memoaristika – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr nezavisna kultura / suvremena umjetnost / društvo Wed, 01 Mar 2023 18:21:52 +0000 en hourly 1 https://wordpress.org/?v=6.8.3 https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png memoaristika – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr 32 32 Antologija autobiografskih fragmenata https://kulturpunkt.hr/vijesti/antologija-autobiografskih-fragmenata/ Wed, 23 Apr 2014 10:28:27 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=antologija-autobiografskih-fragmenata Posmrtna autobiografija izvrstan je rezime zanimljivog života Witolda Gombrowicza, jednog od najvažnijih poljskih pisaca 20. stoljeća.

]]> Premda Posmrtnu autobiografiju nije sastavio sam Witold Gombrowicz, svi tekstovi potječu iz njegova pera. Knjiga je ustvari antologija autobiografskih odlomaka iz više Gombrowiczevih djela te čini svojevrsnu duhovnu autobiografiju komponiranu kao tekst koji kronološki iznosi sve najvažnije činjenice o Gombrowiczu, promišljanja o radu i stvaralaštvu te njegove stavove, prosudbe i autorefleksije. Posmrtna autobiografija dokument je života i vremena, zanimljiva svim poklonicima Gombrowicza, kao i onima koji će upravo zahvaljujući njoj tek postati njegovi čitatelji.

Witold Gombrowicz jedan je od najvećih poljskih pisaca dvadesetog stoljeća. Njegove priče, romani, drame, eseji i dnevnički zapisi idu u red ponajboljih književnih ostvarenja dvadesetog stoljeća. Prvu zbirku pripovjedaka, Uspomene iz puberteta, objavio je 1933., a slavni roman Ferdydurke 1937. godine. Godine 1939. otputovao je na odmor u Argentinu, a u Europi je za to vrijeme izbio Drugi svjetski rat te je Gombrowicz ostao u egzilu. Za boravka u Buenos Airesu nastala su njegova najbolja djela, drame Vjenčanje i Opereta, romani Trans-Atlantik, Pornografija i Kozmos, zbirka pripovjedaka Bakakaj kao proširena i dorađena prva knjiga te njegovi slavni Dnevnici. Šezdesetih se godina vratio u Europu, ali nikada nije posjetio komunističku Poljsku. Umro je 1969. u Francuskoj.

Posmrtna autobiografija izlazi u nakladi Frakture i u prijevodu Mladena Martića. 

Izvor: Fraktura

]]> Da se ne ponovi https://kulturpunkt.hr/najava/predstavljanje/da-se-ne-ponovi/ Thu, 03 Apr 2014 12:41:26 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=da-se-ne-ponovi Bio sam Hitlerov omladinac Salomon iskrena je i potresna priča o dječaku koji odrasta u mladića u vihoru rata i holokausta.

]]> A danas, na pragu devedesete godine života, Salomon Perel još uvijek putuje svijetom pripovijedajući svoju nevjerojatnu biografiju s jednim ciljem – da se ne ponovi.

Promocija knjige Salomona Perela Bio sam Hitlerov omladinac Salomon održat će se u utorak, 8. travnja u 19 sati. Druženje s 89-godišnjim autorom i gostima počet će projekcijom filma Europa, Europa (1990., dobitnik Zlatnog globusa) u velikoj dvorani Art kina Grič, Jurišićeva 6, Zagreb. Nakon projekcije filma, u 21 sat, slijedi tiskovna konferencija. O knjizi će, uz autora, govoriti i rabin Kotel Da-Don, profesor Sveučilišta u Osijeku Željko Uvanović i urednica ovog naslova Iva Karabaić Kraljević.

]]> Osobno kao tekst https://kulturpunkt.hr/vijesti/osobno-kao-tekst/ Fri, 03 Feb 2012 12:02:52 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=osobno-kao-tekst Predrag Finci se, u šest poglavlja knjige Osobno kao tekst, koje posvećuje dnevniku, ispovijesti, osobnoj fotografiji, autobiografiji, biografskom filmu i biografiji, dotaknuo pristupa osobnom tekstu, kao interpretator koji se pita o društveno-povijesnom, kulturološkom i psihološkom, no i o estetskom značenju i značaju za svaki od navedenih šest izričaja… Dotiče se niza tema, od interpretacije, artističkog, literarnog, narativnosti, samooblikovanja, objektiviziranja, konstruiranja Sebe, kazivanja istinosti, dovršenosti do autentičnosti. 
U razmatranju osobnog teksta nije toliko krucijalno pitanje estetskih kvaliteta i načina artikuliranja fenomena koliko je važno što to djelo sadrži, koje je njegovo porijeklo, koja mu je bila ili jest sada svrha, zašto je uopće nastalo. Napominje važnost konteksta -primjerice značaj dnevnika u ratna vremena i memoaristike u totalitarnim režimima. Pokazuje kako je osobno dovoljno za pisca no nedovoljno za filozofa (koji može iskazivati sebstvo, no ne želi suditi o osobnome)…, koji ne smatra da se osobno iskustvo može smatrati za filozofski relevantnu kategoriju, no unatoč tome navodi primjere iz povijesti koji svjedoče da su upravo u maniri autobiografija pisali mnogi filozofi. 
Jasno razgraničava ono što ne nastaje kao umjetničko djelo (dnevnik, autobiografija), no navodi daje svaki od osobnih tekstova na granici, te kada se ta granica prijeđe, on postaje dokument neke vrste ili umjetničko djelo, i makar se radi subjektivnim pričama oni su slika historijskog u liku konkretne ljudske egzistencije. U poglavlju o biografskom filmu, koji nije dovoljno istražen jer ne postoje suvremeni povijesni pregledi ili teorijske rasprave o istom, otvara interpretaciju biografskog filma koji je u osnovi “konstrukcija” i umjetničko djelo. 
U zadnjem poglavlju obrađuje biografiju – dakle tekst o drugome, koja nastaje kao. sprega istraživačkog i stvaralačkog. Autor prikazuje kako tekst iz monološkog mora prijeći u dijaloško kako bi sebe ostvario kao djelo kako bi bio i za Drugog, a ne samo za sebe, bez obzira o kojoj vrsti osobnog teksta se radi.
Fotografije u knjizi potpisuje Milomir Kovačević.

Predrag Finci (Sarajevo, 1946) pohađao je Prvu gimnaziju, Dramski studio (kratko vrijeme se bavio glumom) i Filozofski fakultet u Sarajevu. Bio je na studijskim boravcima u Parizu (kod Mikelea Dufrennea) i Freiburgu (kod Wernera Marxa). Magistrirao je 1977, a doktorirao 1981. Predavao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je izabran za redovnog profesora na nastavnom predmetu Estetika. Od 1993. živi i radi u Londonu kao slobodni pisac i gostujući istraživač na University College London (UCL). U izdanju Antibarbarusa izašle su mu knjige Imaginacija, Priroda umjetnosti, Umjetnost uništenoga: Estetika, rat i Holokaust,  a sada i Osobno kao tekst. 

Fotografije u knjizi Osobno kao tekst potpisuje Milomir Kovačević Strašni, kroničar sarajevskih zbivanja prije, a osobito tijekom opsade. U tom periodu snimio je preko 30 tisuća fotografija. Njegove fotografije su jedno od najvrijednijih svjedočantva o periodu opsade Sarajeva. O njegovom djelu Predrag Matvejević je svojedobno zapisao: “Bude li netko jednoga dana pisao kroniku onoga što se dogodilo u Sarajevu – jedno novo, veliko djelo poput Travničke hronike – poslužit će se vjerojatno i ovim svjedočenjem”. Živi i radi u Parizu.  

Izvor: Antibarbarus / Foto: Milomir Kovačević, iz serije Sarajevski fragmenti

 

]]>