<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Mirko Kovač &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/mirko_kovac/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 01 Mar 2023 18:22:26 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>Mirko Kovač &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Vrijeme koje se udaljava</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/tribina/vrijeme-koje-se-udaljava/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 07 Apr 2014 10:28:52 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[fraktura]]></category>
		<category><![CDATA[Gradska knjižnica i čitaonica]]></category>
		<category><![CDATA[Književni petak]]></category>
		<category><![CDATA[Mirko Kovač]]></category>
		<category><![CDATA[Tonči Valentić]]></category>
		<category><![CDATA[vrijeme koje se udaljava]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=vrijeme-koje-se-udaljava</guid>

					<description><![CDATA[<p>Ovotjedni <em>Književni petak</em> posvećen je "književnom testamentu" Mirku Kovaču.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>&#8220;<em>Vrijeme koje se udaljava</em> posljednje je djelo velikog pisca <strong>Mirka Kovača</strong>, nedavno objavljeno u izdavačkoj kući Fraktura. Šest stotina stranica posthumno objavljenih memoarsko-romanesknih zapisa piščev prijatelj <strong>Filip David</strong> nazvao je Kovačevim &#8216;književnim testamentom&#8217;. Na tribini će biti govora o knjizi u kojoj vrijeme nije izgubljeno, već naprotiv, sjajnim pripovjedačkim umijećem postaje nam blisko, postaje vrijeme koje se vraća. Također, tribina će biti i prigoda za osvrt na Kovačev iznimno plodan i karizmatičan literarni opus&#8221;, piše <strong>Tonći Valentić</strong>, urednik i voditelj <em>Književnog petka</em>.</p>
<p>Tribina &#8211; u kojoj sudjeluju i <strong>Katarina Luketić</strong> i <strong>Seid Serdarević</strong> &#8211; će se održati <strong>11. travnja</strong> u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, s uobičajenim početkom u <strong>20 sati</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Sveobuhvatnost filma</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/sveobuhvatnost-filma/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Tomislav Žilić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 28 Nov 2013 10:58:03 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_film]]></category>
		<category><![CDATA[anthony chen]]></category>
		<category><![CDATA[festival autorskog filma]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[gianfranco rosi]]></category>
		<category><![CDATA[jugoslavenska kinematografija]]></category>
		<category><![CDATA[Lordan Zafranović]]></category>
		<category><![CDATA[Mirko Kovač]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=sveobuhvatnost-filma</guid>

					<description><![CDATA[<p>Na ovogodišnjem beogradskom FAF-u bit će prikazani raznovrsni filmovi iz cijeloga svijeta, od kojih su mnogi nagrađivani na najuglednijim svjetskim filmskim festivalima.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span style="line-height: 20px;">Na 19.&nbsp;<a href="http://www.faf.rs/" target="_blank" rel="noopener"><em>Festivalu autorskog filma</em></a> (FAF) u Beogradu od 28. studenog do 3. prosinca bit će predstavljen izbor najboljih ostvarenja umjetničkog filma iz cijelog svijeta kao i favoriti prestižnih svjetskih filmskih festivala. Uprkos dosad najmanjem budžetu, festival nudi i raznovrstan prateći program: <em>Autori predstavljaju</em>, <em>Omaž Mirku Kovaču</em>, <em>Životi pesnika</em> i <em>Pobednici Venecije i Berlina</em>.</span></p>
<p>Pobjedničkim filmom 70. <em>Filmskog festivala u Veneciji</em>, dokumentarcem <em>Sveti GRA</em>, 19. FAF svečano i počinje u Domu omladine Beograda, u prisustvu redatelja <strong>Gianfranca Rosija</strong>, koji je na konferenciji za novinare 27. studenog rekao da je tim filmom &#8220;bez početka i kraja&#8221; želio &#8220;uhvatiti kratke dijelove života&#8221; ljudi snažnih karaktera koji žive na autocesti oko Rima.</p>
<p>Velik dio programa ovogodišnjeg FAF-a čine filmovi koji su dosada prikazivani na većim europskim filmskim festivalima, na kojima su dobili nagrade i priznanja. Među njima su rumunjski film <em>Pozicija djeteta</em>&nbsp;<strong>Călina Petera Netzera</strong>, <em>Prošlost<span style="line-height: 20px;">&nbsp;</span></em><span style="line-height: 20px;"><strong>Ashgara Farhadija</strong>, <em>Ilo Ilo</em> <strong>Anthonya Chena</strong> te mnogi drugi.&nbsp;</span></p>
<p>U okviru pratećeg programa, FAF priređuje <em>hommage</em> nedavno preminulom <strong>Mirku Kovaču</strong>, velikanu jugoslavenske književne scene. Bit će prikazani filmovi jugoslavenske produkcije za koje je Kovač napisao scenarije: <em>Usijanje</em> (1979.) <strong>Bore Draškovića</strong>, <em>Pad Italije</em> (1981.) i <em>Večernja zvona</em> (1986.) <strong>Lordana Zafranovića</strong> (koji će biti i gost 19. FAF-a), potom&nbsp;<em>Lisice</em> (1969.) <strong>Krste Papića</strong>, <em>Uvod u drugi život</em> (1992.) <strong>Miloša Radivojevića</strong>&nbsp;te <em>Mali vojnici</em> (1967.) <strong>Bate Čengića</strong>.</p>
<p>Vrijedi posebno istaknuti program <em>Autori predstavljaju</em>, koji čine ostvarenja iz Srbije i regije iz ovogodišnje produkcije Među njima su&nbsp;<em>Država</em> <strong>Jelene Marković</strong>, dokumentarni film <strong>Igora Toholja</strong> <em>Šta nedostaje na ovoj slici?</em>, češko-hrvatski dokumentarac <em>Okupacija, 27. slika</em>&nbsp;&#8211; koji je <strong>Pavo Marinković</strong> snimio o Lordanu Zafranoviću,&nbsp;<em>Epizoda u životu berača željeza</em> <strong>Danisa Tanovića</strong> te&nbsp;<em>Obrana i zaštita</em> <strong>Bobe Jelčića</strong>.</p>
<p>Detaljan program festivala i sve dodatne informacije možete pronaći <a href="http://www.faf.rs/category/glavni-program/" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.</p>
<p style="text-align: right;"><span style="color: #888888; font-size: x-small;">Izvor: Seecult / Na fotografiji: Gianfranco Rosi, Associazione Culturale Cinemazero</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kroz labirinte romanesknoga</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/kroz-labirinte-romanesknoga/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 22 Aug 2013 08:43:21 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_knjizevnost]]></category>
		<category><![CDATA[andrej nikolaidis]]></category>
		<category><![CDATA[cum grano salis]]></category>
		<category><![CDATA[daša drndić]]></category>
		<category><![CDATA[josip mlakić]]></category>
		<category><![CDATA[književnost]]></category>
		<category><![CDATA[milorad popović]]></category>
		<category><![CDATA[Mirko Kovač]]></category>
		<category><![CDATA[nagrada meša selimović]]></category>
		<category><![CDATA[svetislav basara]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=kroz-labirinte-romanesknoga</guid>

					<description><![CDATA[<p>U uži izbor za ovogodišnju nagradu Meša Selimović ušlo je pet romana.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Među kandidatima za najbolji roman objavljen u 2012. na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije našli su se i crnogorski romani<em> Karnera</em> <strong>Milorada Popovića</strong> i<em> Odlaganje, parezija</em> <strong>Andreja Nikolaidisa</strong>, roman srpskoga književnika<strong> Svetislava Basare</strong> <em>Dugovečnost te</em>, iz Hrvatske,&nbsp;<em>Planet Friedman</em> <strong>Josipa Mlakića</strong> i <em>Belladonna</em> <strong>Daše Drndić</strong>.</p>
<p>O dobitniku nagrade odlučit će žiri koji čine<strong> Hadžem Hajdarević</strong> (predsjednik), <strong>Jagna Pogačnik</strong>, <strong>Vladimir Arsenić</strong>,<strong> Pavle Goranović</strong> i <strong>Faruk Šehić</strong>.&nbsp;</p>
<p>&#8220;Da bi jedan roman dobio nagradu Meša Selimović, on mora imati najvišu književnu i estetsku razinu. Mora nositi svu energiju koju romaneskna forma sama sa sobom nosi, mora pokazati da se radi o jednom vrsnom i velikom autoru romana koji uspijeva da na najsretniji mogući način poveže sve one romaneskne labirinte tijeka spisateljskog puta&#8221;, izjavio je Hajdarević.</p>
<p>Nagrada će biti dodijeljena na trinaestim međunarodnim književnim susretima <em>Cum grano salis</em>, koji će se od 5. do 8. rujna održati u Tuzli.&nbsp;</p>
<p>Posebna književna večer bit će posvećena nedavno preminulom&nbsp;<strong>Mirku Kovaču</strong>, koji je nagradu Meša Selimović dobio 2008. za roman <em>Grad u zrcalu</em>.</p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #888888;">Izvor: Fraktura / Fotografija: Maja Nikolić (RFE)</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kovaču Kiklop za životno djelo</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/kovacu-kiklop-za-zivotno-djelo/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[petra]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 10 Dec 2012 10:07:17 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_knjizevnost]]></category>
		<category><![CDATA[branko čegec]]></category>
		<category><![CDATA[kiklop]]></category>
		<category><![CDATA[književnost]]></category>
		<category><![CDATA[Mirko Kovač]]></category>
		<category><![CDATA[publicistika]]></category>
		<category><![CDATA[sa(n)jam knjige u istri]]></category>
		<category><![CDATA[zoran ferić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=kovacu-kiklop-za-zivotno-djelo</guid>

					<description><![CDATA[<p>Nagrada Kiklop za najbolje prozno djelo pripala je Zoranu Feriću za <em>Kalendar Maja</em>, a Mirku Kovaču uručen je Kiklop za životno djelo.&#160;</p><div>&#160;</div>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Na 18. izdanju puskog <a href="http://www.sanjamknjige.hr/hr/naslovnica/" target="_blank" rel="noopener"><em>Sajma knjiga u Istri</em></a>, koji je ove godine trajao od 30. studenog do 9. prosinca, nagradu Kiklop za prozno djelo godine dobio je <strong>Zoran Ferić</strong> za roman <em>Kalendar Maja</em>, dok je Kiklop za debitantsku knjigu godine uručen <strong>Ankici Tomić</strong> za knjigu <em>Naročito ljeti</em>.&nbsp;</p>
<p>Na svečanoj dodjeli nagrada u pulskom muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca Kiklop za pjesničku zbirku godine uručena je <strong>Branku Čegecu</strong> za zbirku <em>Pun mjesec u Istanbulu: lica, slojevi</em>. Kiklop za urednika godine pripao je <strong>Ireni Lukšić</strong> iz <strong>Hrvatskog filološkog društva</strong>, a za knjigu eseja godine pripao je <strong>Viktoru Žmegaču</strong> za zbirku <em>Filozof igra nogomet: zapisi 2010-2011</em>. Za znanstvenu knjigu godine Kiklop je pripao <strong>Antu Peterliću</strong> za knjigu <em>Iz povijesti hrvatske filmologije i filma</em>, a za slikovnicu godine <strong>Andrei Petrlik Huseinović</strong> za slikovnicu <em>Ljubav</em>. Nagradu Kiklop za knjigu godine za djecu i mladež osvojio je <strong>Zdenko Bašić</strong> za <em>Sjeverozapadni vjetar: o vilenjacima i elementarnim bićima sjeverozapadnog dijela Medvednice pa do Samoborskog kraja</em>. Kiklop za knjigu inozemnog autora godine pripala je <strong>Umbertu Ecu</strong> za knjigu <em>Praško groblje</em>, za prijevod godine <strong>Sanji Lovrenčić</strong> za prijevod knjige <strong>Virginie Woolf</strong> <em>Kuća duhova i druge priče</em>.</p>
<p>Kiklop za životno djelo uručen je književniku i jednom od najsvestranijih pisaca s ovih prostora <strong>Mirku Kovaču</strong>, autoru više romana, novela, zbirki, pripovijedaka, eseja, TV drama i filmskih scenarija. Kovač je rođen je 1938. godine u Petrovićima kod Bileće. Studirao u Beogradu, gdje je i živio sve do početka devedesetih godina proteklog stoljeća. Zgrožen miloševićevskom nacionalističkom euforijom, odlazi u Rovinj, gdje i danas živi. Autor je, između ostalih, kultnih knjiga <em>Gubilište</em>, <em>Ruganje s dušom</em> i <em>Vrata od utrobe</em>.&nbsp;</p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #888888;">Izvor: Sa(n)jam knjige u Istri, fotografija: Duško Marušić/PIXSELL</span></p>
<div>&nbsp;</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Za Leipzig!</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/za-leipzig/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 12 Mar 2012 10:22:55 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_knjizevnost]]></category>
		<category><![CDATA[Andrea Zlatar Violić]]></category>
		<category><![CDATA[edo popvić]]></category>
		<category><![CDATA[franjo janeš]]></category>
		<category><![CDATA[goran ferčec]]></category>
		<category><![CDATA[ivana bodrožić simić]]></category>
		<category><![CDATA[književnost]]></category>
		<category><![CDATA[maša kolanović]]></category>
		<category><![CDATA[merita arslani]]></category>
		<category><![CDATA[Ministarstvo kulture]]></category>
		<category><![CDATA[Mirko Kovač]]></category>
		<category><![CDATA[robert perišić]]></category>
		<category><![CDATA[sajam u knjiga u leipzigu]]></category>
		<category><![CDATA[vladimir stojsavljević]]></category>
		<category><![CDATA[Zvonko Maković]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=za-leipzig</guid>

					<description><![CDATA[<p>S novom programskom koncepcijom hrvatski nakladnici nastupaju na Sajmu knjiga u Leipzigu.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Na <a href="http://www.leipziger-buchmesse.de/" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">Sajmu</a> će se predstaviti šest novih književnih naslova u njemačkome prijevodu kod njemačkih i austrijskih nakladnika, a gostovati devet hrvatskih autora. Među novim prijevodima su <em>Tetovirane priče</em><strong> Ede Popovića</strong>, <em>Grad u zrcalu</em> <strong>Mirka Kovača</strong>, <em>Hotel Zagorje</em> <strong>Ivane Bodrožić Simić</strong>, <em>Luegen, warum nicht?</em> <strong>Zvonka Makovića</strong>, <em>Naš čovjek na terenu</em> <strong>Roberta Perišića</strong> i <em>Sloboština Barbie</em><strong> Maše Kolanović</strong>. Hrvatski autori predstavljaju se kroz različite programe, Popović, Bodrožić Simić, Perišić i Maković u programu mreže Traduki, Mirko Kovač nastupa na poziv Literarnog kolokvija iz Berlina, mladi autori <strong>Merita Arslani</strong>, <strong>Franjo Janeš</strong> i <strong>Goran Ferčec</strong> predstavljaju svoje romaneskne prvijence u okviru nacionalnog nastupa, a <strong>Vladimir Stojsavljević</strong> gost je Leipziškog sajma u sklopu razmjene pisaca utemeljene na dugogodišnjoj suradnji tog sajma sa sajmom knjiga Sa(n)jam knjige u Istri.</div>
<div style="text-align: justify;">&nbsp;</div>
<div style="text-align: justify;">Sajam se priprema uz nekoliko partnera, Zajednicu nakladnika i knjižara, Literarni kolokvij iz Berlina, pulski sajam knjiga Sa(n)jam knjige te mrežu Traduki koja je regionalno usmjerena, što je iznimno važno s obzirom da je potencijalno tržište hrvatskih knjiga broji najmanje dvadeset milijuna, a ne samo četiri milijuna čitatelja, istaknula je na prošlotjednoj konferenciji za novinare ministrica kulture <strong>Andrea Zlatar Violić</strong>.</div>
<div style="text-align: justify;">&nbsp;</div>
<div style="text-align: justify;">Nastup hrvatskih izdavača u Leipzigu kao i do sada je organizirala Zajednica nakladnika i knjižara, no ubuduće će se organizatori birati na javnim natječajima Ministarstva, a već je objavljen onaj za sajmove u Sarajevu, Frankfurtu i Beogradu. Andrea Zlatar smatra da je radi kvalitete potrebno uvesti konkurentnost te da će ti natječaji otvoriti drukčiji tip partnerskih odnosa te omogućiti i poticati veći stupanj kreativnosti.</div>
<div style="text-align: justify;">&nbsp;</div>
<div style="text-align: justify;">Također, s Leipziškog sajma izdvojila je programe poticanja čitanja od najmlađih dobnih skupina kakve će Ministarstvo u narednom razdoblju zagovarati u svom radu. Slabu praksu čitanja u Hrvatskoj Zlatar smatra posljedicom krivog načina podučavanja književnosti u osnovnim i srednjim školama, koje ne njeguju kulturu čitanja već, istaknula je, tjeraju generacije da napamet uče povijesne podatke.</div>
<div style="text-align: justify;">&nbsp;</div>
<div style="text-align: justify;">&#8220;Ove godine štand će biti nešto manji nego prijašnjih radi promjena u programskoj koncepciji, ali će izložba knjižne produkcije, prema izjavama organizatora, biti vrlo bogata i žanrovski raznolika&#8221;, rekla je načelnica Odjela za promidžbu knjige i čitanja <strong>Dubravka Đurić Nemec</strong>. <strong>Neven Antičević</strong>, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara, rekao je kako je Zajednica dosad nastupe organizirala na tehnički način, a program je radio netko drugi, a novost u načinu organizacije smatra prekretnicom na bolje u aranžmanu s Ministarstvom. Hrvatski nakladnici koji sudjeluju na sajmu slažu se da je sajam u Leipzigu jedan od najvažnijih za hrvatske autore. Za <strong>Seida Serdarevića</strong> iz Frakture on predstavlja vrata za prezentaciju hrvatske knjige, a njemačko tržište, kao najveće po prevedenim knjigama, odskočna je daska za naše autore. Hrvatska je već nekoliko godina među dvadeset najprevođenijih jezika na njemačkom govornom području što je veliki uspjeh, istaknuo je. <strong>Petra Ljevak</strong> iz nakladne kuće Ljevak rekla je kako prije dvadesetak godina nitko nije očekivao da će Leipzig doseći današnje razmjere, više od 160 tisuća posjetitelja, oko 2000 različitih događanja na više od 300 lokacija.</div>
<div style="text-align: justify;">&nbsp;</div>
<div style="text-align: justify;">Hrvatski nastup koštat će oko 200 tisuća kuna, a ministrica će, uz gruzijskog kolegu, biti na službenom otvorenju i dodjeli Nagrade za europsko razumijevanje, kao poseban gost Sajma i Grada Leipziga. Među nagrađenima je i dvoje pisaca s hrvatskom adresom, <strong>Bora Ćosić</strong> i <strong>Slavenka Drakulić</strong>. Andrea Zlatar će se sastati i s njemačkim državnim ministrom za kulturu i medije <strong>Berndom Neumannom</strong> na njegov poziv te će, uz direktora Leipziškog sajma <strong>Olivera Zillea</strong>, otvoriti hrvatski štand, a potom se i sastati s upravnim tijelima mreže Traduki.</div>
<h5 style="text-align: right;"><span style="font-weight: normal; color: #696969; font-size: x-small;">Izvor: <span style="color: #00cccc;">Culturenet</span> / Na fotografiji: <span style="color: #00cccc;">Goran Ferčec</span></span></h5>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
