“U središtu njegovih filmova svakodnevni su životi ‘običnih’ ljudi i napetosti koje izbijaju iz naizgled banalnih situacija poput obiteljskih ručkova, razgovora među partnerima ili života u susjedstvu”, istaknuto je u najavi.

Ciklus obuhvaća dvanaest filmova koji će se tijekom rujna prikazivati u Surogatkinu KIC (Preradovićeva ul. 5), a 1. rujna u 21 sat otvorit će ga Leighov debitantski film Tmurni trenutci (1971). Nastao pod utjecajem nobelovaca Samuela Becketta i Harolda Pintera, film kroz lik Sylvije, koja brinući se za sestru s intelektualnim teškoćama pokušava ostvariti ljubavnu vezu, bilježi nespretne pokušaje zbližavanja, usamljenost i teškoće ljudske komunikacije.

U kontekstu Britanije za vrijeme Margaret Thatcher nastaju U međuvremenu (1983) i Velike nade (1988). Život je sladak (1990) autentičan je prikaz londonske radničke obitelji suočene s očevim nesigurnim poslovnim pothvatom, financijskim poteškoćama i bulimijom jedne od kćeri. Mračniji ton donosi bespoštedna slika urbanog očaja i otuđenja Razgolićeni (1993), u kojoj Johnny nakon nasilnog incidenta bježi iz Manchestera u London, zavodi cimericu bivše djevojke, a potom luta gradom iznoseći neznancima svoj cinični pogled na život.

Studija karaktera Tajne i laži (1996), nagrađena Zlatnom palmom i nagradom za najbolju glumicu (Brenda Blethyn), prati mladu Hortense koja nakon smrti posvojiteljice odlučuje pronaći svoju biološku majku. Uspješne cure (1997) spaja nekadašnje cimerice Annie i Hannah, koje nakon šest godina uviđaju koliko su se njihovi životi i odnos promijenili.

Ciklus će 20. rujna zaključiti Bolne istine (2024), Leighova prodorna studija karaktera, ovoga puta usredotočena na ogorčenu i tjeskobnu Pansy, koja svojim bijesom zagorčava život suprugu Curtlyju, nezaposlenom sinu Mosesu i gotovo svima koje susreće, dok se iza njezine zajedljivosti postupno ocrtavaju duboka ranjivost i nemogućnost povezivanja s najbližima.

Raspored projekcija i više detalja o preostalim filmovima ciklusa pronađite ovdje. Ulaznice je moguće kupiti na blagajni kina domaćina sat vremena prije početka projekcije, kao i online putem platforme ulaznice.hr.

Program Ljetnog Art-kina otvara Fiume o morte! Igora Bezinovića u utorak, 17. lipnja. Idućeg dana na programu je dokumentarac Ibrahima Nash’ata, Hollywoodgate o talibanima koji preuzimaju američko naoružanje nakon povlačenja SAD-a iz Afganistana. 20. i 21. lipnja, na rasporedu je Funk Yu redatelja Franka Dujmića, film o potrazi za vinil izdanjem singla Ulica Jorgovana / Zlatokosa Darka Domijana.

Francuska drama Priča o mojoj majci, koja govori o majčinoj borbi da sin s teškom deformacijom prohoda, na programu je 24. lipnja, a 26. lipnja rezerviran je za riječku premijeru dokumentarca Mirotvorac Ivana Ramljaka uz gostovanje redatelja. Obiteljska drama redatelja Mikea Leigha o disfunkcionalnim odnosima u londonskom predgrađu, 27. lipnja zaokružuje lipanjski ciklus.

Više informacija o ulaznicama i projekcijama pronađite ovdje.

Podijeljen na filmski i teorijski dio, Subversive Festival započinje u zagrebačkom kinu Kinoteka u ponedjeljak, 19. svibnja uz novo izdanje Subversive Film Festivala koji će ponovno okupiti autore_ice koji_e se opiru ekonomizaciji i dehumanizaciji filmske umjetnosti, prioritizirajući kritičku refleksiju i duh eksperimentiranja.

Ovogodišnja selekcija filmskog dijela festivala donosi četrdeset igranih, dokumentarnih i hibridnih filmova, među kojima se nalaze mnogi art house naslovi koji su obilježili tekuću filmsku godinu. Filmski program donosi nova djela renomiranih autora kao što su Radu Jude, Želimir Žilnik, Joshua Oppenheimer, Mike Leigh, Dea Kulumbegashvili, Ira Sachs, Alain Guiraudie i Matthew Rankin.

Na popratnom programu SFF-a prikazat će se prva regionalna retrospektiva pionirske libanonske filmašice Jocelyne Saab (1948-2019.), dugogodišnje ratne reporterke koja je stvarala politički angažirane dokumentarce o sukobima i pokretima otpora na Bliskom istoku i Zapadnoj Africi.

U sklopu popratnog programa bit će održan i mini-simpozij Doba sukoba / Slike emancipacije na kojem će umjetnici, kulturni i akademski radnici kroz diskusije, filmske projekcije i predavanje promisliti način na koji se filmske slike mogu upotrijebiti kao alati emancipacije.

Ovogodišnje, 18. izdanje teorijsko-diskurzivnog dijela Festivala – Subversive forum će u KIC-u okupiti teoretičare i aktiviste iz različitih dijelova svijeta, a oni će kroz zajedničku refleksiju diskutirati o temama politike instrumentalizacije migracija, militarizacije granica, širenja i eskalaciji rata i vojnih sukoba, nametanja i normalizaciji novog marcijalnog stila u geopolitičkom diskursu, i sličnim temama.

Na Subversive Forumu, među ostalima, sudjelovat će Serge Halimi, Donatella di Cesare, Volodimir Iščenko, Nadia Bou Ali, Leandros Fischer, Sita Balani, Raia Apostolova i Boris Buden.

Više detalja o programu pronađite ovdje.

Iz najave: “Osmu godinu za redom trešnjevačku tržnicu pretvaramo u besplatno ljetno kino. Grad je u svojoj biti proces – on se stalno mijenja dok naše „proživljeno iskustvo“ pretvara njegove apstraktne strukture u svakodnevnu praksu i simboličko mjesto, pozornicu na kojoj proživljavamo svoje živote. Međutim, mnoga naša iskustva i simboličke predodžbe gradova odvijaju se putem filma. Od svog začetka film se pokazao kao moćan medij koji uobličuje naše viđenje grada i odnos prema raznim problematikama urbane svakodnevice. Odabrani filmovi rastvaraju granice umjetnosti i života te vizualiziraju načine na koje možemo spasiti urbanu svakodnevicu od sveprisutne banalizacije i komodifikacije.”

“U sklopu prve filmske večeri gledamo dva filma o zajednicama koje se suočavaju s rapidnom transformacijom suvremenih gradova u kojima za mnoge više nema mjesta. Zaigran eksperimentalni film Pošast britanskog avangardnog filmaša Johna Smitha nastao je u suradnji sa skladateljicom Jocelyn Pock i donosi priču o izgradnji ceste M11 u istočnom dijelu Londona te kampanji koju su pokrenuli lokalni stanovnici ne bi li zaštitili svoje domove od rušenja. Naizgled trivijalne uspomene bivših stanara kombinacijom prirodnih zvukova, glazbene podloge i snimljenih razgovora postaju čudnovato muzikalne i sugestivne metafore devastacije koja im prijeti. Gorko-slatka društvena satira Velika nadanja portret je proširene radničke obitelji i komentar Mikea Leigha na klasne i socijalne promjene u Londonu u kasnim osamdesetima. Marksistički nastrojen dostavljač Cyril i njegova djevojka Shirley brinu za Cyrilovu senilnu majku i suočavaju se s invazijom pripadnika više društvene klase u njihovu staru četvrt, a tu su i Cyrilova neurotična sestra Valerie, kaktus nazvan po Margaret Thatcher i naivni došljak sa sela E.T. koji nikako da ode doma. Film karakteriziraju osebujni i otkačeni likovi, maestralna glumačka improvizacija i realističan stil te prepoznatljiv britanski humor.

U sklopu druge filmske večeri gledamo dva filma o životu na margini društva te licu i naličju tzv. talijanskog ekonomskog čuda. U Biti žene prva dokumentaristica poslijeratne Italije Cecilia Mangini portretira borbu mladih radnica koje migriraju s juga na sjever Italije u potrazi za boljim životnim uvjetima no tamo ih dočekuje žongliranje između majčinstva, rada u tvornicama i grčevite obrane vlastitih prava. Igrano-dokumentarni hibrid Vučje ždrijelo Pietra Marcella posveta je jednom gradu i jednoj velikoj ljubavi. Bivši zatvorenik Enzo vraća se u Genovu nakon dužeg odsustva i hoda kroz grad u potrazi za mjestima kojih se sjeća od ranije, ali ih je vrijeme neumitno promijenilo. Enzo je u zatvoru proveo ukupno 27 godina, služeći nekoliko uzastopnih kazni, no njegova trans odabranica Mary cijelo to vrijeme ga je vjerno čekala. Širi okvir je povijest Genove kroz 20. stoljeće, ispričana u arhivskim snimkama koje bilježe transformacije drevne mediteranske luke. Nekad veličanstveni brod tako postaje simbol za propast bogatog lučkog grada i njegove industrije, tihi očaj protagonista i svih nasukanih bivših moreplovaca”, piše Dina Pokrajec.