U subotu, 19. ožujka planiran je posjet Petrovoj gori gdje će se održati iscrpniji razgovor Poezija i komunizam, kao i nekoliko simboličkih akcija sjećanja na dane otpora i antifašističke borbe, a Sanja Horvatinčić će zainteresirane voditi kroz spomenički memorijal.

Kroz sve programe, Nina de Vromme, nizozemska redateljica, započet će sa snimanjem filma koje će se završiti naknadnim intervjuom s Alainom Badiouom na temu Fašizam, komunizam, sreća.

Konačno, svi koji dođu na razgovor u Booksu dobit će svoj primjerak Metafizike stvarne sreće, knjige Alaina Badioua koju su upravo zajednički objavili Booksa i MaMa.

Franco Moretti jedan je od najutjecajnijih suvremenih književnih teoretičara. Za njegov rad moglo bi se reći da predstavlja vrstu podatkovnog zaokreta u književnoj teoriji, rad koji zanemaruje diktat kanona, rad za koji se ne koristi lupa već satelitski snimak većih sistemskih jedinica, rad koji, primjerice, podrazumijeva geografsku kontekstualizaciju književnih žanrova, njihove interkontinentalne migracije, kao i istraživanje dominacije određenih kulturno-povijesnih konstrukata u književnosti, poput “građanstva”, odnosno “buržoazije”. Utoliko, njegove studije Graphs, Maps, Trees i Distant Reading, zapravo ukoričeni eseji objavljivani tijekom godina u različitim publikacijama, izvrstan su uvod u kvantitativno proučavanje povijesti književnosti.

Njegova knjiga Građanin: između povijesti i literature (“The Bourgeois: Between History and Literature”, Verso, 2015.) izlazi u biblioteci past:forward Multimedijalnog instituta, u suradnji s Booksom i Kulturpunktom, a predstavlja “vjerojatno najznačajniju recentnu analizu donedavno dominantne kulture/klase, te uspona i pada njezine književnosti”. 

Istovremeno, Booksa i Multimedijalni institut zajednički pokreću ediciju Prijatelji čija će prva dva naslova biti Metafizika stvarne sreće Alaina Badioua i Karaoke kultura Dubravke Ugrešić. 

“Metafizika stvarne sreće“, ističe se u najavi izdanja, “predstavlja jedan od najvažnijih kraćih programatskih spisa Alaina Badioua”, u kojemu ovaj utjecajni francuski filozof rasčlanjuje fenomen sreće. “Ukratko”, piše Badiou, “ako je filozofija utemeljena na znanstvenim spoznajama, inovativnim umjetničkim djelima, revolucionarnim politikama i intenzivnim ljubavima, onda je ona metafizika sreće. U suprotnom nije ni vrijedna truda”. Esej Dubravke Ugrešić Karaoke kultura izvorno je objavljen u knjizi Napad na minibar (Fabrika knjiga, 2010. / Fraktura, 2010.), a ovdje izlazi kao zasebna publikacija, prvenstveno da bi se istaknuo njegov značaj, “kako u dosadašnjim promišljanjima Dubravke Ugrešić, tako i u kontekstu analize umjetničke i kulturne proizvodnje u uvjetima digitalne tehnologije”.

Nedavno je objavljena i vijest da je Ugrešić ovogodišnja dobinica Neustadta, prestižne američke književne nagrade koju dodijeljuje časopis World Literature Today, a koju su, među ostalima, dobili Gabriel García Márquez, Elizabeth Bishop, Czesław Miłosz, Octavio Paz, Max Frisch i Tomas Tranströmer.