<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>milena ostojić &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/milena_ostojic/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Mon, 09 Mar 2026 15:02:51 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>milena ostojić &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Chantal Akerman: Moja majka se smije</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/diskurzivno/chantal-akerman-moja-majka-se-smije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 09 Mar 2026 15:02:49 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[chantal akerman]]></category>
		<category><![CDATA[dina pokrajac]]></category>
		<category><![CDATA[Dokukino KIC]]></category>
		<category><![CDATA[Leonida Kovač]]></category>
		<category><![CDATA[milena ostojić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=82326</guid>

					<description><![CDATA[Predstavljanje hrvatskog izdanja knjige Chantal Akerman Moja majka se smije (2025) održat će se u petak 13. ožujka, u zagrebačkom Dokukinu KIC s početkom u 19:30 sati uz sudjelovanje urednice knjige i kustosice Dine Pokrajac, prevoditeljice Milene Ostojić i profesorice Leonide Kovač. Promociji knjige ove pionirke feminističkog filma i slow cinema estetike prethodit će predstavljanje njezine video-instalacije Moja majka se smije, preludij u Galeriji na katu (KIC), a nakon predstavljanja, u 20:30 sati slijedi...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Predstavljanje hrvatskog izdanja knjige <strong>Chantal Akerman</strong> <em>Moja majka se smije </em>(2025) održat će se u petak <strong>13. ožujka</strong>, u zagrebačkom <a href="https://dokukino.net/">Dokukinu KIC</a> s početkom u 19:30 sati uz sudjelovanje urednice<strong> </strong>knjige i kustosice <strong>Dine Pokrajac</strong>, prevoditeljice <strong>Milene Ostojić</strong> i profesorice <strong>Leonide Kovač</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Promociji knjige ove pionirke feminističkog filma i <em>slow cinema</em> estetike prethodit će predstavljanje njezine video-instalacije<em> Moja majka se smije, preludij</em> u Galeriji na katu (KIC), a nakon predstavljanja, u 20:30 sati slijedi i projekcija posljednjeg filma Chantal Akerman, <em>No Home Movie</em> (2015) o posljednjim mjesecima života autoričine majke. </p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Moja majka se smije</em> dnevnički je format u kojem se Akerman bavila odnosom između majke i kćeri. Kako piše u najavi, &#8220;u maniri svojih &#8216;hiperrealističnih&#8217; filmova Akerman piše ove memoare buntovnim i eksperimentalnim stilom koji svojom jednostavnošću, repeticijom i oskudnom interpunkcijom asocira na <strong>Gertrude Stein</strong> a ostali književni srodnici koje priziva su <em>Dnevnik korote</em> <strong>Rolanda Barthesa</strong> i <em>Vrlo blaga smrt </em><strong>Simone de Beauvoir</strong>. Ova priča o majčinstvu, paradoksu bolesti i jezika nastala je gotovo istovremeno kad i njezin posljednji film <em>No Home Movie</em>&#8220;.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Chantal Akerman (1950-2015) bila je belgijska redateljica, scenaristica, glumica i producentica, umjetnica i profesorica filma. Imala je samo 18 godina kada je snimila svoj prvi film, <em>Raznesi moj grad</em> (1968), koji je zahvaljujući svom crnom humoru i anarhičnoj energiji postao antologijskim ostvarenjem kratkog metra. Nakon toga snimila je još četrdesetak filmskih i TV radova različitih vrsta, žanrova i formata. Njezin najpoznatiji film, <em>Jeanne Dielman, 23 Commerce Quay, 1080 Bruxelles</em> (1975), često se nalazi na popisima najboljih filmova svih vremena, a uvrštava ga se među pionirske uratke feminističkog filma i estetike <em>slow cinema</em>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja pronađite <a href="https://dokukino.net/novosti/predstavljanje-prijevoda-knjige-chantal-akerman-i-posebna-projekcija-no-home-movie/">ovdje</a>.<br></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Reproduktivna prava u fokusu</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/reproduktivna-prava-u-fokusu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 01 Aug 2022 09:10:38 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[Ana Lovreković]]></category>
		<category><![CDATA[Audrey Diwan]]></category>
		<category><![CDATA[biblioteka prijatelji]]></category>
		<category><![CDATA[događaj]]></category>
		<category><![CDATA[Dora Levačić]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[kino katarina]]></category>
		<category><![CDATA[ljubica janković]]></category>
		<category><![CDATA[milena ostojić]]></category>
		<category><![CDATA[multimedijalni institut]]></category>
		<category><![CDATA[Pula]]></category>
		<category><![CDATA[Udruga za promicanje kultura Kulturtreger]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=reproduktivna-prava-u-fokusu</guid>

					<description><![CDATA[Književno-filmska večer Kina Katarina uključuje projekciju filma Događaj te promociju istoimenog romana koji tematizira iskustvo pobačaja.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><em>Kino Katarina</em>, program filmskih večeri na otvorenom koji se sedmu godinu kontinuirano održava u Puli i kojim se reagira na aktualne društvene probleme, ovoga puta priprema književno-filmski program na temu reproduktivnih prava.&nbsp;Recentni događaji poput slučaja Čavajda, poništavanja povijesne odluke u slučaju <em>Roe protiv Wade</em> iz 1973. u SAD-u, ali i svakodnevna slična iskustva žena koja vrijedno dokumentiraju ovdašnje feminističke inicijative, podsjećaju nas da jednom izborena prava poput onog na legalan pobačaj ne smijemo uzimati zdravo za gotovo.</p>
<p>U prvom dijelu večeri predviđen je razgovor s povodom, odnosno premijerno predstavljanje hrvatskog prijevoda kratkog autobiografskog romana <em>Događaj</em> <strong>Annie Ernaux</strong>, u kojem autorica tematizira vlastito iskustvo pobačaja. Roman je objavljen u Booksinoj i MaMinoj biblioteci <em>Prijatelji</em> koja, uz prošlogodišnju knjigu <em>Jedna žena</em>, sada broji dva Ernauxina naslova.</p>
<p>Knjigu će predstaviti njezina prevoditeljica, <strong>Milena Ostojić</strong> u čijem se književnom prevodilačkom opusu nalazi i hvaljeni <em>Povratak u Reims</em> <strong>Didiera Eribona</strong>, a &nbsp;bila je i redovita prevoditeljica za hrvatsko izdanje časopisa <em>Le Monde diplomatique</em>. U razgovoru sudjeluje i <strong>Ana Lovreković</strong>, članica feminističkog kolektiva fAKTIV i Platforme za reproduktivnu pravdu, koja se pretežno bavi pravom na dostupan i siguran pobačaj, dok će razgovor moderirati sociologinja <strong>Dora Levačić&nbsp;</strong>iz uredništva regionalnog portala <em>Bilten</em>, koja piše, uređuje i prevodi tekstove o feminizmu i radničkim pravima.</p>
<p>Filmski dio programa započinje kratkometražnim filmom <strong>Ljubice Janković</strong>&nbsp;<em>AB</em> iz 1977. Riječ je o diplomskom filmu rodom Puljanke Ljubice Janković Lazarić sa studija filmske i TV režije u klasi prof. <strong>Ante Babaje</strong>&nbsp;na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, u produkciji Zagreb filma. Redateljica u filmu prati mladu djevojku od odluke da počini pobačaj, preko razgovora s majkom i liječnicom o razlozima za takvu odluku, do trenutaka nakon samoga čina koje dijeli s drugim ženama koje su obavile pobačaj.</p>
<p>Slijedi film <em>Događaj</em>, filmska adaptacija istoimenog romana o kojem je bilo riječi u prvom dijelu programa. Film u režiji francuske redateljice <strong>Audrey Diwan</strong> nagrađen je <em>Zlatnim lavom</em> za najbolji film na prošlogodišnjem <em>Venecijanskom filmskom festivalu</em>. Priča prati mladu studenticu Anne koja odlučuje pobaciti kako bi završila studij i pobjegla od sputane egzistencije u radničkoj obitelji. No godina je 1963., pobačaj u Francuskoj je zabranjen, a vremena je malo – Anneini ispiti se bliže i njezin trbuh je sve vidljiviji. Potraga za ilegalnim pobačajem pokazuje se težom od očekivanog.</p>
<p>Programi <em>Kina Katarina </em>odvijaju se uglavnom u napuštenom, perifernom dijelu Pule, na lokacijama kojima potiče na korištenje i osmišljavanje novih namjena takvih prostora, kao i ideje o nužnosti njihove dostupnosti svim građanima. S obzirom program u čijem su fokusu reproduktivna ženska prava izabrana lokacija je dvorišna terasa starog rodilišta u Puli, gdje književno-filmski program započinje 1. kolovoza u 20 sati.</p>


<p class="wp-block-paragraph"></p>



<p class="has-text-color wp-block-paragraph" style="color:#797d7f;font-size:16px">Tekst je objavljen u okviru projekta&nbsp;<em>Kinemaskop</em>&nbsp;i uz podršku Hrvatskog audiovizualnog centra.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Od Pariza do Teherana</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/tribina/od-pariza-do-teherana/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 25 Feb 2013 13:03:30 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[atelje mladih pevoditelja]]></category>
		<category><![CDATA[ebtehay navaey]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Kupola]]></category>
		<category><![CDATA[Ivana Biočina]]></category>
		<category><![CDATA[Književni petak]]></category>
		<category><![CDATA[milena ostojić]]></category>
		<category><![CDATA[Tonči Valentić]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=od-pariza-do-teherana</guid>

					<description><![CDATA[<p>Književni petak ugostit će 1. ožujka Atelje mladih prevoditelja.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>S obzirom na veliku potražnju za kvalitetnom literaturom, ali i manjak kvalitetnih prevoditelja, nedavno pokrenut projekt Čitanje u SC-u značajan je doprinos afirmiranju kulture prevođenja u nas. Taj je novi program zamišljen kao svojevrsni atelje mladih prevoditelja koji odabiru kanonske, ali i dosad neprevedene tekstove na hrvatski, koje čitaju sami ili u društvu autora. Osim što na taj način skreću na sebe pozornost izdavača, prezentiraju i novi tekst čitatelju, odnosno u ovom projektu – slušatelju. Svrha projekta je otvoriti prostor mladim prevoditeljima i klasičnim autorima koji su dosad iz bilo kojeg razloga bili slabo prevođeni na naš jezik. Na tribini će sudjelovati urednici i prevoditelji uz konsekutivni prijevod dvaju našoj publici slabo poznatih tekstova – kultnog djela <em>Živa valuta</em> francuskog autora Pierrea Klossowskog te izbora iz antologije perzijske poezije.</p>
<p>Gosti su Književnog petka Ivana Biočina, Ebtehay Navaey i Milena Ostojić. Urednik i voditelj je Tonči Valentić. Tribina će biti održana <strong>1. ožujka</strong> u Gradskoj knjižnici, <strong>Galerija Kupola</strong>, 3. kat, s uobičajenim početkom u <strong>20 sati</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Čitanje: Pierre Klossowski</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/program/citanje-pierre-klossowski/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 11 Feb 2013 19:40:30 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[čitanje.tk]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Studentskog centra]]></category>
		<category><![CDATA[Ivana Biočina]]></category>
		<category><![CDATA[ivo alebić]]></category>
		<category><![CDATA[milena ostojić]]></category>
		<category><![CDATA[pierre klossowski]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=citanje-pierre-klossowski</guid>

					<description><![CDATA[<p><em>Živa valuta</em> francuskoga romanopisca, filozofa, esejista, glumca, scenarista i slikara dosad nije prevedena na hrvatski jezik.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Romanopisac, filozof, esejist, glumac, scenarist i slikar Pierre Klossowski također je i značajan prevoditelj: na francuski je prevodio Kafku, Wittgensteina, Schelera, Holderlina, Heideggera, Nietzschea i druge. Godine 1970. napisao je, prema Michelu Foucaultu, &#8221;najuzvišeniju knjigu našeg vremena&#8221;. Knjiga se, veli Foucault, bavi upravo onim o čemu bismo morali misliti, onim što nas već stoljećima konstituira i dominira nama, trojstvom koje čine: žudnja, vrijednost, simulakrum.</p>
<p><em>Živa valuta</em> Pierrea Klossowskog dosad nije prevedena na hrvatski jezik. U četvrtak, <strong>14. veljače</strong> u <strong>20 sati</strong>, čitat će ju u <strong>Galeriji SC-a</strong> Milena Ostojić, prevoditeljica s francuskog i engleskog (<em>Zarez</em>, <em>Libra Libera</em>, <em>Quorum</em>,<em> Diskrepancija</em>, <em>Up&amp;Underground</em>), a čitanje će voditi i moderirati Ivana Biočina i Ivo Alebić. Program služi kao svojevrsni atelje mladih prevoditelja, za otvaranje prostora dosad slabo prevođenim autorima na hrvatski jezik. Više informacija možete pronaći <a href="http://citanje.tk/" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>, a prijedloge novih prijevoda poslati na <a href="mailto:ivoalebic@gmail.com" target="_blank" rel="noopener">jedan</a> ili <a href="mailto:ivanabiocina@gmail.com" target="_blank" rel="noopener">drugi</a> mail.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
