinjanja &#8220;novog života&#8221;, o ratu i postratnoj terapiji pisanjem, o očekivanjima inozemnih izdavača i &#8220;egzotici Bosne&#8221;, europskim gradovima, jazzu, melankoliji, <strong>Hamsunu</strong>, <strong>Borgesu</strong> i drugim temama.</p>
<p>Velibor Čolić rođen je 1964. u Bosni, u Odžaku, a odrastao je u Modriči. Studirao je u Sarajevu, a prve knjige objavio u Zagrebu. Od 1992. živi i radi u Francuskoj kao profesionalni pisac i glazbeni novinar. Objavio je romane i priče <em>Madrid, Granada ili bilo koji drugi grad</em>, <em>Odricanje svetog Petra</em>, <em>Kod Alberta</em>, <em>Arhanđeli</em>, <em>Mother Funker</em>, <em>Les Bosniaques</em>, <em>Chronique des oubliés</em>, <em>Jésus et Tito</em>, <em>Priručnik za egzil</em> i druga djela. Knjige su mu prevedene na engleski, španjolski, talijanski i turski, a dio je izvorno pisan na francuskome. U Francusku je došao, kako piše, &#8220;s prtljagom od svega tri riječi francuskoga – Jean, Paul i Sartre&#8221;. Bilo je to 1992., u jeku rata u Bosni, nakon što je i sam prošao rovove i fronte, vidio razorene kuće i raseljenu rodbinu. Uslijedili su mučni, samotni dani izbjeglištva, života na rubu, snalaženja, učenja jezika i pisanja; književnost je tu bila svojevrsni &#8220;spas&#8221;. Uskoro mu je kod francuskog izdavača preveden i objavljen prvi roman. S vremenom je propisao na francuskome, da bi danas njegove knjige izvorno pisane na tom jeziku objavljivao najugledniji francuski izdavač Gallimard.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
