Michael Glawogger volio je gubitnike – upravo koliko je volio i pse lutalice. 

Kamera Glawoggera i njegovih snimatelja (posebice Wolfganga Thalera koji je surađivao na sva tri filma) obično oduzima dah – iritantna je koliko i lijepa. Gledajući njegove filmove, čovjek se uvijek osjeća kao da viri kroz ključanicu i čudi se kako je samo uspio snimiti sve te dragocjene trenutke.  Unatoč čarobnoj estetici, Glawoggerovi filmovi nisu imali tendenciju uljepšavati, niti banalizirati živote svojih protagonista. Naprotiv, njegova trilogija je potraga za stvarnim životima ma kako teški i složeni oni bili – no ipak sadrži trenutke koje je Glawogger nazivao “ljudskim ljepotama” a koje nevjerojatno humaniziraju i obogaćuju ove filmove. Glawogger je tako rekao “Platon kaže Ljepota je sjaj istine. Dakle, ako ima istine u toj stvarnosti, trudim se pokazati da ljepota dolazi od tamo”.

Megagradovi su na programu u srijedu, 21. svibnja u 21.15 sati, Smrt radnika u četvrtak, 22. svibnja u 21 sat, a Slava kurvi u petak, 23. svibnja u 21 sat. 

Ulaz na sve projekcije je slobodan, a filmovi se prikazuju s engleskim titlovima.

U petak, 27. siječnja u 21 sat u okviru programa Hall of Fame Echo pogledajte drugi dio Glawoggerove trilogije o globalizaciji Workingman’s Death kao uvertiru u kino distribuciju završnog dijela trilogije.

Samo mjesec dana nakon svjetske premijere na venecijanskoj Mostri, na ovogodišnjem ZFF-u publika može pogledati filmove Sramota i Razmjena. Sramota je drugi film britanskoga umjetnika i redatelja Stevea McQueena, poznatog po hvaljenom prvijencu Glad, dok je Razmjena novi film Izraelca Erana Kolirina, našoj publici poznatog po nagrađivanom filmu Orkestar u gostima.

Zagreb film festival domaćoj je publici kroz posljednjih osam godina predstavljao debije danas značajnih autora. Tako je na rasporedu drugi film Joshue Marstona, autora filma Marija milosti puna koji je bio prikazan 2004. Njegov film Krvna osveta donosi priču o osveti u tradicionalnoj albanskoj obitelji, a nagrađen je dvjema nagradama na ovogodišnjem Berlinaleu.

Dokumentarni program uključuje 16 filmova, od kojih 13 u natjecateljskom programu. Svjetsku će premijeru na festivalu imati film Oblak o Luki Ritzu u režiji Miroslava Sikavice. Zemlja znanja Saše Bana dokumentira 35 dana blokade Filozofskog fakulteta u Zagrebu dok se film Još sam tu bavi lakšim sadržajem – ovaj mockumentary u režiji glumca i redatelja Caseya Afflecka koji prati turbulentno razdoblje u životu Joaquina Phoenixa, prošle je godine izazvao pozornost svjetske javnosti. Izvan konkurencije bit će prikazani Orkestar Pjera Žalice, Posljednji dan ljeta Poljaka Piotra Stasika te Street Kids United Britanca Tima Pritcharda.

Program Kockice donosi osam novih filmova mladih domaćih autora, a Bibijada isto toliko naslova za najmlađe, od toga četiri duga i četiri kratka filma.

U kinu Tuškanac bit će održan program Velikih 5. U suradnji s europskim kulturnim  institutima i ambasadama publika će gledati aktualne filmove iz pet najvećih europskih kinematografija, s time da se u sklopu predstavljanja EUNIC mreže toj brojci ove godine pridodaje i šesti film iz Austrije. Program Velikih 5 bit će repriziran u MSU, dugometražni glavni program u kinima Europa i Tuškanac, a dokumentarci u Tuškancu i Dokukinu Croatia, s time da će se u potonjem repriziranje održati uz razgovore s autorima.

Plesni centar će biti domaćin triju popratnih programa koji su svi redom besplatni. Moj prvi film ove godine donosi duge prvijence danskih autora i autorica, kao i njihove kratke filmove. Red Westerns i Seksualna edukacija na filmu dva su nova ovogodišnja programa; prvi uključuje pet naslova iz bivših kumunističkih zemalja koji su koketirali sa žanrom westerna iza željezne zavjese, dok potonji donosi šest naslova koji propituju seksualnost u edukativne svrhe.