Služeći se crtežima velikih formata, umjetnica prikazuje ruinirane strukture sadašnjih bastiona obrazovnog i kulturnog života Hrvatske. Odabirom skromnog medija olovke na papiru, uparene s delikatnim potezima, autorica postiže svoju “osobnu, intimnu i nenametljivu pobunu”.

Postav izložbe sastavljen je od dvaju komplementarnih ciklusa, Neoruinizam i Studija negativnog prostora. Dok u radovima Neoruinizma impozantne građevine – nerijetko djelujući poput kazališnih kulisa – propadaju u hrpu fragmenata, u Studiji autorica odlučuje naglasiti negativan prostor koji građevinu gotovo proždire poput kakve crne rupe, postižući time zloslutan kontrast koji utjelovljuje osjećaj nepovjerenja i rezignacije prema prikazanim institucijama.

Indikativan je umjetničin odabir građevina koje prikazuje; to su odreda institucije koje kroje hrvatski obrazovni sustav i kritičku misao (poput zgrade Ministarstva obrazovanja, Sabora, Filozofskog fakulteta i dr.) te kulturne institucije od nacionalne važnosti (zgrade MSU-a, Ministarstva kulture i urbanizma, Akademije likovnih umjetnosti, itd.). Ogoljavajući ih, autorica navodi na promišljanje o njihovoj stvarnoj vrijednosti.

Maša Barišić rođena je 1986. u Splitu. Akademiju likovnih umjetnosti upisuje 2009. na Umjetničkom sveučilištu Lincoln u Engleskoj, gdje je i diplomirala 2012. godine. Od 2013. živi i radi u Zagrebu. Izlagala je na mnogim skupnim i nekoliko samostalnih izložbi u Engleskoj i Hrvatskoj.

Izložba je otvorena do 12. svibnja.

Izložbeni postav kroz prikaze urušenih i razbijenih objekata otvara niz pitanja o institucijama – rade li one svoj posao, bi li se nešto promijenilo kada bi propale i jesu li ustvari već propale u svojoj (ne)funkcionalnosti. Maša Barišić u taj kontekst razrušenog i dotrajalog ovom izložbom uvodi institucije poput Muzeja suvremene umjetnosti, Hrvatskog narodnog kazališta, Ministarstva kulture, Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, Akademije likovnih umjetnosti, Ministarstva obrazovanja i Hrvatskog sabora.

Autori radovima ironiziraju i do granice apsurda ismijavaju situaciju u društvu u kojem živimo, imaginarno prikazujući hrvatski narod u emigraciji na Marsu i Mjesecu. Izložene fotografije donose maketama isceniranu priču u čijem su središtu Bog i Hrvati: nezadovoljan načinom vođenja hrvatske države, Bog u svojoj ljutnji kažnjava Hrvate olujom koja izaziva novo ledeno doba te uzrokuje iseljenje svih Hrvata iz Lijepe naše na Mjesec i Mars. Hrvati u emigraciji na Mjesecu otvaraju novo masovno turističko svetište, a na Marsu, koji se po novom zove Planet dr. Franje Tuđmana, podižu spomenik Tuđmanu. 

Izložba Bog i Hrvati rezultat je fotografske vježbe 3. godine snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu pod nazivom Imaginarni pejzaži, a sastoji se od tri fotografije velikog formata 2,30m x 1,50m. Makete za projekt izradila je akademska slikarica Maša Barišić, dok fotografije potpisuje Jurica Marković.        

Maša Barišić rođena je 1986. godine u Splitu. Školovala se u Engleskoj na Akademiji likovnih umjetnosti Lincoln, a završila je i školu za restauraciju drva u Italiji. Izlagala je na samostalnim i grupnim izložbama u Sarajevu, Palmižani, Hvaru, Rijeci, Rovinju i Lincolnu. Bila je i voditeljica kulturnog programa Galerija IN u Hvaru i kustosica galerije EtikART u Rovinju.

Jurica Marković rođen je 1979. godine u Brežicama (Slovenija). Fotografijom se aktivno bavi pet godina, a posljednje tri studira snimanje i fotografiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Zanima ga većina smjerova u fotografiji, no preferira pejzažnu fotografiju u svim njezinim oblicima. Izlagao je na četiri grupne i jednoj samostalnoj izložbi                                     

Otvorenje izložbe je u 20 sati, a ulaz je slobodan. Izložba će biti otvorena do petka, 13. svibnja.