U petak 18. svibnja muzeji diljem Hrvatske otvorit će svoja vrata posjetiteljima obilježavajući 38. Međunarodni dan muzeja. Nositelj manifestacije je Muzejski dokumentacijski centar na čiju se inicijativu Međunarodni dan muzeja u Hrvatskoj obilježava od 1980. godine.

Ovogodišnja tema Hiper-povezani muzeji: novi pristupi, nova publika koju je odredio Međunarodni savjet muzeja (ICOM) sa sjedištem u Parizu ukazuje na muzeje kao društveno odgovorne institucije koje svake godine preispituju svoju djelatnost nastojeći prenijeti vrijedno nasljeđe na suvremen način publici digitalnog doba i prilagoditi svoje djelovanje izazovima suvremenog društva. 21. stoljeće obilježeno je brojnim dostignućima na području tehnologije, znanosti i medicine, ubrzanim ekonomskim povezivanjem i globalizacijom koja počiva na novim informacijskim tehnologijama, stoji u najavi. Na tragu te znanstveno – tehnološke revolucije i sveopćeg civilizacijskog napretka muzeji danas zauzimaju sve aktivniju ulogu u društvu postajući kulturna središta unutar svojih zajednica i mjesta inkluzije koja zadovoljavaju različite kulturne, obrazovne i socijalno-komunikacijske potrebe svojih korisnika, nudeći pojedincima nova partnerstva i mogućnosti umrežavanja bez obzira na njihov statusni, socijalni ili društveni background.

Organizatori najavljuju kako će se, u skladu s ovogodišnjom temom Dana muzeja, muzeji diljem Hrvatske predstaviti kao institucije koje povezujući baštinu i umjetnost sa suvremenim komunikacijskim tehnologijama spajaju virtualni i realni prostor u novu iskustvenu dimenziju koja povećava kulturnu participaciju i zadovoljstvo posjetitelja, utječe na njihove osjećaje i vrijednosti te ih motivira na promišljanje povijesti i suvremenog života.

Među stotinjak programa organizatori izdvajaju projekt Muzeja i galerija Konavala koji će javnosti predstaviti audio-vizualni vodič Smart Guide, vodič kroz muzejski postav i povijest Konavala, zatim audio vodič namijenjen pametnim telefonima i tabletima koji donosi niz kratkih priča o lokalitetu rijeke Ljuta, online izložbenu crticu Vlaho Bukovac i glazba te 3D fotogrametriju stećaka s UNESCO-va lokaliteta Sveta Barbara. Hrvatski povijesni muzej organizira radionicu izrade animiranog filma tehnikom stop animacije namijenjenu mlađim posjetiteljima. Polaznici radionice, koja se nadovezuje na izložbu Nedostupna baština, suvremenim će tehnologijama interpretirati povijesne događaje i osobe i svojom kreativnošću ih oživjeti u virtualnom svijetu, a glavni junaci animiranog filma postat će Ilustrirani likovi iz hrvatske prošlosti koje je kreirao poznati svjetski ilustrator Milan Trenc. Koristeći medij javnog prostora Hrvatski prirodoslovni muzej uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba organizira manifestaciju Muzeji izvan muzeja u kojoj sudjeluje više muzejskih kuća – Arheološki muzej u Zagrebu, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej suvremene umjetnosti i Tehnički muzej Nikola Tesla, koje će u paviljonu u Cesarčevoj ulici u Zagrebu predstaviti bogatu kulturno-povijesnu baštinu o kojoj skrbe kroz izložbu najprepoznatljivijih muzejskih predmeta.

Muzejski dokumentacijski centar Međunarodni dan muzeja obilježava najavom novog elektroničkog projekta – Književna baština u muzejima, koji u skladu s temom Hiper-povezani muzeji: novi pristupi, nova publika želi povezati književnike, muzeje i suvremene korisnike. Radi se o prvom tematskom online vodiču kroz muzeje, zbirke i ostale baštinske ustanove u Hrvatskoj koje čuvaju vrijednu ostavštinu 262 književnice i književnika, a među šestotinjak predmeta koji kod virtualnih posjetitelja bude znatiželju i interes za pomak iz virtualnoga u realni svijet muzejskih prostora našli su se i lepeza od nojeva perja Ivane Brlić-Mažuranić, ukrasni jastučić Vladimira Nazora poklon AFŽ-a iz 1945., numizmatička zbirka Augusta Šenoe, trinidadska pokladna maska Sunce Jože Horvata, jednooki plišani medvjedić Jagode Truhelke te studentski indeks Ivana Gorana Kovačića.

Vrijedna inicijativa dolazi iz Tehničkog muzeja Nikola Tesla koji kroz projekt Nikola Tesla. Migrant propituje temu migracija. Kako bi doprinijeli što boljoj integraciji migranata u društvo i potaknuli kulturni razvoj zajednice iz muzeja najavljuju formiranje web platforme za razmjenu znanja i informacija vezanih uz tehnološke inovacije namijenjene migrantima i izbjeglicama te poticanje aktivne participacije izbjeglica i preostalih marginaliziranih skupina u muzejskim programima.

Posjet stalnim postavima i raznim drugim programima u muzejima i galerijama diljem Hrvatske je besplatan, a cjelokupni program obilježavanja 38. Međunarodnog dana muzeja dostupan je na internetskim stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra.

U izlaganju Kako učvrstiti poziciju muzeja u doba hiperpovezanosti? Kortun iznosi razmišljanja i daje svoj uvid u mogućnosti djelovanja muzeja danas, u vrijeme kada se javna sfera sve više sužava, kada nestaju tiskani mediji, a povjerenje u institucije biva narušeno. Ponudit će odgovore na pitanje kako muzej kao institucija može sačuvati i održati svoj integritet dok istovremeno izlazi iz svojeg povijesnog konteksta te kako može sačuvati svoj eksperimentalni pristup, a da pri tom izbjegne postati neoliberalni inkubator. 

Kroz primjer procesa potrage za pravim načinima komunikacije istraživačkog programa SALT, kojeg je utemeljio u Turskoj, Vasif Kortun prenosi svoja iskustva o tome koje su se metode pokazale uspješnijima od drugih u smislu korištenja postojećih i dostupnih načina komunikacije, ali i u razvijanju novih. Konkretnije, na predavanju ćemo saznati kako ostati nepokolebljiv u održavanju komunikacije temeljene na sadržaju, te kako izbjeći obraćati se preširokom spektru publike, a kod one ciljane razviti osjećaj osobnog odnosa s institucijom. 

Predavanje se održava na engleskom jeziku, bez prijevoda.

U ovogodišnjoj manifestaciji od 16. do 21. svibnja uz podršku Muzejskog dokumentacijskog centra sudjelovat će stotinjak muzeja diljem Hrvatske koji će organizirati intrigantne izložbe, predavanja i stručna vodstva na mjestima sjećanja s namjerom komunikacije „teške baštine“ – povijesnih, socijalnih i ekoloških tema koje trebaju postati podloga dijalogu, ozdravljenju društva od kolektivnih trauma i doprinijeti socijalnoj inkluziji ranjivih društvenih skupina.

Manifestacijom se aktualiziraju novi trendovi i zbivanja u muzejskoj zajednici, organiziraju događanja sukladno godišnjoj temi koje preporuča ICOM, a sve s ciljem dizanja svijesti o ulozi koju muzeji, osim u svojoj zajednici, imaju u razvoju razumijevanja među kulturama, poticanju suradnje i mira. Stoga muzeji diljem svijeta, prošle godine njih više od 35 tisuća, skreću pozornost šire javnosti na važnost kulturne baštine u stvaranju identiteta zajednice i ulogu muzeja u njegovom očuvanju.

Svjedoci smo da postoji niz tema o kojima se ne govori ili se manje govori, zakriva ih se šutnjom ponekad na svim, ponekad samo na nekoj razini ili u skupini pa se moraju uzeti u obzir odrednice globalno – nacionalno – lokalno; urbano – ruralno; elitno ili subkulturno… Događa se da se radi raznovrsnih pritisaka ili izravnih zabrana neke informacije potiskuju ili zaboravljaju. Ako se takve informacije ne komuniciraju tada se oštećuje „zbiljni identitet“ samog predmeta, a posljedično tome bogatstvo i raznolikost baštine te opća kultura zajednice. Danas se sve više govori o tome kako je „zbiljni identitet“ postao naročito ugrožen u ovom našem globalnom društvu, u razdoblju moderne i postmoderne. Upravo u izgovaranju neizrecivog nađena je moguća zaštita od globalne homogenizacije, jer se njime potvrđuje i „ozdravljuje“ uzdrmani vlastiti „zbiljni identitet“, bilo osobni ili kulturni, etnički, nacionalni. Svi osjećamo kako današnje vrijeme karakteriziraju rastući politički, ekonomski i ekološki problemi. Neizbježno je stoga da muzejska djelatnost, koja nastoji produbiti svoje odnose s javnošću, ponudi programe koji korespondiraju s društvenom situacijom kao i nijansiranu skalu komunikacije.

U muzejskome svijetu postala je sve zastupljenija angažiranost koja je donedavno bila rezervirana za političko djelovanje i/ili umjetničku praksu. Novi muzeji sve više otvoreno komuniciraju „tešku“ prošlost, poput, primjerice, Muzeja ropstva u Liverpoolu. Ovdje se o ropstvu govori otvoreno, omogućava se rasprava i drugačije mišljenje, različitosti se prihvaćaju na transparentan način i jasno se izražavaju misli o socijalnoj pravdi. Cilj vodstva ovog Muzeja je da on postane vodeća institucija u borbi za ljudska prava.

Opće spoznaje o društvenoj ulozi muzeja potvrđuju i slijedeći muzeji: Muzej žrtava genocida u Vilniusu u Litvi, Muzej genocida Tuol Sleng u Phnom Penhu u Kambođi, Muzej Ulster u Belfastu u Sjevernoj Irskoj. Nisu svi nužno okrenuti bolnim društvenim traumama. Posebno mjesto među inovativnim muzejima novoga tipa koji prezentira načine „oslobađanja“ od osobnih emocionalnih trauma ima hrvatski Muzej prekinutih veza.

Bez obzira kojem su obliku traumatičnog iskustva posvećeni, posebnost ovih muzeja su intrigantni modeli komunikacije prošlosti. Slijedom toga uočava se porast sudjelovanja publike u interpretaciji zbirki ili muzejskih predmeta što stvara novu muzeološku paradigmu. Krećemo se prema tome da se odabrani muzejski predmet, u ovom slučaju predmet traume, prezentira sa skupom osobnih informacija. Ovime se taj predmet konceptualizira na najrazumljiviji način, a muzejska praksa približava antropološkom pristupu. Iz prezentiranoga je vidljivo da suvremena muzejska praksa osigurava stručnu platformu za komunikaciju o neizrecivom u cilju otkrivanja „zbiljskog identiteta“ baštine o kojoj skrbimo. Stoga je izgledno da muzej može djelovati angažirano i interpretirati temu manifestacije kao i ponuditi zajednici kvalitetna rješenja za odgovornije ponašanje prema „teškoj baštini“ iz vlastitog nasljeđa.

Konferencija za tisak manifestacije Međunarodnog dana muzeja 2017. održat će se 16. svibnja u 10 sati u prostoru Muzejskog dokumentacijskog centra u Ilici 44/II u Zagrebu.

Muzeji i kulturni krajolici tema je 36. Međunarodnog dana muzeja koji se od 16.-21. svibnja obilježava u stotinjak muzeja diljem Hrvatske. Na inicijativu Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC) u Hrvatskoj se Međunarodni dan muzeja obilježava od 1980. godine, a odabirom ovogodišnje teme, koju je odredio Međunarodni savjet muzeja, ukazuje se na muzeje kao institucije koje preuzimaju aktivnu ulogu u zaštiti i održavanju kulturnih krajolika.

Kulturni krajolici kao vrsta nepokretnog kulturnog dobra sadržavaju povijesno karakteristične strukture koje svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru, a predstavljaju rezultat prostornog i vremenskog međudjelovanja ljudi i njihova okruženja. U nastojanju da se krajolik kao kulturnopovijesno i prostorno naslijeđe očuva, muzeji organiziraju niz edukativnih i kreativnih programa i aktivnosti: radionice, izložbe, posjete arheološkim lokalitetima, stručna vodstva kroz arhitektonsku baštinu, jednodnevne izlete u autohtona ruralna područja i stručna predavanja kako bi posjetitelje upoznali s vrijednostima kulturnih krajolika i važnosti očuvanja njihovih specifičnih geoloških, etnografskih i arhitektonskih karakteristika.

Tisućama godina ljudi su prilagođavali krajolik svojim potrebama i kao takav on je bitna sastavnica nacionalnog identiteta jer je odraz socijalne, kulturne i ekonomske prošlosti neke države ili regije i svojevrstan muzej bez zidova. Danas muzeji proširuju aktivnosti i odgovornosti na polje kulturnog krajolika interpretirajući autentične materijalne ostatke koji se čuvaju u muzejskim zbirkama i kontekstualizirajući ih u krajoliku kojem pripadaju. Iako se po svojoj prirodi kulturni krajolik ne može „zamrznuti“ i sačuvati u muzeju na tradicionalan način, muzeji mogu dati značajan doprinos u razumijevanju krajolika i njegovog identiteta u zajednici kao i prepoznavanju njegova potencijala za društveni, kulturni i gospodarski razvoj.

Iz mnoštva događanja izdvaja se program Muzeja grada Šibenika koji povodom Međunarodnog dana muzeja organizira stručno vodstvo po gradskim fortifikacijskim objektima s ciljem upoznavanja kulturnog i povijesnog nasljeđa najstarijeg hrvatskog grada na Jadranu. Tako će se zainteresirani građani imati prilike upoznati s jezgrom srednjovjekovnog Šibenika – tvrđavom Sv. Mihovila i obnovljenom tvrđavom Barone, koja uz pomoć tehnologije proširene stvarnosti u realnom prostoru rekonstruira Šibenik iz 17. stoljeća kao i 2 osmanska napada na grad u vrijeme Kandijskog rata. Izdvaja se i Hrvatski glazbeni zavod koji organizira šetnju „gornjogradskim glazbenim krajolikom“, koji se može promatrati kao svojevrstan muzej glazbe jer sadrži brojne značajne lokacije za razvoj glazbe u Hrvatskoj. Šetači(ce) će imati priliku kroz direktan doživljaj i kretanje u prostoru otkriti nove dimenzije grada i saznati više o prevrtljivim političkim i socijalnim prilikama koje su se odrazile na razvoj glazbe i glazbenih lokacija u Zagrebu. Vrijedna inicijativa dolazi i iz Muzeja grada Koprivnice koji će izložbom predstaviti idejnu koncepciju Muzeja Drave, koji bi na suvremeni način animirao prirodno, kulturno i povijesno naslijeđe vezano uz Dravu. Muzej bi nastao funkcionalnom prenamjenom sadašnjeg željezničkog mosta preko Drave kod Botova, čime bi ovaj spomenik industrijske baštine postao muzej, interpretacijski centar i tematski park. 

Ulaz na sva događanja je besplatan, a cjelokupni program obilježavanja 36. Međunarodnog dana muzeja dostupan je na internetskim stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra.

Održivi razvoj često se definira kao razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolji vlastite potrebe. U tri stupa održivosti redovito se ubrajaju okolišne, socijalne i ekonomske potrebe. No, za mnoge stručnjake ideja održivog razvoja nije ostvariva jer pojmovi razvoj i održivost nisu kompatibilni, već bi se trebalo težiti korištenju manje prirodnih resursa i organiziranju u drugačije tipove zajednica od postojećih. 

S obzirom na sve izraženiji rast siromaštva i socijalne nejednakosti te degradaciju okoliša, povodom Međunarodnog dana muzeja, hrvatski će muzeji pokušati obraditi jedan od najvažnijih izazova današnjice: postizanje ravnoteže između razvojne dinamike ljudskog društva i granica prirodnih potencijala. Muzeji za održivo društvo, ovogodišnja tema manifestacije, ukazat će na ulogu muzeja kao institucije koja doprinose društvu i njegovu razvoju, preuzimajući aktivnu ulogu u posredovanju novih ideja i osvješćivanju javnosti o potrebi usvajanja novog modela ponašanja prema okolišu i resursima.

Između ostalih, Etnografski muzej Buje, gradski dječji vrtić i Centar za inkluziju organiziraju radionice na kojima će od otpada stvarati objekte ili elemente s novim funkcijama, s ciljem podizanja svijesti o važnosti recikliranja. U Muzeju Lapidarium u Novigradu-Cittanova Korad Korlević, hrvatski astronom i edukator, održat će predavanje o utjecaju čovjeka na lokalni, novigradski okoliš kroz povijest te ga usporediti s utjecajem čovjeka na okoliš na globalnom nivou. Muzej grada Iloka organizira izložbu koja će predstaviti povijesni razvoj pronalaženja izvora pitke vode, njezinu upotrebu u svakodnevnom životu, od gospodarstva do kućanstva te važnu ulogu česma, bunara i vodovoda kojima Ilok obiluje, a s učenicima OŠ Julija Benešića obilazit će terene koji su zastupljeni arheološkim ostacima vodovodne infrastrukture: Tursku skelu, Vodenu glavu, česme, bunare te rijeku Dunav.

Obalu rijeke Drave ili “hrvatske Amazone” Muzej grada Koprivnice koristit će za piknik tijekom kojeg će Ivana Korn Varga iz Svjetskog fonda za zaštitu prirode održati predavanje o Dravi kao dijelu UNESCO-ova rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Akcijom Održivost na otoku Gradski muzej Korčula nastavlja istraživanje Statuta grada i otoka Korčule iz 1214. godine, s posebnim naglaskom na statutarne odredbe koje su utjecale na oblikovanje krajobraza, čiji je utjecaj vidljiv i danas. Na radionicama u muzeju i u prirodi pokušat će se odgovoriti na pitanja kako su stanovnici otoka čuvali otočne resurse, kako se suživot čovjeka i otoka oblikovao kroz povijest i utjecao na današnji izgled otoka. Umjetnička galerija Dubrovnik tijekom jednog će tjedna izložiti eksponate stalnog postava u prizemlju zgrade. S obzirom da se zgrada Galerije prostire na tri kata, a dizalo ne postoji, pristup izložbenim prostorijama onemogućen je ljudima s poteškoćama u kretanju. Cjeloviti popis događanja potražite ovdje.

Muzeji bi trebali imati neizostavnu ulogu u razvoju društva, a djelatnici muzeja odgovornost da svojim radom, istaknutim predmetima i zbirkama te izložbama ukažu na potrebu drugačijeg smjera. Upravo zato jer kao čuvari baštine i pronositelji novih tendencija u umjetnosti moraju moći razgovarati sa širim slojevima društva, istu tu baštinu i umjetnost mogu koristiti da ukažu na potrebu postavljanja i sasvim novih pitanja.