SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu i Documenta – Centra za suočavanje s prošlošću, u povodu 21. godišnjice stradanja srebreničkih muškaraca i dječaka, 8. srpnja u kinu Europa predstavili su interaktivni web narativ Srebrenica: genocid u osam činova. Interaktivni narativ u produkciji SENSE detaljno prikazuje na koji su način događaji iz srpnja 1995. godine istraženi, dokumentirani i procesuirani na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

Novinari SENSE od početka prate sva suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, a važnost organizacije u tome je što je javnosti uspjela predočiti činjenice sa suđenja koje su inače teško dolazile do regije. SENSE danas posjeduje nepregledan arhiv izvještaja i podataka te predstavlja najbolji i najpouzdaniji novinarski izvor za Haška suđenja. Kako bi se sistematizirao i olakšao pristup svim dokumentima i podacima o srpanjskim događajima u Srebrenici, “kreiran je činjenično utemeljen i kronološki pregledan interaktivni narativ”, rekao je na predstavljanju Boris Pavelić, novinar Novog lista. 

“Napravili smo izbor dokumenata i dokaza koje smo smatrali ključnima i oni su postali dio narativa, no i svi ostali dokumenti također su dostupni”, naglasila je Nina Vidaković, novinarka SENSE. Osim dvjesto pedeset dokumenata koji se protežu na tisuće stranica, narativ uključuje i velik broj prikupljenih snimaka raspoređenih kronološki, prikaze originalnih dokumenata vojske Republike Srpske i zračne snimke lokacija koje su zabilježili američki špijunski avioni. “Iako je u haškoj bazi podataka sve dostupno, ona je prilično nepraktična za korištenje i u njoj se teško snaći. Tako je nastala ideja o ovom narativu – da se ogroman materijal organizira i učini vidljivim”, rekao je Mirko Klarin, začetnik i voditelj SENSE, te dodao kako su utvrđene i presuđene činjenice ono što smatraju najvrednijim. “Možemo se sporiti oko presude – jesu li pravedne ili ne – ovaj sud je sigurno oslobodio mnoge krivce, ali sigurno nije osudio niti jednog nevinog, a to je rijetkost za sudove općenito”, naglasio je. Predstavljajući koncept stranice i detaljnost izloženih dokaza, Klarin je istaknuo zapise o raspodjeli i potrošnji dizel goriva koje je vojska RS jako detaljno dokumentirala kako bi se spriječile krađe, a koji su se u istrazi pokazali važni za lociranje pojedinih stratišta.

Ovakav interaktivni narativ postavljen je i u Memorijalnom centru u Potočanima kod Srebrenice, u jednoj od zgrada gubilišta. “Majke Srebrenice dugo su se i predano borile da se obilježi mjesto stradanja u Srebrenici i da se o tome progovori. Značaj ovog narativa je da se svatko tko želi može informirati, no upitno je koliko smo se kao društvo, svi mi s ovog područja, spremni suočiti s prošlošću. Da bi zacijelilo naše društvo, mi moramo znati ove činjenice”, zaključila je Vesna Teršelić, dodavši kako postoji potreba za sličnim narativima i u Vukovaru i drugim mjestima stradanja na prostoru bivše Jugoslavije, no ne postoji politička volja za njihovom realizacijom.

U organizaciji Fonda za humanitarno pravo, 7. srpnja interaktivni narativ predstavljen je u Beogradu, a 9. srpnja Historijski muzej BiH, SENSE i Documenta, uz narativ, BiH javnosti predstavit će i fotografije forenzičkog fotografa Tima Lovelessa. Fotografije su 2015. godine predstavljene i u Zagrebu 2015. godine na izložbi o Srebrenici.