Hiperproduktivni Philip Roth slovi za jednoga od najvećih i najutjecajnijih američkih pisaca 20. stoljeća, a Tragovi na duši po mnogima su njegov najbolji roman – vrhunac Rothova literarnog i pripovjedačkog dara te kreativnosti. To je priča o cijenjenom klasičnom filologu i sveučilišnom profesoru Colemanu Silku, koji iznenada i nepravedno biva optužen za rasizam, što pokreće cijelu lavinu dramatičnih događaja – od izopćenja i osude kolega i prijatelja, preko nagle smrti supruge, do veze s dvostruko mlađom i nepismenom ženom.

Ovaj roman suptilnih autobiografskih elemenata često se opisuje kao eksplozija literarnih i imaginativnih bravura, ali ovo je prije svega jezični tour de force. O tome kako je bilo probijati se kroz gustiš pridjeva, imenica i dugih zavisnih rečenica te o strategijama prenošenja lingvistički zahtjevnog stila na hrvatski i refleksijama Rothove sintakse u prijevodu govorit će prevoditeljica Ivana Ostojčić. 

Uzmemo li kao sinonim za tekstualnog Georgea Orwella kanonske romane 1984. i Životinjsku farmu, ovo malo remek-djelo je, na prvi pogled, netipičan Orwell: duhovit, tečan, ali i dalje sa svim karakteristikama njegova satiričnog i vizionarskog stila. Kao prijelomna točka Orwellova opusa, Predah i sam tematizira prijelom: sredovječni glavni junak, George Bowling, treba svježeg zraka u učmaloj sadašnjosti pa ga odluči potražiti povratkom u “izgubljeni zavičaj”. Miješanje sadašnjosti i prošlosti popraćeno je gustim vizionarskim referencama na apokalipsu Drugog svjetskog rata, frapantno preciznima i gotovo sablasnima ako znamo da je roman nastao 1938/39. g.

Roman se čita brzo i lako i naizgled je jednostavna stila, a Mia Pervan će govoriti o tome gdje su prevoditeljske zamke takvoga teksta, kakav je bio njezin dijalog s originalom te pred kakvim se stilističkim izazovom našla prenoseći suhi, ali opaki humor i ovu verziju orvelovske satire na hrvatski jezik.

Tribinu moderira Anda Bukvić.